Analiza – koliko Hrvatska koristi sredstva iz EU fondova u odnosu na prosjek EU?

Koliko Hrvatska zapravo koristi sredstva iz EU fondova i gdje je u odnosu na ostatak EU?

U javnom prostoru često čujemo pohvale o uspješnom korištenju sredstava iz fondova Europske unije. No kada se zbroje svi podaci, od toga koliko smo zaista povukli i koliko potrošili, do toga koliko ostaje neiskorišteno – stvari se ubrzo zakompliciraju. U nastavku donosimo pregled najnovijih brojki i izazova koji prate korištenje europskih sredstava u Hrvatskoj u usporedbi s ostatkom EU-a.

Koliko je Hrvatska povukla, a koliko uplatila?

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je od ulaska u EU 2013. do srpnja 2024. u europski proračun uplatila oko 5,76 milijardi eura. Istovremeno je povukla više od 21 milijarde eura, uključujući sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), čime ostvaruje neto plus od 15,24 milijarde eura, tj. 11,58 milijardi ako se isključi NPOO. Riječ je o značajnom financijskom dobitku za državni proračun.

Gdje smo u apsorpciji sredstava?

U području strukturnih i investicijskih fondova iz financijskog razdoblja 2014.–2020., do rujna 2024. godine Hrvatska je ugovorila 13,63 milijardi eura, što predstavlja oko 120% ukupno dodijeljene alokacije. Korisnicima je isplaćeno oko 99%, a ovjereno 105% sredstava, što ukazuje na visok stupanj formalne apsorpcije. No valja naglasiti da ovakvi pokazatelji uključuju tzv. „overcontracting“ – praksu ugovaranja više od dostupnog, radi kompenzacije mogućih gubitaka zbog neuspješnih projekata

Kada se pogleda stanje u EU, Eurostat navodi da su države članice do kraja 2024. potrošile u prosjeku 45% bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Hrvatska je u tom kontekstu primila više od 60% dodijeljenih sredstava, ali je iskoristila manje od 30%. S obzirom da su isplate vezane uz postizanje konkretnih reformskih ciljeva, vidljivo je da postoji značajan zaostatak u provedbi i realizaciji, unatoč urednoj isplati od strane Europske komisije.

Hrvatska među najboljima – barem prema nekima

Službeni podaci Vlade RH i Europske komisije često ističu Hrvatsku kao jednu od najuspješnijih članica u provedbi NPOO-a. Do srpnja 2024. ispunjeno je 100% od 157 planiranih reformskih i investicijskih ciljeva, što je omogućilo isplatu čak pet tranši sredstava, uključujući 822 milijuna eura iz pete rate. Ukupna apsorpcija iz Instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) tako prelazi 4,5 milijardi eura, a Hrvatska je, prema nekim pokazateljima, druga u EU po korištenju tih sredstava.

Međutim, provedba na terenu kasni

Unatoč formalnim ispunjenjima i visokom postotku preuzetih sredstava, brojke o stvarnoj potrošnji pokazuju drugu stranu medalje. Prema Eurostatu, Hrvatska je među državama koje su potrošile manje od 30% NPOO sredstava, što implicira da su brojni projekti još uvijek u fazi pripreme, javne nabave ili početne implementacije. Oporbeni zastupnici u Saboru upozoravaju da je razina isplate krajnjim korisnicima svega 3–4%, a da su ključne reforme, poput digitalizacije javne uprave i upravljanja državnim tvrtkama, još uvijek daleko od cilja.

Zašto je ta razlika između ugovorenog i utrošenog važna?

EU fondovi funkcioniraju po principu „plati-po-ostvarenju“. Države članice sredstva dobivaju tek nakon što dokažu da su provele reforme i ispunile mjerljive ciljeve. To znači da Hrvatska, iako je osigurala velik dio sredstava na papiru, još uvijek nije implementirala većinu ulaganja koja bi trebala proizvesti dugoročne koristi za građane – u zdravstvu, obrazovanju, mobilnosti, energetici ili zelenoj tranziciji.

Zaključno: Gdje smo i kamo dalje?

Hrvatska je u zadnjih osam godina napravila značajan iskorak u iskorištavanju europskih sredstava i ušla među neto najveće dobitnike EU proračuna. Međutim, brojke koje se odnose na stvarnu provedbu, isplatu korisnicima i realizaciju reformi upozoravaju na potrebu snažnijeg operativnog upravljanja, boljeg planiranja i ubrzanja provedbe.

EU fondovi i dalje su ključni financijski alat za razvoj zemlje, ali samo ako njihova provedba ne ostane na razini izvješća, već se pretoči u konkretna poboljšanja za zajednice, poduzetnike i građane.