Preloader Close
Knjižnica

Ostali izvori financiranja

  • 16. svibnja 2022.

Ostali izvori financiranja

Kada govorimo o financiranju razvojnih projekata, najčešće se fokus stavlja na fondove Europske unije poput kohezijskih ili nacionalnih planova oporavka. No, postoje i drugi izvori financiranja koji mogu imati ključnu ulogu u realizaciji inovacija, međunarodne suradnje, regionalnog razvoja ili društvenih promjena.

U nastavku donosimo pregled tzv. ostalih izvora – njihovih karakteristika, dostupnosti u Hrvatskoj i mogućnosti za sudjelovanje.

Što su “ostali izvori financiranja”?

Ovaj pojam obuhvaća sve financijske mehanizme izvan tradicionalnih europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova). To uključuje:

  • -Programe Unije (izravno upravljani iz Bruxellesa)
  • -Financijske instrumente poput zajmova, jamstava i fondova rizičnog kapitala
  • -Međunarodne financijske institucije (Europska investicijska banka – EIB, Svjetska banka i dr.)
  • -Bilateralne i multilateralne programe pomoći
  • -Zaklade, privatne donatore i javne natječaje tematskog karaktera

Za razliku od fondova koji se provode na nacionalnoj razini kroz posrednička tijela, ovi izvori obično zahtijevaju izravnu prijavu, koja je često u konkurenciji s prijaviteljima iz drugih država članica ili čak cijelog svijeta.

Postoje sljedeće vrste ostalih izvora financiranja:

  1. 1. Programi Unije

Ovo su tematski usmjereni programi koje izravno provodi Europska komisija. Neki od najpoznatijih uključuju:

  • -Obzor Europa – za istraživanje i inovacije
  • -Erasmus+ – za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport
  • -LIFE program – za okoliš i klimatske akcije
  • -Kreativna Europa – za kulturni i kreativni sektor
  • -EU4Health, IPE (Instrument za povezivanje Europe), Digitalna Europa – za zdravstvo, infrastrukturu, digitalizaciju i dr.

 

  1. 2. Financijski instrumenti

Kroz suradnju s bankama i fondovima EU nudi instrumente poput:

  • -InvestEU – objedinjeni okvir za strateške investicije
  • -EIB krediti i jamstva
  • -ESG fondovi, rizični kapital i javno-privatna partnerstva

Ovi izvori ne dodjeljuju bespovratna sredstva, već povoljne uvjete financiranja s visokim potencijalom rasta.

 

  1. 3. Međunarodne organizacije i bilateralni programi

Primjeri uključuju:

  • -UNDP, OECD, World Bank, EBRD
  • -Nacionalne agencije poput GIZ (Njemačka) ili SIDA (Švedska)
  • -Posebni bilateralni natječaji koji promiču regionalnu suradnju, demokratizaciju, zelene politike itd.

 

  1. 4. Zaklade, fondacije i donatori

Neprofitni sektor ima pristup:

  • -Zakladama kao što su Open Society Foundations, Robert Bosch Stiftung, Wellcome Trust i dr.
  • -Filantropskim inicijativama i CSR fondovima korporacija
  • -Tematskim fondovima (npr. za klimatske akcije, obrazovanje, zdravlje)

 

Hrvatskoj su dostupni sljedeći izvori:

Svi gore navedeni instrumenti su dostupni i organizacijama iz Hrvatske, pod uvjetom da ispunjavaju formalne i sadržajne kriterije poziva. Hrvatska ima i nacionalne kontakt točke (NCP – National Contact Point) za većinu programa Unije, koje pružaju podršku prijaviteljima.

Osim toga, Hrvatska aktivno sudjeluje u međunarodnim projektima suradnje, osobito u okviru programa kao što su Obzor Europa i Erasmus+, te se MSP-ovi i neprofitne organizacije sve više uključuju u programe poput Digitalne Europe ili InvestEU-a.

Sudjelovati mogu:

Ovisno o programu i pozivu, prihvatljivi prijavitelji mogu biti:

  • -Javne institucije i tijela državne uprave
  • -Sveučilišta, znanstveni instituti i škole
  • -Mikro, mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)
  • -Neprofitne organizacije i udruge
  • -Zdravstvene ustanove, muzeji, kulturne organizacije, startupovi
  • -Međunarodni konzorciji

Mnogi programi potiču međusektorsku suradnju (npr. znanost + poduzetništvo) i stvaranje konsorcija iz više zemalja, što povećava šanse za uspjeh, ali i zahtijeva dobru pripremu.

Zaključak

Ako tražite alternativne izvore financiranja izvan nacionalnih fondova, programe Unije i međunarodne donatore vrijedi ozbiljno razmotriti. Iako konkurencija može biti veća, dostupna su sredstva za vrlo specifične projekte: od znanstvenih istraživanja i digitalizacije do umjetničkih inicijativa i društvenih inovacija.

Iako se prijava može činiti zahtjevnom, uz pravodobnu pripremu i pouzdanog partnera proces postaje znatno jednostavniji i učinkovitiji. Prvi korak je uvijek isti: definirati svoje potrebe i ciljeve – jer prava prilika postoji za gotovo svaki sektor i tip organizacije.

Ako ne znate gdje započeti, obratite se stručnjacima koji vas mogu voditi kroz proces prijave, provedbe i izvještavanja. Uspješan projekt ne počinje dokumentacijom, već dobrom idejom koja je strateški usmjerena prema europskim vrijednostima.
AVELANT d.o.o. ima višegodišnje iskustvo u apliciranju i uspješnoj provedbi više od 500 projekata financiranih iz EU fondova te Vam može pružiti stručnu podršku. Za više informacija i kontakt, posjetite: https://www.eu-projekti.info/eu/kontakt/