Od ugovaranja do realizacije: Kako zemlje regije koriste kohezijska sredstva – stanje u kolovozu 2026. godine

Prema najnovijim podacima Europske komisije, zemlje srednje i istočne Europe tijekom protekle godine značajno su ubrzale provedbu Kohezijske politike EU za razdoblje 2021.–2027. Češka je zadržala vodeću poziciju s 90,9 % sredstava odabranih za financiranje i 36,3 % prijavljenih izdataka, dok se Hrvatska s 85,7 % odabranih sredstava i 24,1 % prijavljenih izdataka nalazi odmah iza nje.

Poljska upravlja daleko najvećim financijskim portfeljem među promatranim državama. Za financiranje je odabrala projekte vrijedne gotovo 64,72 milijarde eura, a prijavljeni izdaci premašili su 18 milijardi eura.

Kolovoški pregled izrađen je prema podacima platforme Cohesion Open Data, osvježenima 4. rujna 2026., koji prikazuju stanje financijske provedbe do 30. lipnja 2026.

Iznosi u nastavku predstavljaju ukupne troškove programa, odnosno sredstva Europske unije zajedno s nacionalnim sufinanciranjem.

Pokazatelj „odabrano za financiranje” (Decided) obuhvaća sredstva dodijeljena odabranim projektima, dok „prijavljeni izdaci” (Spent) predstavljaju izdatke koje su prijavili korisnici odabranih projekata. Stoga se pokazatelj „Spent” ne treba poistovjećivati s isplatama Europske komisije državama članicama.

Usporedni pregled provedbe

Češka

Češka raspolaže programiranim proračunom od 26,65 milijardi eura, od čega je za financiranje odabrano 24,22 milijarde eura, odnosno čak 90,9 % ukupno raspoloživog iznosa. Prijavljeni izdaci dosegnuli su 9,67 milijardi eura ili 36,3 %.

Time Češka uvjerljivo predvodi promatrane zemlje prema oba pokazatelja. U odnosu na stanje od 30. lipnja 2025., udio odabranih sredstava povećan je za 23,5 postotnih bodova, a udio prijavljenih izdataka za 17 postotnih bodova. Glavni izazov u nastavku razdoblja bit će dovršetak ugovorenih projekata i održavanje njihove financijske i vremenske discipline.

Hrvatska

Ukupna vrijednost hrvatskih programa iznosi 10,14 milijardi eura. Za financiranje su odabrani projekti vrijedni 8,69 milijardi eura, što predstavlja 85,7 % raspoloživih sredstava, dok prijavljeni izdaci iznose 2,44 milijarde eura ili 24,1 %.

Hrvatska se tako nalazi na drugom mjestu među promatranim državama prema udjelu odabranih sredstava, ali i prema udjelu prijavljenih izdataka. Visoka razina odabira projekata pokazuje da je portfelj ušao u napredniju fazu provedbe. U sljedećem razdoblju naglasak mora biti na realizaciji aktivnosti, provedbi postupaka nabave i pravodobnom podnošenju zahtjeva za nadoknadu sredstava.

Poljska

Poljska upravlja najvećim kohezijskim portfeljem u regiji, ukupne vrijednosti 90,21 milijardu eura. Za financiranje su odabrani projekti vrijedni 64,72 milijarde eura ili 71,7 %, dok su korisnici prijavili 18,01 milijardu eura izdataka, odnosno 20 % programiranog iznosa.

Iako je relativna stopa prijavljenih izdataka niža nego u Češkoj, Hrvatskoj i Mađarskoj, Poljska u apsolutnom iznosu ostvaruje daleko najveći volumen provedbe. Razlika između odabranih sredstava i prijavljenih izdataka dijelom je povezana s veličinom i dugim razdobljem realizacije velikih infrastrukturnih, energetskih i prometnih projekata.

Slovačka

Slovačka raspolaže ukupnim programiranim iznosom od 15,91 milijardu eura. Za financiranje je odabrano 10,56 milijardi eura ili 66,4 %, dok prijavljeni izdaci iznose 3,34 milijarde eura, odnosno 21 %.

U odnosu na lipanj 2025. udio odabranih sredstava povećan je za 26,6 postotnih bodova, a udio prijavljenih izdataka za 11,5 postotnih bodova. Podaci potvrđuju ubrzavanje provedbe, pri čemu će za nastavak pozitivnog trenda biti važni učinkovitiji postupci nabave i dodatna podrška slabije kapacitiranim korisnicima.

Mađarska

Ukupna vrijednost mađarskih programa iznosi 25,12 milijardi eura. Projekti odabrani za financiranje vrijedni su 14,76 milijardi eura ili 58,8 %, a prijavljeni izdaci dosegnuli su 5,73 milijarde eura, odnosno 22,8 %.

Mađarska među promatranim državama ima najniži udio odabranih sredstava, ali istodobno ostvaruje treću najvišu stopu prijavljenih izdataka. To upućuje na relativno dobru financijsku realizaciju već odabranih projekata. Za daljnji napredak bit će potrebno ubrzati odabir preostalih operacija i osigurati stabilnost provedbenog okruženja.

Slovenija

Slovenija upravlja najmanjim portfeljem među analiziranim državama, ukupne vrijednosti 4,36 milijardi eura. Za financiranje su odabrani projekti vrijedni 2,90 milijardi eura ili 66,5 %, dok prijavljeni izdaci iznose približno 702 milijuna eura, odnosno 16,1 %.

Upravo je Slovenija ostvarila najveće ubrzanje u odabiru projekata. U odnosu na lipanj 2025., kada je udio iznosio 25,6 %, povećanje iznosi čak 40,9 postotnih bodova. Iako je stopa prijavljenih izdataka još uvijek najniža među promatranim zemljama, snažan rast odabranih projekata stvorio je osnovu za ubrzanje financijske realizacije tijekom sljedećih razdoblja.

Najnoviji rezultati pokazuju da se većina promatranih država više ne nalazi u početnoj fazi provedbe. U svim analiziranim zemljama za financiranje je odabrano više od polovice programiranih sredstava, a u Češkoj i Hrvatskoj više od 85 %.

Glavni izazov postupno se premješta s objave poziva i odabira projekata na njihovu stvarnu realizaciju. Brzina provedbe postupaka nabave, rješavanje administrativnih prepreka, dostupnost izvođača te pravodobno prijavljivanje i certificiranje izdataka odredit će koliko će se uspješno visoke stope odabira projekata pretvoriti u konkretna ulaganja i rezultate.

Češka trenutačno predstavlja regionalnog predvodnika, Hrvatska bilježi vrlo visoku razinu mobilizacije raspoloživih sredstava, dok Poljska zbog veličine portfelja ostaje najvažniji regionalni korisnik Kohezijske politike EU u apsolutnim iznosima.