Preloader Close

Novi prijedlog Zakona o javnoj nabavi – AVELANT analizira ključne promjene

Novi prijedlog Zakona o javnoj nabavi – AVELANT analizira ključne promjene

Ministarstvo gospodarstva objavilo je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, koji donosi niz važnih novosti usmjerenih na daljnju digitalizaciju postupaka, povećanje transparentnosti te smanjenje administrativnog opterećenja za naručitelje i gospodarske subjekte. Javna rasprava o Nacrtu otvorena je na platformi e-Savjetovanja.

Ovaj Nacrt označava važan korak prema modernijem, učinkovitijem i dostupnijem sustavu javne nabave u Republici Hrvatskoj.

Što na nam novi prijedlog donosi?

Svakako jedan od prijedloga koji će svima predstavljati zanimljivu i korisnu izmjenu je izmjena visine pragova.

Povećanje vrijednosnih pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi na način da se isti ne primjenjuje na nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 35.000,00 EUR, a za nabavu radova procijenjene vrijednosti manje od 90.000,00 EUR.

Navedeno povećanje pragova za primjenu Zakona naručiteljima će svakako olakšati posao nabava roba, radova i usluga, pogotovo u situacijama kada je određene nabave potrebno provesti što brže te su naručitelji zadovoljni navedenim prijedlogom premda je od njihove strane prijedlog za povećanjem pragova bio još veći. Međutim, nastavno na povećanje pragova za primjenu Zakona predložena je obveza objave postupaka jednostavne nabave iznad 15.000,00 EUR bez PDV-a putem elektroničkog oglasnika. Navedena izmjena naručiteljima će povećati administrativno opterećenje jer će predmetne nabave morati provoditi kroz sustav EOJN, a ne kao sada na način kako su propisali općim aktom što će sigurno izazvati nezadovoljstvo kod naručitelja jer su vrlo često kapaciteti za provedbu nabava kod naručitelja ograničeni.

Kod obveznih osnova za isključenje  uvode se neke pozitivne promjene te se u članku 251. ZJN  okolnost nekažnjavanja ne veže uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje, odnosno poslovni nastan gospodarskog subjekta, već se isključenje veže isključivo uz nepostojanje pravomoćne presude neovisno o tome gdje je ona izrečena. Na taj način izbjegava se nejasnoća prilikom primjene konkretne odredbe, primjerice, u slučaju kada postoji osuđujuća presuda u odnosu na osobu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta, ali prema propisima države koja je različita od države čiji je on državljanin.

Uvodi se i novi razlog obveznog isključenja gospodarskog subjekta propisivanjem kaznenog djela neisplate plaće iz članka 132. Kaznenog zakona ili odgovarajućeg kaznenog djela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta što predstavlja nacionalnu osnovu isključenja koju određuje Republika Hrvatska kao država članica. Vezano uz obvezu isključenja gospodarskog subjekta ako se utvrdi da gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje uvodi se novost  te se prijedlogom izmjena Zakonom određuje da se neće isključiti gospodarski subjekt ako su dospjele nepodmirene obveze manje od 1.000,00 eura. Navedena izmjena je svakako pozitivna i logična promjena koja će riješiti problem „zanemarivih“ nepodmirenih obveza koje su gospodarski subjekti znali imati, a zbog kojih bi sukladno Zakonu morali biti isključeni iz postupka.

Problematika prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima riješena je na način da se rok za provedbu savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima produljuje se s  najmanje 5 na najmanje 7 dana što omogućuje kvalitetnije uključivanje tržišta u pripremu dokumentacije. Nadamo se da će navedeno ostaviti dovoljno vremena da se gospodarski subjekti što aktivnije uključe i daju svoje prijedloge i komentare na dokumentaciju u fazi prethodnog savjetovanja.

Kod pravne zaštite i mogućnosti izjavljivanja žalbe zbog nezakonitosti sadržanih u dokumentaciji o nabavi, uvodi se zanimljiva novost te gospodarski subjekt, prije podnošenja žalbe, mora prethodno zatražiti izmjenu ili pojašnjenje dokumentacije o nabavi, a nepodnošenje takvog zahtjeva predstavlja osnovu za odbacivanje žalbe kao nedopuštene. S obzirom da su se prošlim izmjenama i dopunama Zakona žalbene naknade povećale, što se u praksi pokazalo kao faktor koji odvraća gospodarske subjekte od izjavljivanja žalbi, ovim izmjenama se predlaže smanjivanje naknada što je svakako dobar korak u ostvarivanju što bolje pravne zaštite u postupcima javne nabave.

Ovo su neke od najzanimljivijih prijedloga izmjena Zakona, te se očekuje  da će izmjene rezultirati:

  • – bržim i učinkovitijim postupcima nabave
  • – smanjenjem rizika od proceduralnih pogrešaka
  • – većom dostupnošću podataka i analizom tržišta
  • – većom razinom transparentnosti i dostupnosti podataka o ugovorima 
  • – olakšanim sudjelovanjem gospodarskih subjekata u postupcima

 

Nakon konačnog donošenja izmjena i dopuna Zakona vidjeti ćemo kako i na koji način će se predložene izmjene pokazati u praksi i kako će ih naručitelji i ponuditelji provoditi. Svakako, predložene izmjene imaju niz pozitivnih rješenja, ali još uvijek postoji prostora za poboljšanje odredbi koje bi omogućile manje administrativno opterećenje i bržu, efikasniju i ekonomičniju javnu nabavu.