Komparativni pregled – stanje 30. lipnja 2025.
Zemlje srednje Europe još se nalaze u različitim fazama provedbe Kohezijske politike EU 2021.–2027. Do sredine 2025. Češka prednjači s gotovo 70 % ugovorenih i 19 % isplaćenih sredstava, dok Slovenija bilježi ranu fazu provedbe s niskom iskorištenošću, ali snažnim institucionalnim kapacitetom za ubrzanje projekata. Hrvatska, Poljska, Slovačka i Mađarska pokazuju umjeren, ali rastući tempo provedbe, pri čemu Mađarska prednjači u isplatama zahvaljujući aktivaciji socijalnih programa.
Trendovi prve polovice 2025. ukazuju na intenzivnu fazu provedbe u narednim godinama, osobito u zelenim i digitalnim projektima, dok je za Hrvatsku ključno održati tempo ugovaranja, ubrzati isplate i ojačati provedbene kapacitete kroz učinkovitiju koordinaciju i administrativne procedure.
| Država | Ukupni proračun (€) | Planirano (%) | Potrošeno (%) |
| Hrvatska | 10,23 mlrd | 50,0 % | 6,8 % |
| Slovenija | 4,47 mlrd | 25,6 % | 4,8 % |
| Poljska | 91,57 mlrd | 46,7 % | 7,5 % |
| Češka | 26,66 mlrd | 67,4 % | 19,3 % |
| Slovačka | 16,16 mlrd | 39,8 % | 9,5 % |
| Mađarska | 26,00 mlrd | 40,6 % | 15,3 % |
Analitički pregled i tumačenje
- Češka vodi regiju – s gotovo 70 % ugovorenih i 19 % isplaćenih sredstava, Češka je najuspješniji primjer uravnotežene provedbe.
- Hrvatska hvata korak – polovica alokacije ugovorena, no isplate još skromne; vidljivo ubrzanje tek se očekuje u 2026.
- Slovenija u ranoj fazi – niska iskorištenost, ali visoka institucionalna pripremljenost jamči brži rast kasnije.
- Poljska i Slovačka stabilne – Poljska koristi snagu regionalne mreže, dok Slovačka bilježi postupan rast.
- Mađarska iznad prosjeka u isplatama – unatoč političkim izazovima, stvarne isplate rastu zahvaljujući socijalnim programima.
Zaključak
Podaci Cohesion Data jasno potvrđuju da zemlje srednje Europe još nisu dosegle puni zamah u apsorpciji sredstava 2021.–2027., ali trendovi u prvoj polovici 2025. ukazuju na ubrzanje provedbe. Očekuje se da će 2026. i 2027. biti godine intenzivne implementacije projekata osobito u zelenoj i digitalnoj tranziciji te jačanju otpornosti gospodarstava.
- jednostavnije administrativne procedure,
- jačanje provedbenih kapaciteta,
- brže donošenje odluka o sufinanciranju te,
- bolju koordinaciju između nacionalne i lokalne razine.
