Koji natječaji su idealni za zelene projekte u malim i srednjim poduzećima?
Zelena tranzicija je postala puno više od samo strateškog smjera Europske unije, trenutno ona je i konkretna prilika za mala i srednja poduzeća (MSP-ove) da moderniziraju poslovanje uz potporu bespovratnih sredstava. Energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, smanjenje ugljičnog otiska i kružno gospodarstvo ušli su u fokus gotovo svih financijskih instrumenata dostupnih MSP-ovima u Hrvatskoj. No pitanje koje poduzetnici često postavljaju glasi: koji su natječaji zaista prilagođeni mojim zelenim planovima?
Mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj trenutačno mogu iskoristiti više različitih programa koji podupiru zelene projekte. Ključni među njima su Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. (PKK), te natječaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Primjerice, pozivi iz NPOO-a koji su već otvoreni ili se uskoro očekuju uključuju poticaje za ulaganja u solare, toplinske pumpe i digitalizaciju s ekološkim učinkom. PKK će kroz novu financijsku perspektivu posebno podržavati MSP-ove koji ulažu u obnovljive izvore, energetsku učinkovitost u proizvodnji, kao i ekološke inovacije u procesima ili proizvodima.
Za poduzeća koja žele konkretno uložiti u solarnu energiju, jedno od ključnih tijela je FZOEU koji redovito objavljuje natječaje za sufinanciranje fotonaponskih sustava. Iako su uvjeti tih natječaja jednostavniji, važno je istaknuti da je konkurencija visoka, a rokovi često kratki. Stoga se preporučuje pravodobna priprema tehničke dokumentacije, u što se svakako uklapa usluga stručnog savjetovanja. Također, MSP-ovi koji žele integrirati ekološki prihvatljive materijale, poboljšati upravljanje otpadom ili smanjiti potrošnju vode, mogu se pripremiti za pozive iz ESF+ i buduće ekološke komponente programa Interreg, koje sve više uključuju i mikro poduzeća.
U hrvatskom kontekstu, važan aspekt uspješne prijave je jasno definiranje ekološkog doprinosa. Nije dovoljno napisati da poduzeće želi biti „zelenije“ – evaluatori traže konkretne pokazatelje: smanjenje emisija CO₂ po jedinici proizvoda, povećanje energetske učinkovitosti u postotcima, ili broj instaliranih kW iz obnovljivih izvora. U tom smislu, prijavitelji koji uz stručno vodstvo precizno kvantificiraju svoje ciljeve ostvaruju bolje rezultate na ocjenjivanju.
Korisnici često griješe kada planiraju zelene projekte bez povezivanja s relevantnim prioritetima poziva. Na primjer, prijaviti projekt zelene gradnje unutar poziva koji podržava samo inovacije u procesu proizvodnje najčešće rezultira odbijanjem. Slično tome, pokušaji da se okolišne komponente uključe samo kao dodatak, a ne kao središnja komponenta projekta, smanjuju bodovni potencijal. Ključ uspjeha je pažljivo iščitavanje uvjeta i jasno povezivanje zelenog aspekta s glavnim ciljevima poziva.
U konačnici, MSP-ovi koji imaju strateški plan modernizacije poslovanja kroz zelenu tranziciju trebaju pratiti više izvora: najave NPOO poziva, ažuriranja PKK putem strukturnih fondova, te objave FZOEU-a. Uz dobro pripremljenu dokumentaciju, konzultantsku podršku i jasnu zelenu komponentu, značajan broj hrvatskih poduzeća već je uspješno povukao sredstva za solarne elektrane, reciklažna postrojenja, optimizaciju proizvodnih linija i digitalne alate s ekološkim učinkom.
Zaključak
Uz pažljivo praćenje aktualnih i najavljenih natječaja, mala i srednja poduzeća imaju realnu priliku za sufinanciranje projekata koji donose dugoročnu uštedu, regulatornu usklađenost i tržišnu prednost. Ključ je u pravovremenoj pripremi, preciznoj argumentaciji i usklađenosti s ciljevima svakog pojedinog poziva.
