Preloader Close

Kako se hrvatski korisnici pripremaju za sljedeću financijsku perspektivu 2028.-2034.

Kako se hrvatski korisnici pripremaju za sljedeću financijsku perspektivu 2028.-2034.

Nova financijska perspektiva Europske unije za razdoblje 2028.–2034. donosi brojne mogućnosti i izazove. Za Hrvatsku to predstavlja priliku za novi iskorak kroz modernizaciju, zelenu tranziciju i jačanje konkurentnosti. Korisnici EU fondova – od državnih institucija i lokalnih zajednica do poduzetnika i organizacija civilnog društva – već sada poduzimaju korake kako bi se pripremili na nove prilike. Ključ uspjeha leži u analiziranju dosadašnjih iskustava, prepoznavanju uspjeha i slabosti te pravovremenoj pripremi.

Novi višegodišnji financijski okvir (VFO) 2028.–2034.

Europska komisija predstavila je prijedlog VFO-a za razdoblje 2028.–2034. u iznosu od oko dva bilijuna eura, što čini približno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU. Glavni naglasci novog proračunskog razdoblja su fleksibilnost, pojednostavljenje programa EU i bolja usklađenost s novim prioritetima – klimom, obranom i sigurnošću, migracijama te energetskom neovisnošću.

Europska unija traži strateškiji pristup planiranju ulaganja kroz izradu planova partnerstva te koordinaciju na nacionalnoj i regionalnoj razini, s ciljem jačanja učinkovitosti i transparentnosti ulaganja.

Koraci koje Hrvatska već čini ili planira

Hrvatska je već započela s pripremama za novo razdoblje kroz nekoliko ključnih aktivnosti. U tijeku je izrada i provedba strateških i operativnih dokumenata, među kojima se ističe provedbeni program Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za razdoblje 2024.–2028., koji sadrži mjere za ubrzanje apsorpcije sredstava i jačanje kapaciteta.

Poseban naglasak stavljen je na jačanje institucionalnih kapaciteta i unapređenje procedura te koordinacije između različitih resora. Regionalna i lokalna dimenzija dobiva sve veću važnost, osobito kada je riječ o potpomognutim područjima, otocima i urbanim središtima. Hrvatska također radi na usklađivanju i integraciji prioritetnih politika u području zelene tranzicije, digitalizacije i obrazovanja, uz nastojanje da se poboljša apsorpcija EU fondova kroz pojednostavljenje procedura i sustavno praćenje. Uz to, u fokusu je priprema makroekonomskog okvira i javnih financija u skladu s kriterijima Europske unije.

Naučene lekcije iz razdoblja 2021.–2027.

Dosadašnje iskustvo pokazalo je nekoliko važnih lekcija. Prvo, birokratske i administrativne barijere često su uzrokovale kašnjenje ili gubitak sredstava zbog dugih procedura javne nabave i neusklađenih propisa. Drugo, nedostatak kvalitetne pripreme projektne dokumentacije doveo je do situacija u kojima projekti nisu bili spremni na vrijeme, a tehnička dokumentacija i studije bile su nedovoljno razrađene.

Na lokalnoj razini uočeni su slabi kapaciteti, osobito u manjim jedinicama lokalne samouprave, koje su imale ograničene ljudske resurse i iskustvo u provedbi EU projekata. Nedovoljna koordinacija među institucijama rezultirala je preklapanjem projekata i manjkom sinergije s nacionalnim strategijama. Vanjski faktori, poput pandemije i energetske krize, pokazali su da je fleksibilnost u planiranju i provedbi ključna. Konačno, transparentnost i učinkovit monitoring provedbe projekata pokazali su se presudnima za jačanje povjerenja javnosti.

Preporuke i smjernice za razdoblje 2028.+

Kako bi Hrvatska bila spremna za novu financijsku perspektivu, potrebno je osigurati da projekti budu potpuno pripremljeni na papiru – s izrađenom tehničkom dokumentacijom i potrebnim dozvolama. Nužno je ulagati u ljudske kapacitete, odnosno jačati stručnost i broj kadrova koji se bave pripremom i provedbom EU projekata.

Važan preduvjet uspjeha jest povećanje suradnje između različitih resora te razvoj partnerstava između javnog i privatnog sektora. Prioriteti bi trebali biti usklađeni s europskim politikama, posebice s naglaskom na digitalizaciju i zelenu tranziciju.

Potrebno je dodatno unaprijediti transparentnost i uvesti jasne mehanizme evaluacije projekata, uz održavanje fiskalne discipline i pripremu javnih financija u skladu s europskim kriterijima. Konačno, planovi trebaju biti fleksibilni i uključivati scenarije za krizne uvjete, kako bi se moglo brzo reagirati na promjene u okolnostima.

Zaključak

Nova financijska perspektiva donosi Hrvatskoj značajne mogućnosti, ali i zahtjeve. Ključ uspjeha leži u spremnosti da se pojednostave procedure, osiguraju spremni projekti i ojačaju kapaciteti, osobito na lokalnoj razini.

Uspjeh će ovisiti o suradnji, transparentnosti i sposobnosti prilagodbe novim izazovima. U AVELANT-u vjerujemo da se najbolje priče pišu zajedno – naša je misija biti pouzdan partner u pripremi i provedbi EU projekata, od prve ideje do uspješne realizacije.

Ako želite da vaš projekt bude spreman i konkurentan u novom financijskom razdoblju, stojimo vam na raspolaganju. Zajedno možemo analizirati mogućnosti financiranja, razmotriti planove i oblikovati rješenja koja vode prema ostvarivanju vaših ciljeva.