Kako koristiti EU fondove za jačanje zapošljivosti mladih
U razdoblju do 2030. godine, Hrvatska ima na raspolaganju povijesno visoka sredstva iz fondova Europske unije, a jedan od ključnih prioriteta u korištenju tih sredstava je upravo povećanje zapošljivosti mladih. Nezaposlenost mladih i dalje je prisutan izazov, posebice u ruralnim i manje razvijenim sredinama, dok istovremeno tržište rada sve više traži specifične vještine i digitalne kompetencije. EU fondovi nude niz mogućnosti za financiranje programa koji mladima omogućuju stjecanje znanja, radnog iskustva i lakši ulazak na tržište rada.
Kroz fondove kao što su Europski socijalni fond plus (ESF+) i Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), moguće je provoditi edukacijske i praktične programe osposobljavanja, razvijati programe mentorske podrške, financirati pripravništva i stručne prakse, kao i jačati poduzetničke vještine kod mladih. Ti instrumenti ciljaju uskladiti ponudu radne snage s potrebama tržišta, a korisnici mogu biti i poslodavci koji žele zaposliti mlade osobe ili unaprijediti njihove kompetencije.
Primjeri uključuju projekte jačanja kapaciteta obrazovnih institucija, razvoj specijaliziranih edukacija za deficitarna zanimanja, poticanje zapošljavanja mladih iz ranjivih skupina (npr. dugotrajno nezaposlenih, osoba s invaliditetom), potporu samozapošljavanju te uspostavu lokalnih centara za karijerno savjetovanje. Također, moguće je financirati i inovativne projekte u suradnji poduzetnika i znanstveno-obrazovnih institucija, poput modela dualnog obrazovanja ili stvaranja poslovnih inkubatora za mlade.
U okviru ESF+ programa već se provode natječaji kao što su „Zaželi – prevencija institucionalizacije“ koji uključuju zapošljavanje mladih u lokalnim sredinama. Mehanizam za oporavak i otpornost financira brojne reforme obrazovanja i tržišta rada. U planu su i novi pozivi u sklopu tematskih ciljeva S3 strategije, koji uključuju istraživanja, digitalne vještine i poduzetničke inicijative. U 2025. očekuju se i novi pozivi vezani uz zelenu i digitalnu tranziciju, gdje će se tražiti uključivanje mladih u inovacijske projekte.
Prijavitelji mogu biti obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva, jedinice lokalne samouprave, javne ustanove, poslodavci i poduzetnici, ali i sami mladi u kontekstu samozapošljavanja. Ključno je identificirati potrebe ciljane skupine mladih i oblikovati projekt koji će im omogućiti konkretan iskorak na tržištu rada, bilo kroz nove kompetencije, radno iskustvo ili podršku za pokretanje poslovanja.
Zaključak
EU fondovi nude brojne alate za jačanje zapošljivosti mladih, od edukacija i praksi do inovativnih poduzetničkih modela. Uspjeh projekta ovisi o točnoj identifikaciji potreba mladih, kvalitetnoj pripremi projektne dokumentacije i usklađenosti s aktualnim prioritetima EU i nacionalnih strategija.
