Europska komisija objavila novu prognozu: hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti unatoč inflacijskim pritiscima
Nakon rasta od 3,4% u 2025., očekuje se da će rast hrvatskog BDP-a, i dalje poduprt privatnom potrošnjom i ulaganjima, usporiti na 2,7% u 2026. zbog snažnijih cjenovnih pritisaka i povećane neizvjesnosti. U 2027. očekuje se daljnje usporavanje na 2,5%, kao posljedica dodatnog slabljenja rasta domaće potražnje. Zaposlenost bi se trebala nastaviti povećavati tijekom cijelog prognostičkog razdoblja, iako sporijom dinamikom, dok bi se stopa nezaposlenosti trebala stabilizirati na razini nešto nižoj od 5%. Očekuje se da će inflacija u 2026. porasti na 4,6%, a zatim se smanjiti na 2,7% u 2027. Nakon povećanja na 3,0% BDP-a u 2025., očekuje se postupno smanjenje manjka opće države. Omjer javnog duga i BDP-a trebao bi se umjereno smanjivati, potaknut snažnim nominalnim rastom.
Predviđa se da će se realni rast BDP-a Hrvatske tijekom prognostičkog razdoblja usporiti s 3,4% u 2025. na 2,7% u 2026. te 2,5% u 2027., ali će i dalje ostati iznad prosjeka Europske unije. Očekuje se da će sukob na Bliskom istoku i pojačane geopolitičke napetosti negativno utjecati na gospodarske izglede, prije svega kroz slabljenje domaće potražnje.
U 2026. rast BDP-a podupirat će domaća potražnja. Privatna potrošnja trebala bi ostati otporna, i dalje poticana rastom realnih plaća i zaposlenosti, premda će povišena inflacija i povećana neizvjesnost negativno djelovati na kupovnu moć kućanstava. Očekuje se usporavanje rasta ulaganja zbog strožih uvjeta financiranja i povećane neizvjesnosti, ali će ulaganja i dalje imati koristi od znatne apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije. Očekuje se da će državna potrošnja zadržati pozitivan doprinos rastu BDP-a. Neto izvoz trebao bi i dalje negativno utjecati na rast BDP-a jer će uvoz rasti brže od izvoza, što odražava slabiju potražnju glavnih trgovinskih partnera i određeno slabljenje cjenovne konkurentnosti. Rast cijena uvoza energenata dovest će do pogoršanja trgovinske bilance, unatoč otpornosti turističkog sektora. Uvjeti razmjene pogoršat će se ove godine, ali se očekuje njihov oporavak sljedeće godine.
U 2027. gospodarski rast trebao bi se dodatno usporiti na 2,5%. Rast potrošnje trebao bi usporiti kako se rast zaposlenosti i dohodaka bude postupno smanjivao. Ulaganja bi trebala nastaviti rasti, ali sporijom dinamikom nakon završetka Mehanizma za oporavak i otpornost, dok će se istodobno povećavati apsorpcija ostalih EU fondova, a privatna ulaganja nastaviti rasti. Očekuje se da će izvoz imati koristi od poboljšanja vanjske potražnje.
Kako se gospodarska aktivnost usporava, predviđa se i daljnje usporavanje rasta zaposlenosti, na 1,0% u 2026. i 0,7% u 2027. Stopa nezaposlenosti trebala bi se stabilizirati na 4,8% tijekom prognostičkog razdoblja. Nedostatak radne snage ostaje izražen, osobito u građevinarstvu i industriji. Pritisci na rast plaća i dalje su prisutni, ali se očekuje da će rast plaća oslabjeti i u nominalnom i u realnom izrazu, što odražava postupno ublažavanje napetosti na tržištu rada i umjereniji rast zaposlenosti.
U 2025. manjak opće države povećao se na 3,0% BDP-a zbog snažnog rasta ulaganja financiranih iz nacionalnih izvora, rasta plaća u javnom sektoru i povećanih izdataka za socijalne naknade. U 2026. očekuje se tek blago smanjenje manjka, na 2,9% BDP-a. Rast prihoda poduprt je i dalje snažnim gospodarskim kretanjima i razinama zaposlenosti, kao i fiskalnim mjerama koje uključuju postupno ukidanje izuzeća od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, povećanje trošarina na duhan i povećanje naknada za registraciju vozila. Javna ulaganja nastavljaju rasti te dosežu rekordnu razinu od 6,4% BDP-a, potaknuta povećanom potporom iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Očekuje se da će socijalne naknade nastaviti snažno rasti zbog mirovinskih reformi usmjerenih na poboljšanje primjerenosti mirovina. Istodobno će izdaci za obranu i nove energetske mjere, uključujući produljenje prethodnih mjera, pridonijeti visokim razinama javne potrošnje.
Očekuje se da će se manjak u 2027. dodatno smanjiti na 2,7% BDP-a, budući da će se javna ulaganja smanjiti na 5,7% BDP-a zbog smanjenja ulaganja financiranih sredstvima EU-a, ponajprije zbog završetka Mehanizma za oporavak i otpornost, što će u velikoj mjeri biti nadoknađeno povećanjem ulaganja iz strukturnih fondova EU-a, te u još većoj mjeri zbog smanjenja ulaganja financiranih iz nacionalnih izvora. Osim toga, očekuje se da će rast ostalih kategorija rashoda, prije svega plaća i socijalnih naknada, biti sporiji od rasta nominalnog BDP-a.
Omjer javnog duga i BDP-a smanjio se na 56,3% u 2025. te se očekuje da će se nastaviti smanjivati sporijom dinamikom, na 55,9% u 2026., zbog povećanja prilagodbi stanja i tokova duga. U 2027. omjer javnog duga i BDP-a trebao bi dosegnuti 55,6%.
