Proljetna gospodarska prognoza: energetski šok usporava rast gospodarstva Europske unije
Ovogodišnja Proljetna gospodarska prognoza Europske komisije ukazuje na pogoršanje gospodarskih izgleda Europske unije pod utjecajem novog energetskog šoka, izazvanog nedavnim izbijanjem sukoba na Bliskom istoku. Rast cijena energenata ponovno je otvorio pitanje otpornosti europskog gospodarstva na vanjske poremećaje te doveo do revizije gospodarskih projekcija naniže.
Prema najnovijim procjenama, gospodarska aktivnost u Europskoj uniji trebala bi oslabjeti tijekom 2026. godine, ponajprije zbog povećanih inflatornih pritisaka, smanjenog povjerenja potrošača i većih troškova poslovanja. Ipak, očekuje se da bi se uvjeti mogli postupno stabilizirati u 2027. godini, pod pretpostavkom smirivanja napetosti na energetskim tržištima.
Rast BDP-a u Europskoj uniji trenutačno se procjenjuje na 1,1 % u 2026. godini, što predstavlja usporavanje u odnosu na 1,5 % ostvarenih odnosno očekivanih u 2025. godini. Sličan trend predviđa se i za europodručje, gdje su projekcije rasta revidirane na 0,9 % u 2026. i 1,2 % u 2027. godini. Takva kretanja potvrđuju da se europsko gospodarstvo i dalje suočava s ograničenim prostorom za snažniji oporavak, osobito u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti i nestabilnih cijena energije.
Inflacija u Europskoj uniji trebala bi dosegnuti 3,1 % u 2026. godini, što je za jedan postotni bod više od prethodnih očekivanja. Iako se u 2027. godini predviđa njezino smanjenje na 2,4 %, inflatorni pritisci i dalje ostaju važan čimbenik koji ograničava kupovnu moć građana, povećava troškove poduzeća i utječe na ukupnu dinamiku gospodarskog rasta.
Unatoč nepovoljnijem okruženju, osobna potrošnja trebala bi ostati glavni pokretač rasta europskog gospodarstva. Međutim, pad povjerenja potrošača na najnižu razinu u posljednjih 40 mjeseci pokazuje da kućanstva sve opreznije pristupaju potrošnji, ponajprije zbog straha od rasta cijena i mogućeg pogoršanja uvjeta na tržištu rada. Takva očekivanja mogla bi dodatno usporiti domaću potražnju, osobito ako se inflacija dulje zadrži iznad prethodno očekivanih razina.
Važan čimbenik otpornosti europskog gospodarstva predstavljaju ulaganja u energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora opskrbe, osobito nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Ta su ulaganja povećala sposobnost Europske unije da ublaži posljedice aktualnog energetskog šoka, iako nisu u potpunosti uklonila osjetljivost gospodarstva na poremećaje na globalnim energetskim tržištima.
Negativni učinci slabije gospodarske aktivnosti očekuju se i na tržištu rada. Nakon višegodišnjeg pada, stopa nezaposlenosti trebala bi se stabilizirati na razini od oko 6 % u 2027. godini. Rast zaposlenosti u 2026. procjenjuje se na svega 0,3 %, uz blago ubrzanje na 0,4 % u 2027. godini. Istodobno se očekuje da će nominalni rast plaća ostati snažan, budući da će se plaće nastaviti prilagođavati višim troškovima života i inflatornim pritiscima.
Dodatni izazov predstavlja i stanje javnih financija. Energetski šok povećava pritisak na proračune država članica, kako zbog slabije gospodarske aktivnosti i viših rashoda za kamate, tako i zbog mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica rasta cijena energije za ranjiva kućanstva i poduzeća. Uz to, sve izraženija potreba za povećanjem obrambenih izdvajanja dodatno opterećuje javne financije. Prema projekcijama, deficit opće države u Europskoj uniji trebao bi porasti s 3,1 % BDP-a u 2025. na 3,6 % BDP-a do 2027. godine.
Proljetna gospodarska prognoza stoga potvrđuje da se Europska unija nalazi u razdoblju povećane ekonomske neizvjesnosti. Iako su prethodna ulaganja u energetsku otpornost ojačala sposobnost gospodarstva da apsorbira vanjske šokove, rast cijena energenata, pritisak na kućanstva i poduzeća, usporavanje tržišta rada te pogoršanje javnih financija upućuju na potrebu za opreznim i ciljanim ekonomskim politikama.
Ažurirane projekcije bit će predstavljene u Jesenskoj gospodarskoj prognozi Europske komisije, čija je objava predviđena za studeni 2026. godine.
