EU fondovi u uvjetima pojačanih kontrola: što korisnici sredstava trebaju znati?
S razvojem europskih fondova i rastom dostupnih bespovratnih sredstava razvijali su se i mehanizmi njihova nadzora. Najnovije godišnje izvješće Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) za 2025. godinu ne treba promatrati kao razlog za zabrinutost, već kao pokazatelj sve strožeg nadzora nad korištenjem europskih sredstava.
U Hrvatskoj je trenutno aktivno 99 istraga povezanih sa sumnjama na nepravilnosti i moguće zlouporabe EU sredstava, ukupne procijenjene vrijednosti 601 milijun eura. Upravo zato fokus više nije samo na uspješnom dobivanju bespovratnih sredstava, već na zakonitoj, transparentnoj i pravilnoj provedbi projekata tijekom cijelog njihova trajanja. Time dodatno raste važnost kvalitetne dokumentacije, jasnog revizijskog traga i potpune usklađenosti s pravilima financiranja.
No, što to konkretno znači za korisnike bespovratnih sredstava i na koje rizike danas treba obratiti posebnu pozornost?
Europska unija posljednjih godina ulaže rekordna sredstva u područja zelene tranzicije, digitalizacije, energetske učinkovitosti, istraživanja i razvoja, obrazovanja, zdravstva i infrastrukture. Posebno važnu ulogu pritom imaju sredstva iz programa NextGenerationEU i Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) kroz koje države članice financiraju velik broj razvojnih i infrastrukturnih projekata.
Istodobno, povećanje dostupnih sredstava prati i snažniji fokus europskih institucija na zaštitu financijskih interesa Europske unije. U tom sustavu posebnu ulogu ima Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), nadležan za istrage kaznenih djela koja utječu na proračun Europske unije, uključujući subvencijske prijevare, korupciju, prekogranične porezne prijevare i pranje novca povezano s EU sredstvima.
Prema godišnjem izvješću Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) za 2025. godinu na razini država članica uključenih u EPPO sustav krajem godine vodile su se ukupno 3.602 aktivne istrage povezane s procijenjenom štetom većom od 67 milijardi eura. Više od 45 milijardi eura procijenjene štete odnosilo se na porezne i carinske prijevare povezane s PDV-om i carinskim sustavom, dok je 27% svih aktivnih istraga imalo prekograničnu dimenziju.
Tijekom 2025. godine EPPO je donio više od 1.500 odluka o pokretanju istraga, podigao 311 optužnica te izdao naloge za zamrzavanje imovine u vrijednosti većoj od 849 milijuna eura. Vrijednost stvarno zamrznute imovine iznosila je oko 566 milijuna eura. Izvješće također pokazuje kontinuiran rast istraga povezanih s korištenjem sredstava iz programa NextGenerationEU i RRF-a što potvrđuje dodatno pojačavanje europskih kontrolnih mehanizama u području provedbe projekata financiranih iz EU proračuna.
Pojačan nadzor nad korištenjem europskih sredstava danas je operativna stvarnost i u Hrvatskoj. Prema podacima Ureda europskog javnog tužitelja (EPOO), krajem 2025. godine u Hrvatskoj je bilo aktivno 99 istraga povezanih sa sumnjama na nepravilnosti i moguće zlouporabe EU sredstava na štetu proračuna Europske unije, ukupne procijenjene vrijednosti veće od 601 milijun eura.
Najveći broj slučajeva odnosio se na tzv. expenditure fraud, odnosno nepravilnosti povezane s korištenjem i trošenjem europskih sredstava. U toj kategoriji evidentirana su 92 aktivna predmeta s procijenjenom vrijednošću većom od 481 milijun eura.
EPPO je u Hrvatskoj evidentirao i:
- 13 aktivnih predmeta povezanih s korupcijom, uz vrijednost slučajeva od 58,22 milijuna eura,
- 7 predmeta povezanih s poreznim i carinskim prijevarama, s procijenjenom vrijednošću od 119,76 milijuna eura,
- 11 podignutih optužnica kojima su obuhvaćene 64 osobe.
Na temelju tih prijava otvoren je 61 novi predmet samo u protekloj godini. Iako same brojke ne znače automatski postojanje kaznene odgovornosti, one su jasan indikator da europske institucije danas znatno intenzivnije prate svaki korak u provedbi projekata, osobito onih financiranih iz razvojnih i investicijskih programa. Za korisnike, ovo je potvrda da je suštinska ispravnost dokumentacije najbolja zaštita investicije.
Važno je naglasiti kako povećanje broja istraga i kontrola ne znači nužno i rast korupcije ili namjernih zlouporaba EU sredstava. Djelomično je riječ i o očekivanom rezultatu snažnijeg razvoja europskih kontrolnih mehanizama, većeg broja projekata financiranih iz EU fondova te strožih regulatornih zahtjeva u provedbi projekata.
Europske institucije posljednjih godina značajno pojačavaju nadzor nad korištenjem europskih sredstava, osobito u okviru programa NextGenerationEU i Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) pri čemu se sve veći naglasak stavlja na transparentnost, dokazivost troškova i usklađenost provedbe projekata s pravilima financiranja.
U praksi velik dio nepravilnosti ne proizlazi iz namjere prijevare, već iz administrativnih propusta, nepravilne primjene pravila, nedostatne kontrole projektne dokumentacije ili nepravilno provedenih postupaka javne nabave.
Upravo zato europske institucije danas sve veći naglasak stavljaju na dokazivost provedbe aktivnosti, vjerodostojnost dokumentacije i mogućnost jasnog praćenja svih projektnih procesa kroz cjelovit revizijski trag. S obzirom na složenost regulatornog okvira i kontinuirano jačanje kontrolnih mehanizama, korisnici EU sredstava sve više ulažu u jačanje internih kapaciteta i stručnu podršku tijekom pripreme i provedbe projekata.
Kontinuirana edukacija projektnih timova, specijalizirana znanja iz područja EU fondova i javne nabave te kvalitetno postavljeni interni procesi danas predstavljaju važan element smanjenja rizika nepravilnosti i financijskih korekcija.
Istodobno, korisnici europskih sredstava sve češće angažiraju vanjske stručnjake za područja poput upravljanja projektima, javne nabave, financijskog praćenja i usklađenosti provedbe s pravilima financiranja. Posebno kod infrastrukturnih i kompleksnijih projekata takva stručna podrška postaje važan element smanjenja rizika nepravilnosti, financijskih korekcija i kašnjenja u provedbi projekta. U uvjetima sve strožih europskih kontrola upravo kvalitetna priprema, stručna provedba i cjelovit revizijski trag postaju ključni preduvjeti dugoročno uspješnih i održivih EU projekata.
Autorica: Patricija Pepelnik, mag.oec.,
starija konzultantica u AVELANT d.o.o.
O AVELANT-u i Učilištu EU PROJEKTI
AVELANT d.o.o. jedno je od vodećih hrvatskih konzultantskih poduzeća u području fondova Europske unije, projektnog menadžmenta, javne nabave, strateškog savjetovanja i edukacija s projektnim portfeljem vrijednim više od 6 milijardi eura i više od 500 uspješno pripremljenih i provedenih projekata, među kojima i projekt Cestovno povezivanje s Južnom Dalmacijom, poznatiji kao Pelješki most.
Pokretači su prvog hrvatskog portala o EU fondovima EU PROJEKTI INFO iz 2012. godine, napisali su prvu knjigu o pripremi i provedbi projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te su osnivači prve hrvatske obrazovne ustanove fokusirane na EU fondove, javnu nabavu, projektni menadžment i umjetnu inteligenciju- Učilišta EU PROJEKTI (UEP) kroz koju je educirano više od 11.700 polaznika.
Fokusirani su na infrastrukturne, istraživačke i ostale kompleksnije projekte u okviru kojih klijente vode od početka do kraja procesa.
Ovlaštenici su javne nabave od strane Ministarstva gospodarstva, suradnici McKinsey&Company u području projektnog financiranja te partneri Udruge gradova u RH i brojnih drugih organizacija.
