Iskorištenost sredstava Kohezijske politike 2021.-2027.: stanje u svibnju 2026.
Hrvatska je u okviru Kohezijske politike EU za razdoblje 2021.–2027. do svibnja 2026. ugovorila gotovo dvije trećine planiranih sredstava, odnosno 72,1 % ukupne alokacije, dok je stvarno isplaćeno 18,8 %. U odnosu na sredinu 2025., kada je bilo ugovoreno 50,0 %, a isplaćeno tek 6,8 %, vidljiv je znatan pomak u provedbi, osobito u fazi ugovaranja. Ipak, razlika između ugovorenih i isplaćenih sredstava i dalje pokazuje da se najveći izazov više ne nalazi samo u pokretanju poziva i donošenju odluka o financiranju, nego u stvarnoj provedbi projekata, obradi zahtjeva za nadoknadom sredstava i pretvaranju ugovorenih ulaganja u konkretne isplate.
| Fond | Udio | Iznos (€) |
| ERDF | 62,1 % | 6.283.822.275 |
| ESF+ | 22,1 % | 2.267.966.165 |
| CF | 13,6 % | 1.372.022.011 |
| JTF | 2,1 % | 218.690.220 |
Struktura je snažno investicijska: ERDF 62,1 % i CF 13,6 % upućuju na velik udio infrastrukturnih i razvojnih ulaganja, dok ESF+ 22,1 % pokriva mjere zapošljavanja, socijalne uključenosti i obrazovanja. Skromni JTF 2,1 % logično je ograničen na specifična tranzicijska područja. Ovakav miks traži visoku projektno-tehničku spremnost (ERDF/CF) i dobru koordinaciju s mjerama “mekšeg” tipa (ESF+).
| Pokazatelj | Iznos (€) | Postotak |
| Planned | 10.236.199.849 | 100,0 % |
| Decided | 7.359.524.392 | 72,1 % |
| Spent | 1.919.590.505 | 18,8 % |
Uz 72,1 % ugovorenih i 18,8 % isplaćenih, Hrvatska je ušla u fazu stabilnog ugovaranja, ali realni financijski tijekovi tek se zahuktavaju. Najveći rizik je “usko grlo” na velikim infrastrukturnim projektima; prioritizacija gotovih projekata, brže donošenje odluka o sufinanciranju i tehnička pomoć korisnicima ključni su za podizanje spent stope do kraja 2026. godine. Ugovaranje je ubrzano od 2024., ali dinamika plaćanja ostaje izazov (osobito kod većih infrastrukturnih i zelenih ulaganja). Drugim riječima, Hrvatska ulazi u završnu fazu korištenja sredstava, ali je pred njom razdoblje u kojem će se stvarna uspješnost mjeriti ponajprije brzinom i kvalitetom provedbe, a ne samo brojem objavljenih poziva i potpisanih ugovora.
