Vlada RH je danas, 30. travnja 2020. godine  donijela Nacionalni program reformi za 2020. i Program konvergencije Republike Hrvatske za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja:

1. održivi gospodarski rast i razvoj,
2. povezivanje obrazovanja s tržištem rada i
3. održivost javnih financija.

Za ostvarivanje tih ciljeva utvrđeno je 25 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta. Ti prioriteti su:

• unaprjeđenje poslovnog okruženja
• investicijska politika okrenuta budućnosti
• poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom
• unaprjeđenje javne uprave
• poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava
• obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada
• jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije
• poticanje demografske revitalizacije
• unaprjeđenje sustava socijalne skrbi
• osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.

 Glavni kontekst donošenja Nacionalnog programa reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu, čine razorni gospodarski učinci globalne pandemije korona virusa, a ministar Zdravko Marić  istaknuo je da je Hrvatska aktualnu krizu dočekala znatno spremnije nego globalnu krizu 2008. godine.

Unutar Programa konvergencije očekuje se pad BDP-a od 9,4 %, dok bi u 2021. trebao uslijediti oporavak po stopi od 6,1 %.

Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira takav scenarij je da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi.

Prihvaćen je i Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020. godini  koji je dio reformskog paketa Vlade, a čijim će se mjerama gospodarstvo rasteretiti za 686,6 milijuna kuna.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 % BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 % BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu. Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 % na godišnjoj razini.

Vlada je donijela i novu uredbu o osiguranju izvoza koja kroz HBOR omogućuje razvoj novih programa osiguranja izvoza . Novim mjerama Vlada će pružati veću podršku hrvatskim gospodarstvenicima koji doprinose internacionalizaciji gospodarstva. Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da se ova mjera donosi i u kontekstu većih mogućnosti HBOR-a za praćenje aktivnosti  izvoznika te osiguranje izvoza uslijed epidemije COVID-19.

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 %.

Direktne proračunske potpore procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.

Ovdje možete pročitati cijeli Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Program konvergencije RH za 2020. i 2021. godine.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske