#Komentar

Ursulini darovi oduševili Hrvatsku, ali povjerenje Bruxellesa tek trebamo opravdati

9

Srpanj

Objavljeno

Već kada je najavljen dolazak predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Zagreb, bilo je jasno da šefica „europske vlade“ Hrvatskoj nosi dobre vijesti.

I donijela je. Vlada Andreja Plenkovića dobila je, naime, zeleno svjetlo Bruxellesa za 47,5 milijardi kuna težak Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO), što je jedan od ključnih projekata Banskih dvora. Nadalje, iz samog vrha Europske komisije, kao i iz Europskog parlamenta, Zagrebu su stigle pozitivne ocjene za pristupanje Schengenu, što je također jedan od ključnih ciljeva Vlade. Konačno, von der Leyen je posjetila i trenutno najpoznatijeg hrvatskog poduzetnika Matu Rimca koji je prije samo nekoliko dana najavio spajanje sa svjetski poznatim Bugattijem, čime je Bruxelles poslao poruku da u Hrvatskoj, kao i u Uniji u cjelini, želi vidjeti više takvih tehnoloških projekata.

Ukratko, četvrtak je za Plenkovića i njegovu Vladu nesumnjivo bio dobar dan. Šira javnost vjerojatno će ga pamtiti po „Ursulinim darovima“, odnosno po amenu koji je Bruxelles udijelio Zagrebu za NPOO i ulazak u Schengen. I to je dobro: darovi su rijetki, a obično nisu ni tako izdašni kao ovi koje je Ursula donijela u Hrvatsku.

No, medalja ima i drugu stranu. Jasno je da prihvaćanjem NPOO-a EU postaje još važniji igrač u oporavku hrvatskoga gospodarstva kojeg je koronakriza bacila na koljena. I u samoj Vladi ističu da će Hrvatska, s obzirom na stupanj svoje (ne)razvijenosti, dobiti znatno više novaca od većine drugih članica Unije. Međutim, taj novac neće nas puno odmaknuti s dna ljestvice EU-a ako ga pametno ne iskoristimo. Uz to, novac nije ni bezuvjetan, budući da su u Bruxellesu jasno rekli da ga žele usmjeriti u projekte zelene ekonomije i digitalizacije te razvoja poduzetništva i inovacija.

Upravo su to područja u kojima Hrvatska već desetljećima kaska za drugima, zbog čega i grebemo po dnu raznih ljestvica uspješnosti. Stoga će novac koji nam daje Bruxelles trebati mudro koristiti i ponajmanje ga doživljavati kao poklon jer on to i nije: radi se o investicijama u hrvatsku, ali i u europsku budućnost.

Ipak, područje u kojem bi Hrvatska mogla imati najviše problema su reforme. Ni jedna hrvatska Vlada do sada nije pokazala previše entuzijazma za provedbom strukturnih promjena. Upravo su reforme jedna od ključnih poruka koje je von der Leyen donijela u Zagreb, poručivši da su one usko vezane s korištenjem novca EU. Reforme su nam, dakle, potrebne ne samo zbog provedbe NPOO-a, nego i zbog ulaska u eurozonu. Ipak, najviše nam trebaju zbog nas samih. Zbog toga da bi tvrtke konačno dobile kisika, a radnici priliku raditi i zaraditi.

Bez njih, Hrvatskoj nikakvi planovi i darovi neće puno pomoći. Premda nam ih nosila i Ursula ili netko drugi iz vrhuške EU-a. Planovi su tu, ali sada slijedi teži, a kod nas najčešće i kritičan dio, a to je provedba. Upravo to je ona protuusluga za darove koje smo primili.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice