#Vijesti-eu

U HRVATSKOJ JE OTPAD I DALJE SMEĆE, EUROPSKA KOMISIJA NAS OPOMINJE

2

Listopad

Objavljeno

Europska komisija je 24. rujna 2018. godine objavila izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru Regija o provedbi EU legislative o otpadu, uključujući i rano upozorenje državama članicama na rizik od nedostataka u ostvarivanju ciljeva u području komunalnog otpada i recikliranja.

U 2016. godini, svaki je građanin Europske unije proizvodio 480 kilograma komunalnog otpada godišnje od čega je 46% bilo reciklirano ili kompostirano, dok je četvrtina završila na odlagalištima otpada. Iako komunalni otpad predstavlja tek 10% ukupnog otpada koji se generira u Europskoj uniji, odlaganje i zbrinjavanje tog otpada je poseban izazov i često velik problem za lokalne zajednice.

Pravne obveze država članica u pogledu zbrinjavanja otpada definirane su Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (koju možete pročitati ovdje), a važan cilj izražen u direktivi jest povećanje količine recikliranog komunalnog otpada na 50% do 2020. godine, na 55% do 2025. godine, 60% do 2030. godine i, konačno, na 65% do 2035. godine.

Direktiva predviđa izdavanje ranih upozorenja onim državama članicama koje ne pokazuju dovoljno napretka u postizanju zajedničkih ciljeva. Rizik od nepostizanja cilja do 2020. godine Komisija je prepoznala kod 14 država članica, a to su redom: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Latvija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Španjolska. Izvješće možete u cijelosti pročitati ovdje, a u nastavku donosimo što je Komisija napisala o Hrvatskoj.

Komisija navodi da je u 2016. godini u Hrvatskoj samo 21% komunalnog otpada bilo reciklirano, dok je čak 77% odlagano na odlagalištima bez ponovne primjene u svrhu recikliranja, kompostiranja ili neke nove vrste ponovne upotrebe. Hrvatska je tako svrstana pod zemlje članice EU koje najmanje recikliraju, odnosno, otpad tretiraju kao “smeće”, a ne kao sirovinu.

Komisija je u upozorenju izdala nekoliko preporuka Hrvatskoj, koje bi nam trebale pomoći da izađemo iz zone rizika, među kojima su i prijedlozi da se bolje koriste sredstva iz ESI fondova, te da se umjesto centara za gospodarenje otpadom sredstva usmjere i na sama kućanstva i na podršku građanima da odvajaju materijale za reciklažu, kao i bio-otpad.

Izvor: Europska komisija

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice