#Vijesti-eu

U Hrvatskoj i ove godine nastavlja rasti podrška uvođenju eura

21

Srpanj

Objavljeno

U Hrvatskoj je i u ovoj godini nastavila jačati podrška uvođenju eura, pokazuju rezultati novog istraživanja Eurobarometra.

Prema tim podacima, 61 posto hrvatskih građana sada podržava uvođenje jedinstvene europske valute u Hrvatskoj, što je šest postotnih bodova više nego prošle godine. Istodobno, smanjio se broj protivnika uvođenja eura pa on u ovoj godini, pokazuju rezultati istraživanja koje je u svibnju proveo Eurobarometar, iznosi 37 posto, što je pet postotnih bodova manje nego u istom lanjskom istraživanju. U odnosu na istraživanje prošle godine, isti je ostao samo broj neopredijeljenih, odnosno onih ne znaju bi li poduprli ili ne uvođenje eura u Hrvatsku, a njih je samo dva posto.

U porastu je, pokazuje istraživanje Eurobarometra, i broj hrvatskih građana koji vjeruju da će uvođenje eura imati pozitivne učinke na Hrvatsku i njeno gospodarstvo. Naime, dok je lani broj onih koji su smatrali da će ulazak u eurozonu koristiti Hrvatskoj bio ispod 50 posto, ove je godine, pokazuje istraživanje, znatno porastao broj građana koji vjeruju da će Hrvatska profitirati od uvođenja eura pa sada iznosi 56 posto, devet postotnih bodova više nego lani.

Razloga rastu podrške uvođenju eura u Hrvatskoj ima više, a jedan od njih je i velik novac koji nam je Bruxelles namijenio za oporavak

Razloge rasta podrške uvođenju eura u Hrvatskoj ekonomisti objašnjavaju spletom niza okolnosti. Prva je svakako koronakriza, koja je hrvatsko gospodarstvo snažno protresla. U takvim uvjetima, objašnjava makroekonomist Goran Šaravanja, ljudi prirodno traže “sidro stabilnosti”, a jedno od njih je i jedinstvena europska valuta.

“Ljudi doživljavaju euro kao sidro stabilnosti. To je i znak da se nastavljamo dublje integrirati u EU i da težimo održivom razvitku, što je dobro. Nemojmo zaboraviti i da Hrvatska nije zemlja u središtu Unije, nego na njenom rubu i da imamo tri susjeda – Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, za koje se ne zna kada će uči u EU. Život na granici je nestabilan i nesiguran, a uvođenje eura, kao i ulazak u Schengen, Hrvatskoj može koristiti i donijeti joj dodatnu stabilnost i sigurnost”, kaže za eu-projekti.info Šaravanja.

I ekonomski analitičar Damir Novotny ocjenjuje da je koronakriza povećala podršku hrvatskih građana, ali i drugih u Europi, i Uniji i euru. Osim toga, dodaje naš sugovornik, i napori Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB) na promociji eura urodili su plodom. I cijela priča s Brexitom pojačala je u ostatku EU povjerenje u Uniju.

U Hrvatskoj su, napominje Novotny, velika očekivanja i od novca koji nam je EU namijenila za oporavak od koronakrize i daljnji razvitak. To također povećava podršku uvođenju eura.

“Hrvatskoj je namijenjen velik novac za oporavak gospodarstva, a to povećava povjerenje građana i prema EU i prema euru”, poručuje za eu-projekti.info Novotny.

Ulazak u ERM-II bio je prvi korak k uvođenju eura, no ne zna se koliko ćemo sjediti u toj “čekaonici”

Podaci Eurobarometrova istraživanja pokazuju da potpora uvođenju eura doista raste ne samo u Hrvatskoj, nego i među ostalim članicama Unije koje još nisu uvele jedinstvenu europsku valutu. Ako gledamo te države u paketu, u sedam članica koje još nisu uvele euro, a koje bi to u doglednoj budućnosti trebale učiniti – Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj te Švedskoj (za Dansku vrijedi opt-out klauzula, odnosno mogućnost da ne uvede euro, pa nije obuhvaćena istraživanjem), 57 posto ispitanika zalaže se za uvođenje eura. Naravno, podrška uvođenju eura varira od zemlje do zemlje: najveća je u Rumunjskoj, u kojoj 75 posto građana podržava uvođenje jedinstvene europske valute u njihovoj zemlji, a najmanja u bogatoj Švedskoj, u kojoj se za uvođenje eura zalaže, pokazuju podaci iz istraživanja, samo 43 posto građana.

Hrvatska je sada, sa 61 posto građana koji podržavaju uvođenje eura, pri vrhu kandidata za uvođenje eura. Ako se uzme u obzir da je podrška uvođenju eura ranije, još 2019. godine, bila ispod 50 posto, ne čudi da se vlasti trude iskoristiti tu podršku javnosti i uvesti euro što prije.

Lani je učinjen prvi korak na tom planu, a to je ulazak u Europski tečajni mehanizam II. (ERM-II), “čekaonicu” za euro, u kojoj zemlja mora provesti najmanje dvije godine, iako su neke u tom mehanizmu bile i znatno dulje. Koliko ćemo provesti u “čekaonici” nitko u ovom trenutku ne može sa sigurnošću reći, no iz Vlade i središnje banke dolaze informacije, koje su nam ovih dana potvrdili i neki visoki dužnosnici, da je cilj ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023. godine.

Cilj je uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine

“Spremamo se kao da će uvođenje eura u Hrvatskoj biti 1. siječnja 2023. godine. To je najraniji mogući datum”, kazao nam je jedan dužnosnik, dobro upućen u problematiku uvođenja eura.

Svi naši sugovornici pritom ističu kako će se Hrvatskoj isplatiti uvođenje eura. U prilog tome govori i to što s eurozonom najviše trgujemo, što nam iz nje dolazi najviše ulaganja i velika većina turista. Osim toga, dodaju, Hrvatska je već odavno eurizirana zemlja, s obzirom na to da štedimo i zadužujemo se u eurima (iako su štednja i krediti u kunama posljednjih godina porasli), ali i računamo u eurima, posebno kada govorimo o iznajmljivanju stanova i apartmana.

“Mi 50 godina štedimo u njemačkim markama i kasnije u eurima. Zadnjih gotovo 30 godina imamo stabilnost, ali ljudi kod nas i dalje većinom štede u eurima. Već i to dovoljno govori koliko smo eurizirani”, ističe Šaravanja.

Uvođenjem eura nestat će tečajne razlike što ide u prilog korisnicima kredita u eurima

“Uvođenjem eura nestat će tečajnih razlika i banke više neće obračunavati razliku između eura i kuna, što je jako važno kod kredita, s obzirom na to da ih je većina u eurima. Osim toga, uvođenjem eura past će i kamatne stope, koje su kod nas i dalje više od onih u, recimo, Sloveniji”, napominje Novotny.

Dodaje kako će od ulaska u eurozonu postojati i institucionalna korist jer eurozona inzistira na fiskalnoj održivosti i stabilnosti, što u praksi znači na smanjenju proračunskog manjka, koji, prema kriterijima iz Maastrichta, ne smije prelaziti tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), i javnoga duga, koji ne smije biti veći od 60 posto BDP-a. Hrvatska je uoči izbijanja koronakrize bila na dobrom putu da ispuni te kriterije, no recesija u koju nas je lani gurnula pandemija koronavirusa stanje u državnom proračunu je gurnula duboko u minus, dok je javni dug gotovo eksplodirao, dosegavši, prema podacima središnje banke, 88,7 posto BDP-a.

Unatoč tome, Novotny vjeruje da bi nam eurozona i institucije EU mogle progledati kroz prste, s obzirom na to da je koronakriza poharala državne blagajne svih zemalja, uključujući i one iz eurozone. No, smatra da bi na takav pristup Bruxellesa i Frankfurta Hrvatska mogla računati ako u ovoj i sljedećoj godini pokaže spremnost smanjenja javnoga duga. Vlada bi, dodaje naš sugovornik, javni dug mogla smanjiti i prodajom dijela državne imovine koja je velika.

Šaravanja, pak, kaže da se ne može isključiti scenarij po kojem bismo euro uveli i koju godinu kasnije od sada planirane 2023. godine. Ipak, napominje, eventualna odgoda bila bi kratka, najviše godinu ili dvije.

Hrvati najviše strahuju od zaokruživanja cijena

Međutim, za uvođenje eura neće biti dovoljna samo podrška većine građana i ispunjavanje kriterija iz Maastrichta, već će trebati uvjeriti i građane koji se protive zamjeni kune eurom da se nemaju čega bojati. Njih nije malo, o čemu svjedoči i novo istraživanje Eurobarometra, po kojem 40 posto hrvatskih građana strahuje da će uvođenje eura imati negativne posljedice po Hrvatsku.

Hrvatski građani, pokazuje istraživanja, najviše strahuju od zaokruživanja cijena, odnosno od poskupljenja, kao i od gubitka monetarnog suvereniteta. I dok se strah od gubitka monetarnog suvereniteta može ocijeniti kao poprilično iracionalan, s obzirom na to da je prostor monetarne politike u Hrvatskoj, zbog velike eurizacije, već sada jako sužen, strah od zaokruživanja cijena ima uporišta u iskustvima drugih država. Ipak, u središnjoj banci upozoravaju kako je zaokruživanje cijena u tim zemljama bilo jednokratno i da je inflaciju na godišnjoj razini u eurozoni u prosjeku povećalo za samo 0,2 postotna boda, odnosno neznatno. S druge strane, iz Vlade najavljuju da će se cijene u Hrvatskoj prije uvođenja eura iskazivati i u kunama i u eurima, što će građanima omogućiti da se priviknu na novu valutu i da reagiraju ako trgovci počnu loviti u mutnom i povećavati cijene.

Većina građana upozorava da nije dovoljno informirana o euru

Ekonomisti s kojima smo razgovarali kažu da ne očekuju da će uvođenje eura u Hrvatskoj potaknuti inflaciju. Do određenog povećanja cijena, ističu, može doći, ali ne zbog uvođenja eura, nego zbog odnosa ponude i potražnje i kretanja cijena na svjetskom tržištu, poput cijena nafte. U Hrvatskoj, dodaju, postoji jaka konkurencija na tržištu, koja će uvođenjem eura dodatni ojačati, i to bi trebalo spriječiti značajniji rast cijena na malo. Osim toga, poručuju, danas živimo u drukčijim okolnostima od onih u kojima je, primjerice, Slovenija uvodila euro, pa potrošači ne samo da jednostavno mogu zaobići prodavača koji bi uvođenje eura iskoristio za povećanje cijena, nego o tome mogu pisati i na društvenim mrežama čiji je značaj danas vrlo velik i tako ga prisiliti da ne koristi situaciju konverzije valuta za vlastito bogaćenje.

“Hrvatska će imati niz koristi od uvođenja eura. Ulazak u eurozonu privući će i ulagače u Hrvatsku više nego što je sada slučaj jer ćemo postati dijelom najrazvijenije gospodarske zone u svijetu u čijim članicama važe slični uvjeti poslovanja”, zaključuje Novotny.

Na kraju, valja upozoriti da istraživanje Eurobarometra pokazuje i da većina hrvatskih građana, njih 53 posto, nije dovoljno informirana o euru. U odnosu na lanjsko istraživanje, riječ je o rastu broja nedovoljno informiranih za šest postotnih bodova. I to je pokazatelj da će vlasti morati više poraditi na informiranju građana o tome što im donosi uvođenje eura.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice