#Vijesti-eu

Proračun EU-a: Parlament se zalaže za nove izvore prihoda

17

Srpanj

Objavljeno

Kako bi se financirao oporavak nakon pandemije COVID-19 i uložilo u budućnost Europe, Parlament poziva na uspostavu novih izvore prihoda za proračun EU-a.

Pandemija COVID-19 imala je dosad neviđen socioekonomski učinak, a prema zadnjim prognozama gospodarstvo EU-a ove godine će pasti za 8,3 posto. EU i države članice već su donijeli izvanredne mjere kao odgovor na krizu. Glavni alat Unije za popravljanje neposredne štete prouzročene koronavirusom te istovremen nastavak izgradnje zelenije i digitalnije Europe je dugoročni proračun EU-a.

Proračun za povrat sredstava

Dogovor oko proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. započeo je u svibnju 2018. Međutim, s obzirom na pandemiju koronavirusa, Europska komisija predstavila je u svibnju 2020. novi prijedlog proračuna koji u obzir uzima posljedice pandemije. Prijedlog Komisije uslijedio je nakon poziva Parlamenta za opsežan paket za oporavak i sadrži proračun od 1,1 bilijuna eura te instrument za oporavak koji obuhvaća bespovratna sredstva i zajmove vrijedne 750 milijardi eura. O proračunu se vode pregovori između Parlamenta i nacionalnih vlada u Vijeću.

Zaduživanje za paket oporavka vrijedan 750 milijardi eura omogućit će se izmjenom pravila kojima se utvrđuju uvjeti za financiranje proračuna EU-a. Kako bi se povećala sposobnost EU-a za pozajmljivanje na financijskim tržištima i kasnije otplaćivanje duga, Komisija predlaže povećanje maksimalnog iznosa sredstava koje Unija može prikupiti od država članica. Parlament će donijeti svoje stajalište o tom prijedlogu nakon ljeta. Za usvajanje prijedloga potrebna je jednoglasnost u Vijeću, kao i ratifikacija svih država članica.

Novi izvori prihoda za financiranje oporavka

Izvori prihoda za proračun EU-a (koji se nazivaju i vlastita sredstva) nisu se mijenjali nekoliko desetljeća. Oni uključuju carine i nacionalne doprinose koji se temelje na primicima od PDV-a i bruto nacionalnom dohotku. Parlament je tijekom godina u više navrata pozivao na reformu sustava vlastitih sredstava.

Kako se Europa oporavlja od pandemije koronavirusa, zastupnici inzistiraju na uvođenju novih izvora prihoda kako bi se pokrili troškovi refinanciranja instrumenta za oporavak, spriječilo naglo smanjenje proračunskih rashoda EU-a i osiguralo da odgovor na COVID-19 ne postane teret za buduće generacije.

Parlament predlaže nove prihode u obliku ekoloških i financijskih naknada. One uključuju:

  • zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit
  • oporezivanje digitalnih usluga
  • porez na financijske transakcije
  • prihod od sustava trgovanja emisijama
  • doprinos za nereciklirani plastični ambalažni otpad
  • granični porez na ugljik

Parlament je također u više navrata pozvao na ukidanje svih proračunskih rabata i ispravaka od kojih koristi imaju samo neke države članice EU-a.

Europljani pozivaju na veći proračun EU-a

Za svaku odluku o dugoročnom proračunu potrebna je suglasnost zastupnika, a Parlament je poručio da je uvođenje novih izvora prihoda ključan preduvjet za postizanje dogovora. Novo istraživanje provedeno na zahtjev Parlamenta u lipnju 2020. pokazalo je da većina (56 posto) Europljana smatra da bi EU trebao raspolagati većim financijskim sredstvima za prevladavanje posljedica pandemije COVID-19.

Uoči sastanka čelnika EU-a 17. i 18. srpnja zastupnici pozivaju Vijeće da ne ublažava prijedloge Komisije. U odgovoru na revidirani prijedlog predsjednika Vijeća Charlesa Michela, predsjednik Odbora za proračune Parlamenta Johan Van Overtveldt 13. srpnja izjavio je: „Pozitivnim pomacima oko instrumenta za oporavak ne mogu se nadoknaditi nezadovoljavajući prijedlozi o dugoročnom proračunu i vlastitim sredstvima. Ključni programi Unije dodatno su srezani, referiram se na Obzor Europa, Erasmus+, Digitalnu Europu i migracije”. Dodao je da dugoročni ciljevi EU-a nisu nestali pojavom pandemije i da ih ne bi trebalo žrtvovati.

Potreba za obvezujućim dogovorom

Govoreći također 13. srpnja, Valérie Hayer, jedna od vodećih zastupnika Parlamenta u području reforme vlastitih sredstava, pozvala je na „pravno obvezujući raspored za uspostavu novih vlastitih sredstava” i dodala da se „države članice moraju jasno obvezati da se neće povući”.

José Manuel Fernandes, drugi vodeći zastupnik u reformi vlastitih sredstava, također je pozvao na donošenje obvezujuće odluke „Želimo da novac iz novih vlastitih sredstava bude dovoljan za plaćanje kamatnih stopa fonda za oporavak.[…] Ideja je jednostavna: ne možemo opteretiti građane.”

Sljedeći koraci

Nakon što se države članice EU-a usuglase o zajedničkom stajalištu, imat će mandat za početak pregovora s Parlamentom, koji će imati konačnu odluku prije stupanja proračuna za razdoblje 2027. – 2021. na snagu. Aktualni višegodišnji proračun istječe 31. prosinca 2020.

Izvor: Europski parlament

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice