#Vijesti-eu

OPERATIVNI PROGRAM “UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI” – BEZ UČINKOVITIH LJUDSKIH POTENCIJALA

23

Listopad

Objavljeno

Redovno objavljujemo analize iskorištenosti sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj na temelju podataka koje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavljuje na svojim mrežnim stranicama. U zadnjoj analizi razvidne su poteškoće u apsorpciji sredstava iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

Podsjećamo, na dan 31. kolovoza 2018. godine, ovaj je Operativni program bio najslabiji uz ugovorenost sredstava koja je iznosila samo 34,53% od ukupne alokacije, dok je razina isplaćenosti korisnicima iznosila samo 9,47% ukupne alokacije. Prema najnovijim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, niti do 30. rujna 2018. godine ovaj Operativni program nije “prebacio” preko 10% isplaćenosti, koja sada iznosi tek 9,95%.

Zbog toga smo odlučili pitati institucije u Sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda za obrazloženje o tako slabim financijskim pokazateljima Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

KAKO SE PODACI PREZENTIRAJU JAVNOSTI?

Iz kabineta ministrice iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije potvrdili su nam da Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, svaki mjesec dostavlja detaljne podatke o apsorpciji sredstava iz ESF-a. Kao i u pogledu čitavog ESIF-a, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije loše rezultate pripisuje prethodnoj Vladi, uz napomenu da je trenutna Vlada ostvarila značajno ubrzanje provedbe programa.

Kod plaćenih sredstava treba voditi računa da veliki broj projekata u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali provode proračunski korisnici izravnih dodjela te da se njihovi troškovi ne evidentiraju kao plaćeni dok god ga ne prijave kroz Zahtjev za nadoknadu sredstava.” – javilo nam je Ministarstvo, objašnjavajući da je potrošen puno veći iznos sredstava koji još nije evidentiran kroz sustav. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nam je izjavilo da je trenutno razina ugovorenosti na 38% alokacije, dok je korisnicima isplaćeno 26,22%, a ne 9,95% kako je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Nejasno je, stoga, zašto Ministarstva ne usuglase podatke i predoče ih transparentno javnosti kako bi bilo jasno koji je iznos isplaćen korisnicima temeljem otvorenih poziva na dostavu projektnih prijedloga, a koji je isplaćen putem izravnih dodjela za državne stipendije, aktivne politike zapošljavanja, pripadajuće mjere i slično. Upravo se na ovu diskrepanciju osvrnuo i Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske, kojega smo kao člana Odbora za praćenje Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali zamolili za komentar.

Kratko i jasno, stanje nije dobro. Međutim, podaci o apsorpciji su samo površinska manifestacija dubljih problema u provedbi ovog Operativnog programa o kojima se u javnosti zasad gotovo i ne priča. Kao da se često zaboravlja kako EU financiranje treba biti podrška nacionalnim reformskim procesima te da mu primarna funkcija nije kolokvijalno rečeno potrošiti novce.” – rekao nam je Buković koji je na 7. sjednici Odbora za praćenje (6. prosinca 2017. godine) izrazio zabrinutost zbog preraspodjele dodatnih iznosa iz Operativnih programa u aktivnosti koje bi trebale biti redovna izdvajanja iz nacionalnih sredstava, poput financiranja pomoćnika u nastavi, koje trenutno gotovo potpuno ovise o sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Po njemu bi ESF u prvom redu trebao služiti financiranju većih ili manjih reformskih zahvata, a ne za financiranje onih aktivnosti koja država u najvećoj mjeri treba samostalno financirati iz vlastitog proračuna, poput primjerice stipendija za studente ili pomoćnike u nastavi.

Koliko je u takvoj situaciji realno očekivati da EU sredstva ostvaruju sistemske, transformacijske učinke? Istovremeno valja imati na umu kako je vrlo teško očekivati da ćemo u narednom financijskom razdoblju moći osigurati sredstva za iste prioritete, posebno ne u istim iznosima.” – upozorava Buković.

NEMAMO AKTUALNE STRATEGIJE, NEKI POZIVI KASNE, A DRUGI SE OTVARAJU PREKO NOĆI

Unatoč tome, Upravljačko tijelo nam je izjavilo da do kraja ove godine očekuju stopu od 55% ugovorenosti sredstava i stopostotnu ugovorenost alokacije do kraja 2020. godine. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nam je odgovorilo i na pitanje koje prepreke u iskorištavanju sredstava Europskog socijalnog fonda vide u Hrvatskoj:

Prilikom provođenja ESF projekata važno je imati na umu osjetljive ciljane skupine, iznimno zahtjevne mjerljive pokazatelje učinka kao i krajnje rezultate koji osim izravnih imaju neizravne učinke i rezultate prepoznatljive s vremenskim odmakom. Upravo zbog toga je provođenje ovakvih projekata vrlo zahtjevno te nije usporedivo s provedbom projekata drugih operativnih programa gdje postoje puno vidljiviji neposredni rezultati (primjerice infrastruktura).

Upravo bi se zbog toga u provedbi OP-a trebali čvrsto osloniti na provedbu ciljeva zacrtanih u relevantnim strateško-programskim dokumentima, u kojima je već jasno naznačeno što bi trebali biti kvalitetni rezultati. Buković po ovom pitanju izražava zabrinutost: “Neki od tih strateških dokumenata, poput Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije su, iako aktualni, u brojnim aspektima provedbe ‘zamrznuti’ (primjerice provedba cjelovite kurikularne reforme), dok neki poput nove Strategije stvaranja potencijalnog okruženja za razvoj civilnog društva ili Operativnog plana deinstitucionalizacije i transformacije socijalnih usluga još uvijek nisu obnovljeni nakon što im je s 2016. isteklo provedbeno razdoblje.

Upravo je u Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine, koja nema svoju aktualnu inačicu, navedeno da su organizacije civilnog društva do lipnja 2012. godine (kada je Strategija datirana) iskoristile gotovo 100 posto raspoloživih sredstava fondova Europske unije namijenjenih sektoru civilnoga društva. Razvidno je, dakle, da OCD-ovi u Hrvatskoj predstavljaju vitalan segment društva koji je vrlo zainteresiran i spreman na apsorpciju sredstava i njihovo korištenje u aktivnostima od općeg dobra. Međutim, kada govorimo o OP Učinkoviti ljudski potencijali, praćenjem dinamike otvaranja poziva na dostavu projektnih prijedloga odaje se dojam da je Sustav upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda taj koji ne može slijediti tempo interesa OCD-ova za provedbom projekata.

Hrvatska se obvezala provoditi cijeli Operativni program sukladno definiranim rokovima, a ono čemu svjedočimo jest postavljanje internih prioriteta po vrlo nejasnim kriterijima.” – rekao nam je Nikola Buković. “Velik je problem neujednačenost provedbe. Dok se apsorpcija, barem u pogledu ugovorenosti sredstava, ujednačila za prva tri prioriteta: i) Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage; ii) Socijalna uključenost; iii) Obrazovanje i cjeloživotno učenje; za posljednji programski prioritet, Dobro upravljanje je prema posljednjim meni dostupnim podacima (na dan 23. travnja 2018.) bila gotovo tri puta sporija. Vrlo slična stvar se može reći i za dinamiku raspisivanja natječaja: dok neki natječaji čekaju godinama da budu raspisani, neki neovisno o objavljenim planovima ugledaju svjetlo dana faktički preko noći.

Eklatantan primjer prvog slučaja jest Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja – faza I”. Poziv je prošao postupak javnoga savjetovanja davnog 3. prosinca 2017. godine, izvješće o savjetovanju je objavljeno u veljači ove godine, a unatoč tome, planirani datum raspisivanja ovog poziva jest tek studeni 2018. godine, ukoliko ne dođe do novih odgoda što će Poziv u potpunosti prebaciti u 2019. godinu. S druge strane, Posrednička tijela razine 1 neke pozive raspisuju bez prethodne najave i bez prethodnog postupka javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Upravljačko tijelo bi stoga od sljedeće godine trebalo poduzeti važan korak – pravovremenu objavu Indikativnog godišnjeg plana objave javnih poziva i maksimalno pridržavanje tom planu tijekom godine. Jedino na taj način Upravljačko tijelo može stvoriti preduvjete za procese planiranja kod prijavitelja, dati im vremenski okvir za kvalitetnu pripremu projektnih prijedloga, što se itekako odražava i na pravilnu i kvalitetnu provedbu ESF projekata.

PROVEDBENI KAPACITETI I ADMINISTRATIVNO OPTEREĆENJE

Provedbene kapacitete Hrvatski zavod za zapošljavanje kao Posredničko tijelo razine 2 vidi kao najveći problem i priliku za napredak: “Najveći izazovi i prepreke zasigurno su kapaciteti za pripremu i provedbu projekata financiranih iz ESF-a na svim razinama, od samih korisnika pa do tijela u sustavu.” Drugi bitan parametar za povećanje isplaćenosti sredstava po HZZ-u su administrativna rasterećenja: “Moramo nastaviti rad na pojednostavljenju svih procedura u okviru provedbe ESF-a“, na čemu aktivno radi i Upravljačko tijelo koje nam je izjavilo:

Proračuni ESF projekata sastavljeni su od velikog broja pojedinačnih manjih vrsta troškova, što je do sada administrativno kočilo sustav kontrola. Upravljačko tijelo rješenje vidi i primjenjuje u promjeni sustava i uvođenju pojednostavljenih mogućnosti financiranja, a posebice jediničnih troškova koji gotovo u potpunosti ukidaju sustav pravdanja troškova putem računa i uvode pravdanje troškova temeljem uprosječenih vrijednosti unaprijed izračunatih i propisanih već u natječajnoj fazi. To za korisnike znači veliko olakšanje u provedbi na način da se veći fokus može staviti na rezultate i provedbene aktivnosti, a manji na samu administraciju.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava navodi da se ovaj proces uspješno finalizira te da do kraja godine možemo očekivati ovjeravanje troškova prema novom pojednostavljenom načelu u iznosu od oko 1 milijarde kuna. Ministarstvo stoga poručuje: “Iako se u ovom trenutku može stvoriti dojam zaostajanja u ugovaranju i plaćanju u odnosu na druge operativne programe, ukoliko uzmemo u obzir da je posljednjih pola godine Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava radilo i uspješno uspostavilo preduvjete za učinkovito ugovaranje i ovjeravanje u kontekstu pojednostavljenih troškovnih mogućnosti, kao i dodatni napor koji ulažu naše institucije u odobravanje troškova, smatramo kako će najvažniji i konačni ciljevi biti ispunjeni, a to je uspješna provedba projekata a sredstva iz EU proračuna vraćena u državnu blagajnu.

Činjenice su ipak da, bez obzira na samopouzdanje institucija SUK-a, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali ne pokazuje dobre rezultate, posebice ako uzmemo u obzir da su učestali potencijalni prijavitelji ESF projekata organizacije civilnog društva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, poslovično vrlo aktivne u provedbi tzv. “soft” projekata. Da je ovaj članak pisan 2015. godine, na samom početku financijske perspektive, entuzijazam institucija oko nadolazećih pozitivnih promjena bi bio opravdan, međutim, nalazimo se na samom kraju financijske perspektive kojoj, osim procesa ugovaranja, slijedi i provedba projekata, ali što je možda i još važnije – povlačenje poruka o pogreškama iz ove financijske perspektive i pažljivo programiranje sljedeće.

U cijeloj priči je možda najveći problem nemogućnost uspostavljanja iskrenog i konstruktivnog dijaloga o ovoj temi. Političari i dobar dio visoko rangiranih službenika (premda u potonjoj kategoriji ima hvalevrijednih izuzetaka) provedbu u cjelini vide pozitivno, uz periodičke probleme koje se uz malo truda i naravno, strpljenja od strane korisnika, može ispraviti bez većih poteškoća. Međutim dobar dio tih korisnika i izvaninstucionalnih stručnjaka probleme vidi ozbiljnima te sistemskim u svome karakteru. Dok se percepcije ovih dviju skupina ne počnu približavati bojim se da ne možemo nadati brzim i značajnim iskoracima.” – zaključuje Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske ispred koje sudjeluje u radu Odbora za praćenje Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice