#Vijesti-eu

Najveće koristi od hrvatskog ulaska u Schengen imat će turizam i prijevoz

12

Srpanj

Objavljeno

Hrvatska bi uskoro, ako je suditi po izjavama koje dolaze iz vodećih europskih institucija, trebala postati dijelom schengenskog prostora.

Na to upućuje kako podrška koju je hrvatskom članstvu u Schengenu prošloga tjedna, tijekom posjeta Zagrebu, dala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, tako i ocjena zastupnika u Europskom parlamentu, koji su zatražili da se u Schengen što prije uključe Hrvatska, kao i Rumunjska i Bugarska, koje na članstvo u tom prostoru slobodnog kretanja ljudi čekaju još i duže od nas.

EU želi zaokružiti Schengen primanjem Hrvatske, Rumunjske i Bugarske

Iako konkretnih datuma našeg ulaska u Schengen još nema, sve češće se kao ciljani datum spominje početak sljedeće godine. Ako se taj scenarij obistini, to onda znači da je ovogodišnja turistička sezona ujedno i posljednja koju provodimo izvan schengenske zone, iz koje nam ionako dolazi najveći dio turista.

“Očito je da EU želi zaokružiti Schengen primanjem Rumunjske, Bugarske i Hrvatske. Članstvo u Schengenu je i jedan od strateških ciljeva hrvatske Vlade, a Hrvatska bi od ukidanja granica prema ostalim članicama schengenskog prostora imala velikih koristi. Dosad smo, naime, bili predziđe Schengena, a sada bismo trebali postati i njegov dio sa svim onim što Schengen nosi. To će vjerojatno biti i posljednje proširenje Schengena za duže razdoblje”, objašnjava za eu-projekti.info Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Europskog instituta.

Schengen će nakon novog proširenja imati 29 članica

U praksi, predstojeće proširenje Schengena na Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku znači da će izvan tog prostora bez granica među članicama EU ostati samo Irska i Cipar: Irska zbog toga što je posebnim sporazumima o slobodi kretanja vezana uz Ujedinjeno Kraljevstvo, s kojim čini Common Travel Area, poseban “mini Schengen” na britanskom otočju, a Cipar zbog turske okupacije sjeverne trećine otoka.

Osim 22 članice EU-a, koliko ih je trenutno u Schengenu, u schengenskom su prostoru još i članice EFTA-e – Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island, pa Schengen danas broji 26 članica. Skorim ulaskom Hrvatske, Rumunjske i Bugarske broj članica porast će na 29.

Pelješki most jedan je od ključnih projekata za članstvo u Schengenu

Što će Schengen donijeti Hrvatskoj? Prije svega, donijet će joj snažniji nadzor nad oko 1200 kilometara granice prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori jer će hrvatska granica s tim zemljama, koja je sada vanjska granica EU-a, postati i vanjska granica Schengena. Hrvatska se proteklih godina za taj dio priče prilično dobro pripremila, a jedan od projekata u toj priči je i gradnja Pelješkoga mosta.

Ipak, pripreme za Schengen vezane su i uz rast troškova jer održavanje vanjske granice košta. U slučaju BiH, s kojom Hrvatska dijeli oko tisuću kilometara granične linije, vezano je i uz praktična pitanja, budući da velik broj građana BiH ima i hrvatske putovnice.

Članstvo u Schengenu znači i uvođenje zajedničke schengenske vize. Nju je u brojnim slučajevima Hrvatska i do sada priznavala, no nije je izdavala jer nije bila članica Schengena. Sada će i hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva u inozemstvu strancima izdavati schengenske vize, dok će schengenske vize bezuvjetno vrijediti i za posjet Hrvatskoj.

Ukinut će se granične kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj

Ulazak u Schengen značit će i ukidanje graničnih kontrola na hrvatsko-slovenskoj i hrvatsko-mađarskoj granici, što bi trebalo olakšati i pospješiti dolazak turista u Hrvatsku, kao i kretanje hrvatskih državljana prema drugim članicama Schengena. Pojednostavljeno, putovanje u druge članice Schengena postat će zapravo dio unutarnjeg prometa.

Ne čudi stoga što ekonomisti smatraju da će najveći dobitnik hrvatskog članstva u Schengenu biti upravo turizam. Turizam, kojeg je koronakriza bacila na koljena, tako bi upravo u Schengenu mogao dobiti novi poticaj za oporavak i daljnji razvoj.  Osim turizma, u plusu bi trebao biti i prijevoz, a u manjoj mjeri i ostale djelatnosti.

“Turizam i prijevoz su dva najveća hrvatska aduta, s obzirom na zemljopisni položaj zemlje, i oni će najviše profitirati od Schengena”, poručuje Lovrinčević.

Schengen se posljednjih godina suočava s velikim problemima – migrantskom krizom i pandemijom koronavirusa

Ipak, valja upozoriti da se Schengen posljednjih godina suočava s velikim problemima koji su doveli i do obnavljanja graničnih kontrola na nizu nekadašnjih granica. Prvi razlog za to je migrantska kriza, a drugi pandemija koronavirusa. Sve je to dovelo u pitanje koncept slobode kretanja u schengenskom prostoru.

Zbog djelomične obnove graničnih nadzora i europarlamentarci su prošloga tjedna pozvali na uklanjanje barijera unutar Schengena. U istom pravcu idu i nastojanja Europske komisije.

I Lovrinčević kaže da Schengen danas, zbog problema s migrantima i koronakrizom, više nije isti kao onaj do prije nekoliko godina. Upozorava, međutim, takvo stanje neće trajati vječno i da je Hrvatskoj u interesu ulazak u schengenski prostor.

Hrvatskoj odgovara članstvo u Schengenu

“Budućnost Schengena ovisit će o stanju s koronakrizom i migrantima, ali problemi s kojima se Schengen danas suočava, pa tako ni ovakvo stanje, neće vječno trajati. Za nas je važno da pristupimo Schengenu, to će donijeti značajne koristi našem gospodarstvu, no donijet će nam i nove obveze jer ćemo postati dio schengenskog zida. Svijet će nas percipirati kao članicu Schengena, kao dio područja na kojem vlada sloboda kretanja ljudi, te ćemo biti za stolom za kojim se odlučuje”, zaključuje Lovrinčević.

Kada se izuzmu ekonomske koristi, možda je i to “sjedenje za stolom za kojim se odlučuje” jedna od najznačajnijih prednosti budućeg hrvatskog članstva u Schengenu. Dosad smo, naime, bili s druge strane stola i obično morali provoditi ono što su drugi o nama odlučili. Ulaskom u Schengen ta će se situacija promijeniti.

Iako će hrvatska granica prema zemljama jugoistočno od nje dodatno ojačati, Hrvatskoj će biti u interesu da zemlje Zapadnog Balkana što prije pristupe EU-u, a s vremenom i Schengenu.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice