#Vijesti-eu

Mladi u Hrvatskoj radit će 10 godina kraće od mladih Šveđana, ali zato će biti i siromašniji od njih

16

Srpanj

Objavljeno

Dok prosječnog 15-godišnjaka u Švedskoj čeka radni vijek od čak 42 godine, očekivani radni vijek za njegova hrvatskog vršnjaka otprilike je deset godina kraći i iznosi, prema novom istraživanju eurostatističara, 32,8 godina.

Po očekivanom trajanju radnoga vijeka, odnosno godina koje će mladić i djevojka koji sada imaju 15 godina provesti na poslu ili u potrazi za njim, Hrvatska je predzadnja u EU. Kraći očekivani radni vijek, naime, ima samo Italija, u kojoj se očekuje da će sada mlada osoba ostvariti radni vijek od samo 31,2 godine. Jednako dug – ili kratak, kako se uzme – radni vijek kao u Hrvatskoj čeka i danas mladoga Grka, koji bi, prema procjenama eurostatističara, također trebao imati radni vijek od 32,8 godina.

Najdulje se radi na sjeveru kontinenta, a najkraće na jugu

Osim Šveđana, najdulji radni vijek očekuje mlade Nizozemce, Dance, Estonce, Nijemce i Fince. Oni će, pokazuje istraživanje Eurostata, u prosjeku raditi više od 38 godina.

No, dulje od nas radit će i mladi u svim tranzicijskim zemljama koje su članice EU, pa tako i u Rumunjskoj i Bugarskoj. U Eurostatu, naime, procjenjuju da sada mlade Rumunje čeka radni vijek od 34 godine, a mlade Bugare od 33,5 godina. Dulji radni vijek od mladih Hrvata imat će i mladi Mađari, 34,4 godina, dok je očekivano trajanje radnoga vijeka sada mladih Slovenaca 35,7 godina, što je na razini prosjeka Unije.

Ovdje valja dodati i kako mlade muškarce u EU čeka dulji radni vijek od sada mladih žena. Doduše, razlika u očekivanom radnom vijeku po spolu u Uniji se smanjuje, budući da trajanje radnoga vijeka žena raste bržom dinamikom od radnoga vijeka muškaraca, no razlike su i dalje prisutne.

Na očekivano trajanje radnoga vijeka velik utjecaj imaju i tradicija i mentalitet

Na očekivano trajanje radnoga vijeka, upozoravaju stručnjaci, utječe niz faktora. Među njima su mogućnost zapošljavanja, raspoloživost radnih mjesta te odnos ponude i potražnje na tržištu rada. Ipak, veliku ulogu u očekivanom trajanju radnoga vijeka imaju i tradicija i mentalitet.

“Ako su žene ranije radile do 55. godine života, a muškarci do 60., onda je njihovoj djeci teško objasniti da će morati dulje od roditelja ostati u svijetu rada. No, činjenica je da se u Hrvatskoj premalo radi. Zbog toga su i naše mirovine niske”, kaže za eu-projekti.info Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Smatra da bi u Hrvatskoj trebalo poticati dulji ostanak u svijetu rada. Nije tu toliko riječ, objašnjava naš sugovornik, o mogućem zakonskom povećanju dobi za odlazak u mirovinu, koliko u nagrađivanju duljeg ostajanja u svijetu rada, odnosno kažnjavanja ranijeg napuštanja kontingenta radne snage. Hrvatska, upozorava, za razvijenijim zemljama zaostaje i po alternativnim oblicima rada, onima koji ne predstavljaju klasično zaposlenje.

Kod nas je premalo povremenih poslova i previše rentijerstva, no ni stanje na tržištu rada nije baš sjajno

“U Hrvatskoj su razmjerno slabo zastupljeni povremeni poslovi, njih je vani puno više. Problem je i naš obrazovni sustav koji nije usklađen s potrebama na tržištu rada, a u obrazovanju nedostaje i prakse”, upozorava Bejaković.

Priča o očekivanom radnom vijeku ima, naravno, i svoje naličje. To naličje predstavljaju razmjerno male plaće, rašireno nezadovoljstvo međuljudskim odnosima u radnoj sredini i nedostatak poslova. Osim toga, ekonomisti upozoravaju da u Hrvatskoj postoji sada već prilično velik sloj ljudi koji živi od iznajmljivanja apartmana i stanova, a mnogi od onih koji se bave rentijerstvom ne traže posao. Barem ne onaj pravi.

Ipak, jedan od glavnih problema ostaje nedostatak kvalitetnih poslova. U Hrvatskoj je premalo greenfield ulaganja, čiji je rezultat otvaranje novih radnih mjesta, povećanje proizvodnje i izvoza. Ulaganja u nove tehnologije posljednjih su godina prisutne i u stalnom su rastu, ali sve je to još premalo da bi preokrenulo trendove u hrvatskom gospodarstvu.

U Hrvatskoj je očekivano trajanje radnoga vijeka mladih tijekom pandemije nastavilo rasti, a u EU se skratilo

U cijeloj priči dobra je vijest da se duljina trajanja očekivanog radnog vijeka za današnje mlade u Hrvatskoj i u prošloj godini, koju je obilježila pandemija koronavirusa i recesija, nastavila produljivati. Naime, podaci Eurostata pokazuju da je očekivano trajanje radnoga vijeka za mlade u Hrvatskoj 2019. godine iznosilo 32,6 godina, dok je u 2020. godini ono poraslo na već spomenutih 32,8 godina.

S druge strane, u EU kao cjelini je koronakriza dovela do skraćivanja očekivanog trajanja radnoga vijeka. Tako je prosječnog mladog građanina EU 2019. godine čekao radni vijek u trajanju 35,9 godina, da bi se u 2020. godini skratio na također već spomenutih 35,7 godina. To je, zaključuju u Eurostatu, prvi put od 2000. godine da je u EU skraćeno očekivano trajanje radnoga vijeka za mlade.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice