#Vijesti-eu

Koronavirus: izdvojeno 128 milijuna eura za rješavanje hitnih potreba i socioekonomskih posljedica pandemije

6

Studeni

Objavljeno

Nakon objave u kolovozu Europska komisija je u okviru programa Obzor 2020. potpisala sporazume o dodjeli 128 milijuna eura bespovratnih sredstava 23 nova istraživačka projekta za suočavanje s pandemijom koronavirusa i njezinim posljedicama.

Financiranjem će se omogućiti dodatna istraživanja kako bi se ojačali i prilagodili industrijski kapaciteti za proizvodnju i raspoređivanje medicinske opreme kao što su respiratori, spriječio i liječio koronavirus, razvila medicinska tehnologija i digitalni alati kao što su prenosivi dijagnostički sustavi, bolje razumjele društvene posljedice pandemije na ranjive i marginalizirane skupine i učilo od velikih skupina pacijenata (kohortnih skupina) diljem Europe u svrhu  poboljšanja liječenja. U projektima sudjeluje 344 istraživačka tima iz 39 zemalja, uključujući 32 sudionika iz 15 zemalja izvan EU-a.

Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, izjavila je: “Ovo istraživanje ključno je za bolje rješavanje različitih aspekata ove i budućih pandemija što će nam omogućiti da brže reagiramo u slučaju zaraze, poboljšamo dijagnosticiranje i liječenje te poduzmemo mjere ublažavanja koje obuhvaćaju bihevioralne, socijalne i gospodarske aspekte, uključujući pitanja povezana s rodom”.

Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište, dodao je: “Digitalne tehnologije ključne su za naš odgovor na iznenadnu i ozbiljnu prijetnju zdravlju. Dodjelom financijske potpore projektima koji se temelje na digitalnim alatima i umjetnoj inteligenciji osigurat će se nova rješenja za zaštitu zdravstvenih radnika, brzo otkrivanje i sprečavanje širenja bolesti COVID-19 te poboljšanje intenzivne skrbi kako bi se pridonijelo našoj zajedničkoj borbi protiv pandemije”.

Projekti pokrivaju:

  • Prenamjena proizvodnje za brzu proizvodnju vitalnih medicinskih potrepština i opreme potrebne za ispitivanje, liječenje i prevenciju – na primjer upotreba injekcijskog prešanja i izrada aditiva (trodimenzionalni tisak), adaptivne metode proizvodnje i lanca opskrbe te prenamjena proizvodnje kao brze mreže usluga reakcija.
  • Razvoj medicinskih tehnologija i digitalnih alata za poboljšanje otkrivanja, nadzora i skrbi o pacijentima – na primjer razvojem novih uređaja za bržu, jeftiniju i lakšu dijagnozu (uključujući daljinsku), plus nove tehnologije za zaštitu zdravstvenih radnika.
  • Analizirajući bihevioralne i socio-ekonomske učinke odgovora državnih i javnih zdravstvenih sustava, na primjer na mentalno zdravlje, uključujući rodno specifične aspekte u čimbenicima rizika i socioekonomskom opterećenju, kako bi se razvile inkluzivne smjernice za kreatore politike i zdravstvene vlasti i poboljšala spremnost za budućnost. slični događaji.
  • Učenje od velikih skupina pacijenata (kohorti) povezivanjem postojećih kohorti u EU-u i šire radi procjene njihove izloženosti određenim čimbenicima rizika kako bi se bolje razumjeli mogući uzroci bolesti kako bi se poboljšala reakcija na virus i buduće prijetnje javnom zdravlju.
  • Poboljšanje suradnje postojećih EU i međunarodnih skupina umrežavanjem istraživačkih institucija koje prikupljaju podatke o njezi pacijenta kako bi se omogućile studije o karakteristikama pacijenta, čimbenicima rizika, sigurnosti i učinkovitosti liječenja i potencijalnim strategijama protiv koronavirusa.

Izvor: Europska komisija

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice