#Vijesti-eu

Koronakriza zasad nije znatnije povećala rizik od siromaštva u Hrvatskoj i Europi

14

Srpanj

Objavljeno

Koronakriza zasad nije povećala rizik od siromaštva u Hrvatskoj i većini članica EU, proizlazi iz podataka koje su objavili eurostatističari i hrvatska statistika.

Prema tim podacima, naime, u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti lani – dakle, u jeku pandemije koronavirusa i ekonomske krize u koju je gurnula svijet – bilo 23,2 posto građana. Riječ je nesumnjivo o ogromnoj brojci. Ipak, ona je čak i neznatno manja nego u 2019. godini – dakle, u godini u kojoj još nismo bili potonuli u zdravstvenu i ekonomsku krizu – kada je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata i DZS-a, bilo 23,3 posto građana. Stoga se može govoriti o stagnaciji, odnosno svojevrsnom “zamrzavanju” socijalne slike hrvatskoga društva, unatoč pandemiji koronavirusa i njenim (velikim) ekonomskim posljedicama. Barem za sada.

Mjere za očuvanje zaposlenosti očuvale su i životni standard građana

Slična su kretanja statističari uočili i u većini drugih članica EU. Iako su se prosječna primanja u Uniji u 2020. godini nešto smanjila, otprilike za sedam posto, lockdowni i moratoriji učinili su svoje pa je raspoloživi dohodak kućanstava ostao na manje – više istim razinama kao i u godini prije izbijanja pandemije. Građani su, naime, lani manje trošili zbog potpunih ili djelomičnih lockdowna diljem Europe koji su zatvorili vrata brojnih trgovina i ugostiteljskih i drugih objekata. Osim toga, velik broj zaposlenih lani je radio od kuće. Treba podsjetiti i da su banke u jeku koronakrize odobravale moratorije na kredite, a na snazi su bili i moratoriji na ovrhe. Zbog svega toga je, unatoč smanjenjima plaća kroz koje je prošao dio zaposlenika, građanima na kraju ipak ostajalo više novaca.

U cijeloj priči valja ukazati i na mjere kojima su države pokušavale očuvati zaposlenost. Njih je u 2020. godini primjenjivala i Hrvatska, a u manjem obujmu nastavljene su i u ovoj godini. Bez takvih mjera bi, upozoravaju ekonomisti, i građanima bilo puno teže ploviti korona vodama, odnosno došlo bi do rasta siromaštva.

“Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta značajno su pomogle da ne dođe do rasta rizika od siromaštva. No, s takvim je proračunskim transferima problem što se na pomoć države lako naviknuti i što često nastaje ovisnost o transferima iz proračuna, posljedice čega sada, uostalom, vidimo i kod nas, kada se mnogi bune zato što su ostali bez mjera za očuvanje radnih mjesta”, ocjenjuje za eu-projekti.info Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

U koronakrizi je najgore prošao viši srednji sloj

Bejaković kaže da su stvarno siromašni tijekom koronakrize razmjerno malo izgubili jer su siromašni bili i prije izbijanja pandemije. Na nekom gubitku nisu ni bogati, odnosno oni koji su u tu kategoriju spadali prije izbijanja koronakrize. S druge strane, napominje, najvećim gubitnicima koronakrize možemo smatrati bolje stojeće pojedince, zbog čega je u EU vjerojatno i došlo do smanjenja raspoloživa dohotka. Zapravo se radi o višem srednjem sloju.

No, u EU situacija s rizikom od siromaštva varira od jedne do druge članice. U Eurostatu ističu da većina članica Unije, uključujući i Hrvatsku, spada među zemlje u kojima je slika siromaštva i rizika od života u bijedi ostala razmjerno stabilna, odnosno lani se nije značajnije promijenila u odnosu na 2019. godinu. U Estoniji se, kažu eurostatističari, stopa rizika od siromaštva čak i zamjetnije smanjila u odnosu na razdoblje prije koronakrize.

U Hrvatskoj je lani rizik od siromaštva stagnirao, a su Sloveniji je porastao

Postoje, međutim, i članice u kojima je udar koronakrize doveo do rasta rizika od siromaštva. U tu kategoriju, prema podacima Eurostata, ulaze Grčka, Bugarska, Austrija, Italija, Španjolska, Portugal, Irska i Švedska te Slovenija. Podaci Eurostata tako pokazuju da je stopa rizika od siromaštva u Sloveniji lani porasla s 14,4 posto, koliko je iznosila 2019. godine, na 15 posto.

Ekonomisti kao najkritičnije skupine u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti navode radno neaktivne, nezaposlene i umirovljenike. To se posebno odnosi na Hrvatsku u kojoj je najveći dio mirovina jednostavno premali za krpanje početka i kraja mjeseca. Među onima kojima sve više prijeti siromaštvo su, upozorava Bejaković, i samozaposleni, što je posebno došlo do izražaja tijekom koronakrize, kada su mnogi ostajali bez posla i primanja.

Jedini pravi lijek za smanjenje siromaštva je brži gospodarski rast

Unatoč tome, Bejaković kaže kako Hrvatska i dalje ima prilično učinkovit sustav socijalnih transfera. On, doduše, nije izdašan kao u bogatijim članicama Unije, ali razne socijalne naknade i mirovine ipak se isplaćuju na vrijeme i omogućuju barem puko preživljavanje.

“Mirovine u Hrvatskoj su male, kao što su male i socijalne naknade, ali isplaćuju se na vrijeme i korisnicima omogućuju kakav – takav život. Može se reći da je naš socijalni sustav dobro posložen, iako prostora za poboljšanja svakako ima”, poručuje Bejaković, ukazujući da bi posebno trebalo poraditi na jačanju pomoći nezaposlenima i umirovljenicima.

Pa ipak, jedini pravi lijek u borbi protiv siromaštva, ili opasnosti pada u siromaštvo, ostaje brži gospodarski rast, zaključuje naš sugovornik. Brži rast gospodarske aktivnosti pokrenuo bi i otvaranje novih radnih mjesta, kao i rast plaća i raspoloživih dohodaka kućanstava. Vrijedi i obratno: sporija dinamika rasta gospodarstva znači i veći rizik od siromaštva. Stoga bi Hrvatska, poručuju ekonomisti, i zbog toga trebala ubrzati gospodarski rast u narednim godinama.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice