#Vijesti-eu

Korona preselila druženja na internet: Hrvati više od Talijana koriste društvene mreže

16

Srpanj

Objavljeno

Više od polovice odraslih stanovnika EU i Hrvatske, njih 57 posto, prošle se godine služilo društvenim mrežama, pokazuju podaci Eurostata.

Građani su na Facebooku, Instagramu, Twitteru, LinkedInu, TikToku, YouTubeu i ostalim društvenim mrežama pisali objave i objavljivali video uratke. Također, društvene su mreže koristili za komentiranje tuđih objava. Svojim su statusima i postovima na raznim društvenim mrežama obavještavali stvarne i virtualne prijatelje o svojim životnim događajima ili su komentirali politička, ekonomska, društvena i druga zbivanja. Osim toga, na društvene se mreže posljednjih se godina preselio i dio poslovanja tvrtki, posebno manjih koje si ne mogu priuštiti skupe PR usluge.

Pandemija koronavirusa potakla je veće korištenje društvenih mreža u prošloj godini 

“Korištenje društvenih mreža u EU je u proteklih desetak godina doživjelo pravu eksploziju. Naime, podaci eurostatističara pokazuju da je 2011. godine, otkako u Luxembourgu o tome vode evidenciju, društvene mreže koristilo samo 36 posto građana u dobi od 16 do 74 godina, dok ih je danas 57 posto.

Razloge rasta popularnosti društvenih mreža možemo tražiti u tehnološkom napretku, ali i u pandemiji koronavirusa, odnosno u lockdownima u koje nas je ona “zaključala”. To je posebno bio slučaj na proljeće prošle godine, kada je praktično cijela Europa bila u karanteni, odnosno “pod ključem”.

“Zbog pandemije koronavirusa i nedostatka međuljudskih fizičkih kontakata lani je došlo do porasta korištenja društvenih mreža”, objašnjava za eu-projekti.info sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura.

Društvene mreže su u EU najpopularnije u Danskoj, a najmanje se koriste u Italiji

No, situacija se i s korištenjem društvenih mreža jako razlikuje od jedne do druge članice. Društvene su mreže najpopularnije u Danskoj, u kojoj na njima participira čak 85 posto građana. Popularne su i u drugim skandinavskim članicama Unije – Švedskoj i Finskoj, ali i u Belgiji je, u kojoj, prema podacima Eurostata, na društvenim mrežama  aktivno 79 posto populacije, te na Cipru, na kojem na društvenim mrežama “visi” 78 posto odraslog stanovništva. Veliku popularnost imaju i u Mađarskoj, u kojoj se gotovo tri četvrtine stanovništva, ili njih 74 posto, služi društvenim mrežama.

S druge strane, društvene su mreže u EU najmanje popularne u Italiji, u kojoj ih, prema podacima Eurostata,  koristi nešto manje od polovice odraslog stanovništva, ili njih 48 posto. Italija je ujedno i jedina članica Unije u kojoj je udio stanovništva na društvenim mrežama manji od 50 posto.

Hrvatska je po korištenju društvenih mreža na razini prosjeka Unije

Korištenje društvenih mreža u Hrvatskoj na razini je prosjeka Unije, što nas zapravo svrstava u donji dio EU tablice. Društvene mreže, pokazuju podaci eurostatističara, koristi 57 posto hrvatskih građana u dobnoj skupini od 16 do 74 godine. To znači da u Hrvatskoj još uvijek postoji velik prostor za daljnji rast popularnosti društvenih mreža. Njihova će popularnost, kažu stručnjaci, nastaviti rasti, posebno među mlađom populacijom.

Kada se Hrvatska usporedi s prosjekom Unije, vidi se i da postoje dosta velike razlike u korištenju društvenih mreža po dobnim skupinama. Tako, primjerice, mladi u Hrvatskoj više koriste društvene mreže od prosjeka mladih na razini EU, o čemu govori podatak da je u Hrvatskoj čak 94 posto građana u dobnoj skupini od 16 do 24 godina koji participiraju na društvenim mrežama.

Mijenja se struktura korisnika pojedinih društvenih mreža

S druge, pak, strane, društvene su mreže u Hrvatskoj znatno slabije rasprostranjene među starijom populacijom, nego što je to slučaj s EU u cjelini.  Naime, dok u EU društvene mreže koristi 22 posto građana u dobnoj skupini od 65 do 74 godine, što je više od petine, u Hrvatskoj društvene mreže koristi tek svaki deseti stariji građanin, što je, kako pokazuju podaci Eurostata, najmanje u EU.

Lubura zaključuje i da se događa, a u budućnosti će se događati još i više, promjena strukture korisnika društvenih mreža. Mladi se, napominje, sve više okreću Instagramu i TikToku, dok je na Facebooku, primjerice, sve više starijih korisnika. U Hrvatskoj je primjetan i rast LinkedIna, posebno među poslovnim ljudima.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice