#Vijesti-eu

Korona je ostavila pustoš u državnim blagajnama u EU: Javni dug Hrvatske nastavlja rasti i u 2021.

22

Srpanj

Objavljeno

Ukupan hrvatski javni dug u prvom je ovogodišnjem tromjesečju porastao za oko 10 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine. Povećao se i udio javnoga duga u hrvatskom BDP-u, i to 88,7 posto, koliko je iznosio na kraju 2020. godine, na 91,3 posto BDP-a.

Podaci su to koje je objavio Eurostat. Eurostatističari su skenirali javne financije u državama članicama i u Uniji te su zaključili da se stanje u državnim blagajnama početkom ove godine počelo stabilizirati, ali cijena recesije u koju nas je bacila pandemija koronavirusa su veliki proračunski manjkovi i rastući javni dug. U hrvatskom slučaju, primjerice, ukupan je javni dug u samo godinu dana, odnosno između prvog kvartala prošle i prvog kvartala ove godine, porastao za čak 41,5 milijardi kuna, odnosno njegov je udio u BDP-u u tom razdoblju skočio za 17,6 postotnih bodova BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.

Eksplozija javnoga duga u EU

Javni je dug eksplodirao i u EU. Tako je razina javnoga duga u eurozoni u prva tri ovogodišnja mjeseca po prvi puta prešla razinu od 100 posto, odnosno javni je dug dosegao 100,5 posto, dok je još krajem prošle godine iznosio 97,8 posto BDP-a. Javni dug u EU na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala iznosio je 92,9 posto BDP-a, dok je krajem prošle godine iznosio 90,5 posto BDP-a.

Najzaduženije članice EU i krajem ožujka su bile Grčka i Italija. Javni dug Grčke, prema podacima eurostatističara, na kraju prvog tromjesečja iznosio je čak 209,3 posto BDP-a, a Italije 160 posto BDP-a. Visoku razinu javnoga duga imaju i Portugal (137,2 posto BDP-a), Cipar (125,7 posto BDP-a), Španjolska (125,2 posto BDP-a), Belgija (118,6 posto BDP-a) i Francuska (118 posto BDP-a). S druge strane, najmanju razinu javnoga duga u EU krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja imale su Estonija, samo 18,5 posto BDP-a, i Bugarska, 25,1 posto BDP-a.

Kriza je na površinu izbacila stare hrvatske probleme – zdravstveni i mirovinski sustav

Velike razine proračunskih deficita i javnoga duga izravna su posljedica koronakrize koja je poharala javne financije diljem EU pa tako i Hrvatske. Eurostat, doduše, nije objavio podatke o hrvatskom proračunu u prvom tromjesečju 2021. godine, no objavio je podatke o javnom dugu. Hrvatski javni dug nije na tako velikoj razini kao onaj u Grčkoj ili Italiji, ali već sada je znatno iznad razine koju dopuštaju kriteriji iz Maastrichta, čije je ispunjavanje uvjet za ulazak u eurozonu, a koji javni dug ograničavaju na 60 posto BDP-a.

Ekonomisti kažu da je to, prije svega, posljedica koronakrize, koja je u prvom tromjesečju 2021. godine i dalje trajala, o čemu, uostalom, dovoljno govori i podatak da smo u prvom ovogodišnjem kvartalu, prema podacima državne statistike, imali pad gospodarske aktivnosti od 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. No, upozoravaju i da su na površinu ponovno isplivali stari hrvatski problemi.

Pritisak na javne financije je nastavio rasti

“U prvom ovogodišnjem tromjesečju i dalje smo imali pad BDP-a, zbog čega je, u kombinaciji s tečajnim razlikama, došlo do rasta javnoga duga i njegova udjela u BDP-u. Stanje u javnim financijama u prvom je kvartalu bilo uglavnom dobro, budući da nismo imali takvo zatvaranje gospodarstva kao neke druge države pa se i naš proračun bolje punio. No, istodobno je rastao i pritisak na javne financije zbog problema u zdravstvenom i mirovinskom sustavu”, objašnjava za eu-projekti.info makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević.

Ovome, naravno, treba dodati i smanjenje potpora države poduzetnicima koje je koronakriza bacila na koljena. I to je, naime, pomoglo stabilizaciji javnih financija. Međutim, nabujale financijske potrebe zdravstvenog sustava i ponovno pokretanje masovnijeg iseljavanja, koje je dodatno ugrozilo ionako već teško načet mirovinski sustav, pojačali su pritisak na rashodnu stranu proračuna.

Eurostat, kako smo rekli, u novom izvješću nije objavio podatke o stanju u hrvatskom proračunu u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Međutim, podaci za EU u cjelini pokazuju da se proračunski deficit u EU smanjio sa 7,5 posto BDP-a na 6,8 posto BDP-a, dok se u minus u javnim financijama u eurozoni smanjio s 8,1 posto BDP-a, koliko je iznosio u posljednjem kvartalu 2020. godine, na 7,4 posto BDP-a.

U ovoj godini se očekuje pad udjela javnoga duga u BDP-u

I u EU i u eurozoni manji deficit posljedica je, prije svega, određenog smanjenja proračunske potrošnje, dok se razina prihoda nije značajnije mijenjala u odnosu na zadnje lanjsko tromjesečje. Drugim riječima, članice EU su u prva tri ovogodišnja mjeseca uspjele zauzdati potrošnju, dijelom i zahvaljujući smanjenju potpora gospodarstvu, ali kako je nemali broj njih i dalje bio u lockdownu, nisu uspjele značajnije povećati prihode u proračunu.

Unatoč nastavku pandemije koronavirusa, analitičari Raiffeisena očekuju da će ova godina biti u znaku oporavka od koronakrize. Stoga u Hrvatskoj očekuju rasta gospodarstva po stopi od 5,1 posto. To će se, kaže Živković Matijević, odraziti i na javne financije pa očekuje da će se proračunski deficit u ovoj godini smanjiti s lanjskih 7,4 posto na 4,2 posto, dok bi udio javnoga duga u BDP-u, zbog rasta gospodarstva, trebao neznatno pasti na 87,5 posto. Ipak, kako pokazuju nove prognoze Raiffeisena, javni bi dug u ovoj godini trebao porasti u apsolutnim iznosima i doseći 347,7 milijardi kuna.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice