#Vijesti-eu

Kohezijska politika nakon 2020. godine

11

Travanj

Objavljeno

Svijet je danas suočen s brojnim izazovima na koje Europska unija nije, niti može biti imuna. Preispitivanje trenda globalizacije, utjecaj novih tehnologija na društvo i radna mjesta, sigurnosna pitanja te klimatske i demografske promjene samo su neka od pitanja koje Europska unija razmatra u Bijeloj knjizi o budućnosti . U njoj se također, kao i u pet dokumenata za razmatranje koji su za njom uslijedili, govori o trima glavnim povezanim pitanjima o kohezijskoj politici:
1) U što bi trebalo ulagati?
2) Što bi trebali biti prioriteti ulaganja?
3) Kako bi trebalo provesti politiku?

Nastavno na navedeno Europska komisija je 9. listopada 2017. godine objavila Sedmo kohezijsko izvješće s naglaskom na šest poglavlja: gospodarski razvoj, socijalnu uključenost, održivi razvoj, unaprjeđenje institucija, nacionalne politike i kohezija te učinak kohezijske politike. U njemu se predlaže politika na razini EU-a čija su tri glavna cilja iskoristiti prednosti globalizacijenikoga ne zapostaviti te podupirati strukturne reforme.

Iako je vidljiv oporavak zemalja članica Europske unije od gospodarske krize postavlja se pitanje oporavljaju li se zemlje članice jednakim intenzitetom ili se pak produbljuje jaz među manje i više razvijenim članicama.

Izvješće pokazuje kako regije rastu, ali ne i istim tempom. Izvješće također navodi kako su mnoge regije čiji su gospodarski rezultati blizu prosjeka EU-a zapele u tzv. „zamci srednjih prihoda”. Oporavak zemalja članica EU dokazuje i visoka stopa zaposlenosti koja je 2016. godine iznosila 71 % te je prvi put premašila za jedan postotni bod razinu na kojoj je bila prije krize. Međutim, situacija se primjetno razlikuje diljem EU-e. Iako je stopa nezaposlenosti i dalje viša u odnosu na razinu na kojoj je bila prije krize, uočava se njeno smanjenje iz godine u godinu. Posebno zabrinjava činjenica da, iako se regionalne razlike u stopama nezaposlenosti uglavnom nisu povećavale, iste se nisu niti smanjile do 2016. godine. Takva dinamika napretka teško da će biti dovoljna za ostvarenje ciljeva iz strategije Europa 2020.

Velike razlike u nezaposlenosti i dohotku utjecale su na migracije i mobilnost regionalnog stanovništva te posljedično tome u određenim regijama broj stanovništva brzo raste dok se s druge strane neke regije suočavaju s masovnim egzodusom. Osim toga, priljev imigranata dodatno pridonosi povećanju promjenama stanovništvu u regijama te je za koheziju i buduće blagostanje ključno poboljšati vještine izbjeglica ili migranata koji borave na prostorima EU kako bi se što lakše integrirali u društvo.

Iako se smatra da proces globalizacije u načelu ima pozitivne efekte, svjedoci smo kako je upravo globalizacija nekim regijama donijela više štete nego koristi. Negativne posljedice globalizacije s kojima se neke regije suočavaju su viši troškovi i gubitak radnih mjesta zbog nemogućnosti transformiranja svojih industrija. Kako bi se smanjila i u konačnici u potpunosti pokušali spriječili ovakvi negativni efekti, EU naglašava važnost modernizacije svojih industrija i stvaranja vrijednosti kroz dodatna ulaganja u razvoj inovacija. Izvješće navodi kako su inovacije i dalje koncentrirane u ograničenom broju regija te su upravo zato potrebne politike koje povezuju poduzeća, istraživačke centre i specijalizirane poslovne usluge. Ulaganjem u razvoj vještina doprinosi se smanjenju siromaštva, nezaposlenosti mladih i socijalne uključenosti što utječe na gospodarski rast.

U Izvješću se također navodi kako je ostvaren znatni napredak u pogledu smanjenja stakleničkih plinova i korištenja obnovljivih izvora energije te je većina članica ostvarila ili će ostvariti svoje nacionalne ciljeve za 2020. godinu. Međutim, za ostvarivanje ciljeva do 2030. trenutačna razina ulaganja nije dovoljna te će svim regijama EU-a biti potrebno više sredstava za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% i ostvarenje udjela obnovljive energije od 27%.

Prekogranična suradnja ima ključnu ulogu u ublažavanju nepovoljnih učinaka unutarnjih granica i pronalasku rješenja za zajedničke probleme među regijama povezanim s globalnim problemima. Buduće financiranje prekogranične suradnje i dalje bi se trebalo usmjeriti na područja posebne dodane vrijednosti EU-a i rješavanju prekograničnih problema.

Niska razina kvalitete upravljanja i provedbi strukturnih reformi je jedan od problema zemalja članica EU koji sprječavaju gospodarski razvoj i umanjuju učinak javnih politika. Postoje znatne razliku u učinkovitosti upravljanja među državama članicama što utječe i na učinak kohezijske politike. Niska razina provedbi strukturnih politika pak negativno utječe na poslovno okruženje, tržišno natjecanje obrazovanje i vještine. U izvješću se naglašava potreba za poboljšanjem rada institucijaprovedbi strukturnih reformi i jačanju administrativnih kapaciteta u svrhu ostvarenja gospodarskog rasta i boljeg učinka kohezijske politike. Javne institucije trebale bi biti transparentnije, djelotvornije i učinkovitije, a provedbom strukturnih reforme trebale bi se smanjiti regulatorne prepreke i omogućiti jednostavnije funkcioniranje tržišta rada. U Sedmom kohezijskom izvješću potvrđeno je da bi trebalo pojačati vezu između kohezijske politike i gospodarskog upravljanja EU-a kako bi se pružila potpora reformama za okruženje koje potiče rast.

Javna ulaganja zbog krize u EU-u znatno su se smanjila te su upravo javna ulaganja bila u središtu pregovora o trenutačnom pravnom okviru ESI fondova. Usklađenost između fondova i europskog gospodarskog upravljanja je jedan od glavnih ciljeva kako bi se osiguralo da se učinkovitost izdataka koji se financiraju iz fondova temelji na dobrim gospodarskim prilikama.

U dokumentu za razmatranje navodi se i nekoliko opcija koji bi trebali poboljšati apsorpciju i provedbu projekata iz EU fondova nakon 2020. godine što bi pozitivno utjecalo i na kohezijsku politiku. U nastavku su ukratko navedeni prijedlozi iz dokumenta za razmatranje:
– Jedinstveni skup pravila za kohezijsku politiku čime bi se poboljšala usklađenost s drugim financijskim instrumentima za slične programe i projekte
– Sustav dodjele kriterija uskladiti s izazovima s kojima se suočava EU
– Razina nacionalnog sufinanciranja povećati
– Jedan dio sredstava kohezijske politike ostaviti nedodijeljen
– Stroža pravila u slučaju opoziva sredstava, skraćivanje postupaka zatvaranja programa te brži i fleksibilniji postupak imenovanja upravljačkih tijela i programiranja
– Povećanje komplementarnosti između instrumenata financiranja – Pojednostavljenje postupaka

Javno savjetovanje o budućnosti kohezijske politike bit će pokrenuto početkom 2018. Komisijin prijedlog za višegodišnji financijski okvir bit će predstavljen u svibnju 2018., a nakon toga predstavit će se i prijedlozi za kohezijsku politiku nakon 2020.

Izvor: Europska komisija, Sedmo kohezijsko izvješće

Autor: Danijela Slipčević

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice