#Vijesti-eu

Kako spriječiti sukob interesa u javnoj nabavi?

23

Studeni

Objavljeno

Javna nabava je područje međusobnog djelovanja, odnosno interakcije javnog i privatnog sektora, a zbog važnosti javne nabave za gospodarstvo, spriječava se sukobljavanje privatnog i javnog interesa kako bi se izbjegla nezakonitost i zlouporaba javne nabave. Potrebno je prepoznati, spriječiti i ukloniti sukob interesa u javnoj nabavi.

Prvi korak u tom procesu je držati se slova zakona (ZJN 2016.) koji definira sukob interesa u čl. 75.: „Naručitelj je obvezan poduzeti prikladne mjere da učinkovito spriječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.“

S obzirom da pojam sukoba interesa nije usklađen u cijeloj Europskoj uniji, organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predložila je sljedeću definiciju: „Sukob interesa uključuje sukob između javne dužnosti i privatnih interesa javnog dužnosnika, pri čemu javni dužnosnik ima privatne interese koji bi mogli imati neprimjereni utjecaj za izvršavanje njegovih/njezinih službenih dužnosti i odgovornosti.“[1]

Ova definicija primjenjuje se na sve vrste javnih nabava koje se financiraju sredstvima EU-a za strukturne fondove i kohezijsku politiku.

Iznimno je važno spriječiti sukob interesa, koji može nastati u bilo kojem trenutku. Kako bi se održala transparentnost, ugled i nepristranost javnog sektora ključno je držati se zakona i na taj način previdjeti bilo kakvu potencijalno opasnu situaciju.  Nužno je tako postupati, jer na taj način postiže se povjerenje javnosti u integritet i nepristranost javnih tijela i dužnosnika, kao i u postupak odlučivanja. Ukoliko se sukob interesa ne spriječi, utoliko on negativno utječe na sam postupak odlučivanja u javnim tijelima, dovodi do neprimjerene upotrebe javnog novca i šteti ugledu javnog sektora. Sve to, naravno, vodi do gubitka povjerenja u postupanje i sposobnosti osoba koje rade u javnom sektoru, i nameće se mišljenje da ne mogu djelovati nepristrano i u općem interesu društva.

Zakon o javnoj nabavi 2016. u članku 76. kaže da: “Sukob interesa između naručitelja i gospodarskog subjekta obuhvaća situacije kada predstavnici naručitelja ili pružatelja usluga službe nabave koji djeluje u ime naručitelja, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka, imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka, a osobito: 1. ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili 2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.“

Što će reći da jasno i nedvojbeno postoji obveza naručitelja za poduzime odgovarajuće zakonom propisane mjere za zaštitu postupka javne nabave. Izjava o sukobu interesa, koja je predviđena važećim zakonom, alat je za sprječavanje sukoba interesa, a ujedno na taj način i podiže se svijest o rizicima koje donosi sukob interesa. Naručitelj tako poduzima mjere i učinkovito spriječava, prepoznaje i uklanja potencijalnu opasnost sukoba interesa u vezi s postupkom javne nabave.

Svi zaposlenici naručitelja koji na bilo koji način mogu sudjelovati u donošenju odluke u javnoj nabavi, ali i zaposlenici pravne osobe koja u ime i za račun naručitelja sudjeluje u postupku nabave mogu biti obuhvaćeni sukobom interesa i to samo po sebi nije nezakonito, no nezakonito je biti toga svjestan i unatoč tome sudjelovati u postupku. Najveća opasnost i jest u tome da privatni interesi, bilo oni financijski, gospodarski ili bilo koje druge osobne prirode utječu na sam ishod postupka. Iz tog razloga bitno je antikoruptivnim mehanizmom zaštititi sustav kao i postupke nabave.

Ono što je važno za naglasiti je da se sukob interesa ne odnosi samo na javne naručitelje nego se može odnositi i na privatne subjekte, odnosno na pravne osobe kada raspolažu europskim sredstvima. Potonji kada primaju javna novčana sredstva moraju se voditi pravilima kao da su i javni subjekti. Najčešće to ne znaju razgraničiti, pa dolazi do svjesnih ili nesvjesnih grešaka u koracima. Tako imamo nedavni primjer gdje je vinarija građena europskim sredstvima, a radove je obavljala tvrtka koja je u vlasništvu sina od Naručitelja. S obzirom da takav sukob interesa nije dopušten ni po hrvatskim, a ni europskim pravilima, OLAF (Europski ured za borbu protiv prijevara) traži da se nešto više od 1,3 milijuna eura vrati u EU fond, a Hrvatskom javnom tužitelju preporučeno je da izda nalog za kazneni postupak protiv korisnika, izvođača i svih dionika te nabave.

Radi izdvojenih slučajeva lošeg postupanja javno mnijenje nije niti malo ohrabrujuće, pa tako u Hrvatskoj ispitanici su ovakvog mišljenja:  „U području javne nabave 27 % poduzetnika smatra da je korupcija razlog neuspjeha u provedenim postupcima javne nabave, da su tehničke specifikacije izrađene u interesu i dogovoru s odabranim ponuditeljem smatra 60 % hrvatskih ispitanika, 68 % smatra da su nejasni kriteriji odabira i ocjene postavljeni u interesu dogovora s određenim ponuditeljem, dok 75 % smatra da u postupcima nisu odabrani iz razloga tajnih dogovora naručitelja i određenih gospodarskih subjekata, što nas stavlja u vrh EU-a u odnosu na prosjek EU-a od 54 %. U odnosu na sukob interesa u postupcima javne nabave 64 % hrvatskih poduzetnika prepoznaje taj oblik korupcije, dok je on na razini EU-a problem za 54 % ispitanika.”[2]

U svim fazama postupka javne nabave postoje rizici sukoba interesa, stoga već od samog planiranja nabave potrebno je anticipirati potencijalni sukob interesa i djelovati u skladu s zakonom.

 Irena Čuraj, AVELANT d.o.o., konzultantica za javnu nabavu

[1]Upravljanje sukobom interesa u javnoj službi, SMJERNICE OECD-a I ISKUSTVA ZEMALJA, str. 24,   https://www.oecd.org/gov/ethics/48994419.pdf

[2] Pregledni znanstveni rad, UPRAVLJANJE SUKOBOM INTERESA U SUSTAVU JAVNE NABAVE, Ljiljana Mavračić Tišma, str. 141.

AVELANT je jedna od vodećih tvrtki za strateško planiranje i upravljanje te pripremu i provedbu projekata financiranih iz fondova EU. U AVELANTU rade vodeći stručnjaci za fondove EU, javne nabave i strateško savjetovanje klijenata. Projektni portfelj tvrtke vrijedi više od pet milijardi eura i obuhvaća preko 500 uspješno provedenih projekata i savjetovanja. Trebate li konzultantske usluge za javnu nabavu, slobodno nam se javite na info@avelant.hr ili 01/5534 878.

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice