#Vijesti-eu

KAKO DRŽAVE EU NAPREDUJU U KORIŠTENJU ESI FONDOVA?

10

Listopad

Objavljeno

Redovno objavljujemo analize iskorištenosti sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj na temelju podataka koje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije više ili manje redovno objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Ovoga puta donosimo analizu korištenja ESI fondova na razini čitave Europske unije (EU28) na temelju podataka koje objavljuje Europska komisija na mrežnoj stranici cohesiondata.ec.europa.eu. Podaci se, naravno, odnose na trenutnu financijsku perspektivu, odnosno na period od 2014. do 2020. godine. Podaci se donekle razlikuju od onih koje objavljuje naše Ministarstvo, i to zbog toga jer Komisija izračune vrši na temelju zbroja sredstava iz ESI fondova i nacionalnog sufinanciranja.

Javnost još uvijek nije dovoljno upoznata s činjenicom da s 80% sredstava iz europskih fondova raspolažu nacionalne vlade koje prema decentraliziranom modelu trebaju omogućiti sustav za korištenje europskog novca. Europska komisija ima odgovornost alokacije sredstava i partnerstva sa svakom državom članicom u procesu apsorpcije alociranih sredstava, ali svaka država zasebno nosi odgovornost za vlastiti uspjeh u tom procesu.

U ovoj analizi obratit ćemo pozornost na dva financijska parametra uspjeha pojedinih država članica: stopu ugovorenosti sredstava, što države članice mogu činiti sve do kraja 2020. godine, te stopu isplaćenosti sredstava korisnicima, što je proces nešto dulji od same financijske perspektive, s obzirom da će se sredstva moći isplaćivati sve do 31.12.2023. godine.

Za usporedbu Republike Hrvatske i ostalih država članica odabrali smo države iz posljednja dva kruga proširenja iz 2004. i 2007. godine, s obzirom da je Republika Hrvatska najmlađa članica Europske unije od 2013. godine. Važno je napomenuti i da su sve u donjem grafikonu istaknute države članice korisnice i Kohezijskog fonda, čija sredstva imaju na raspolaganju samo one države čiji je BDP manji od 90% iznosa prosječnog BDP-a svih država članica.

Po isplaćenosti smo među najgorima u Europskoj uniji s tek 13% (prema podacima Komisije), odnosno 14% (prema podacima Ministarstva) isplaćenosti korisnicima. Takvu situaciju dijelimo s Italijom (13%) i Slovačkom (14%), dok su od nas manje uspješne jedino Španjolska koja je od 55 milijardi eura alokacija povukla i korisnicima isplatila tek 12% sredstava, kao i Malta koja je od 1 milijarde eura isplatila tek 10%. U ugovaranju dijelimo postotak od 52% s Rumunjskom i Slovenijom, a od ove trojke lošija je jedino Španjolska čija je stopa ugovorenosti 43%.

Najbolje države članice u ugovaranju su Belgija, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Portugal, Finska, Latvija i Mađarska – to su naime države koje danas, 2 godine i 3 mjeseca prije kraja financijske perspektive – imaju ugovoreno preko 70% sredstava, što znači da su taj postotak alokacije već rezervirali za korisnike s kojima su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava. Mađarska ima razinu ugovorenosti čak 105%, čime taktički želi izbjeći mogućnost gubitka sredstava zbog njihova neugovaranja.

No drugi važan parametar jest isplaćenost, gdje Mađarske nema među boljim državama članicama. U ovoj kategoriji smo u obzir uzeli one države članice koje premašuju 30% isplaćenosti sredstava korisnicima, što konkretno znači da su projektne aktivnosti provedene u skladu s pravilima ESI fondova i uspješno završene. Luksemburg, Irska, Austrija, Finska i Švedska u ovom trenutku su korisnicima isplatili između 30 i 46% sredstava. Sve navedene zemlje imaju manju alokaciju od Republike Hrvatske jer kao napredne države nisu pokrivene financijskim instrumentom kojim se ostvaruje kohezijska politika.

U hrvatskom javnom prostoru je općepoznato i često apostrofirano da je Poljska jedna od uspješnijih država u povlačenju EU sredstava. I uistinu, Poljska ne stoji loše. Od ukupno 104,91 milijardi eura, Poljska je ugovorila 62% sredstava, dok je korisnicima isplatila 17% sredstava što iznosi 18 milijardi eura. S obzirom da je Poljska u prethodnoj financijskoj perspektivi uspjela ugovoriti 100% alokacije, a isplatiti čak 92%, zasigurno će i u ovoj perspektivi polučiti dobar rezultat.

Na samom kraju, osim kvantitativnih parametara, među kojima su parametar ugovorenosti i isplaćenosti sredstava, važno je imati na umu da je kvaliteta provedenih projekata najveći pokazatelj uspješnosti. Upravo zbog toga nije uputno samo “trčećim korakom” sustizati uspješnije države članice, što su nedavno u medijima hrvatski pozicijski političari koristili kao opis hrvatske situacije s EU fondovima, važno je ugovarati kvalitetne projekte koji će uistinu postati generator razvoja i kvalitetnih radnih mjesta.

Upravo zbog toga u naš fokus dolazi proces programiranja sljedeće financijske perspektive kako bi iz tog procesa bili iznjedreni kvalitetni programski dokumenti čvrsto ukorijenjeni u realnim potrebama građana Republike Hrvatske, lokalnih zajednica i države u cjelini.

Podatke o iskorištenosti sredstava iz ESI fondova sakupili smo u našoj rubrici analiza, na ovoj poveznici.

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice