#Vijesti-eu

Jesu li zapadne zemlje uistinu velikodušne prema manje razvijenim zemljama?

10

Prosinac

Objavljeno

Clotilde Armand je rumunjska zastupnica u Europskom parlamentu, a nedavno je na portalu Politico objavljenja njezina kolumna o odnosu zapadnoeuropskih zemalja prema istočnoeuropskim članicama EU. “Zemlje zapadne Europe sebe smatraju darežljivima i velikodušnima jer pomažu svojim siromašnim istočnim susjedima koji su za tu istu pomoć nezahvalni” – piše Armand.

Međutim, velika makroekonomska slika govori drugačiju priču. Suprotno popularnom mišljenu, većina novca u EU putuje sa istoka na zapad, a ne obrnuto. Zapadnoeuropske kompanije su zaradile velik novac u poslovima koji proizlaze iz EU sufinanciranih postupaka javne nabave u istočnoj Europi.

Zastupnica Armand piše o razdoblju kada su se istočnoeuropske zemlje počele pridruživati Europskoj Uniji: “Tada je postignut dogovor u kojemu se istočnoeuropske vlade obvezuju ukloniti trgovinske barijere kako bi zapadnoeuropske kompanije mogle pristupiti velikom broju potrošača koji su željno iščekivali sve blagodati kapitalističkog stila života. U zamjenu, zapadnoeuropske vlade su obećale prebaciti EU novac prema istoku kako bi bivši Sovjetski blok mogao izgraditi infrastrukturu koju je očajnički trebao.”

Od tada kreću velika ulaganja u istočnu Europu. To se slavilo kao uspjeh Europske unije i njezine kohezijske politike. Istočna Europa je počela stizati svoje nove zapadnoeuropske prijatelje. Ali najveći dobitnici u ovome su bile zapadnoeuropske zemlje koje sada propagiraju “zatezanje remena” govoreći kako istočnim zemljama “ne mogu plaćati više nego što dobivaju nazad”.

U stvarnosti, novac zapadnoeuropskih zemalja poslan istoku kroz EU proračun blijedi u usporedbi sa profitom koje su zapadnoeuropske kompanije zaradile investirajući u istočnoeuropske zemlje. Prvu brzu željezničku liniju koja ide preko Baltika projektirale su španjolske, njemačke i francuske tvrtke, piše Armand koja napominje kako kao građanka Rumunjske kupuje u supermarketima koji su u vlasništvu francuskih kompanija, kao što je to slučaj s njez8inim telefonskim operaterom i vodoopskrbnom tvrtkom.

Tijek bogatstva od Istoka prema Zapadu može se također pratiti i u odljevu mozgova visokokvalificiranih koju regija proživljava. “Rumunjska je izgubila pola svojih liječnika između 2009. i 2015. godine. Ubrzo nakon toga isti trend je slijedila Poljska kada je više od 60 posto studenta medicine pete i šeste godine izjavilo kako planiraju napustiti zemlju u potrazi za poslom. U Bugarskoj se taj broj popeo na 90 posto” nabraja Armand.

U pregovorima za sljedeći sedmogodišnji proračun, Europski vođe bi trebali sagledati “veću sliku”. Pregovori ne bi smjeli biti samo o javnome novcu, niti bi trebali biti svađa između razvijenih i manje razvijenih zemalja. Ideja kako postoje pobjednici i gubitnici u igri za EU proračun je ekonomski pogrešna: svi smo mi korisnici jedinstvenoga tržišta Europske Unije.

Za kraj zastupnica zaključuje kako je EU je velika pogodba koja će nam svima biti od koristi – sve dok se svi plaćaju svoj dio i igraju svoju ulogu. EU kohezijska politika nije dobrotvorna udruga i krajnje je vrijeme da zapadnoeuropski političari kažu svojim glasačima koliko njihova država ima koristi proširenja Europske unije.

Izvor: www.politico.eu

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice