#Vijesti-eu

Jamstvo za ozbiljnost ponude i problematika vezana uz postupanje prilikom pregleda i ocjene ponuda

2

Lipanj

Objavljeno

Javni naručitelj može od gospodarskog subjekta zahtijevati dostavu jamstva za ozbiljnost ponude, za slučaj odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, nedostavljanja ažuriranih popratnih dokumenata sukladno članku 263. ZJN 2016, neprihvaćanja ispravka računske greške, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako okvirni sporazum obvezuje na sklapanje i izvršenje.

Javni naručitelj dužan je u dokumentaciji o nabavi odrediti sredstvo i uvjete jamstva. Neovisno o sredstvu jamstva koje je javni naručitelj odredio, gospodarski subjekt može dati novčani polog u traženom iznosu.

Navedeno jamstvo se određuje u apsolutnom iznosu koji ne smije biti viši od 3% procijenjene vrijednosti predmeta nabave odnosno grupe predmeta nabave ako je predmet podijeljen na grupe.

Kako Naručitelj mora postupiti kada ponuditelj dostavi jamstvo za ozbiljnost ponude koje nije u skladu s dokumentacijom o nabavi?

Naručitelji su u toj situaciji vrlo često u nedoumici jer je odredbama Pravilnika o dokumentaciji o nabave te ponudi u postupcima javne nabave (NN 65/2017 i 75/2020), u članku 20. stavku 8. propisano da se ponudbeni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost ponude ne smatraju određenim dokumentima koji nedostaju u smislu članka 293. ZJN 2016 te naručitelj ne smije zatražiti ponuditelja da iste dostavi tijekom pregleda i ocjene ponuda.

Navedenu odredbu naručitelji vrlo često pogrešno tumače te u slučaju da ponuditelj dostavi jamstvo za ozbiljnost ponude koje ima određene nedostatke, ipak se ne odlučuju za nadopunu istog već odbijaju takvog ponuditelja što je u suprotnosti sa zakonskim odredbama i praksom DKOM-a.

Naime, odredba govori da se jamstvo za ozbiljnost ponude ne smije zatražiti od ponuditelja tijekom pregleda i ocjene ponude, ali nigdje ne postoji odredba koja bi ograničavala mogućnost nadopune ili pojašnjenja navedenog dokumenta u smislu članka 293. ZJN 2016. koji je od strane ponuditelja dostavljen u ponudi.

Stoga, ukoliko naručitelj zaprimi jamstvo za ozbiljnost ponude koje ima neki nedostatak, ne postoji prepreka da se navedeno pojasni primjenom članka 293. ZJN 2016.

U prilog navedenog govori i Rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te je isto potvrdio Visoki upravni sud RH u svojoj Presudi.

Da li jamstvo mora biti dostavljeno naručitelju ili je dovoljno da se pošalje poštom prije roka za otvaranje ponuda?

Ukoliko se ponuditelj odlučio za predaju jamstva u pisanom obliku jamstvo mora biti dostavljeno naručitelju u izvorniku prije roka za dostavu ponuda.

Postupak zaprimanja ponuda ili njezinih dijelova koji se dostavljaju sredstvima komunikacije koja nisu elektronička uređen je člankom 16. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi i ponudi u postupcima javne nabave (NN 65/17, 75/20). Dijelovi ponude koji se dostavljaju sredstvima komunikacije koja nisu elektronička moraju biti dostavljeni prije isteka roka za dostavu ponuda te se u tom slučaju ponuda smatra dostavljenom u trenutku dostave ponude elektroničkim sredstvima komunikacije kako je određeno u stavku 5. predmetnog članka.

Stoga, predaja pošiljke ovlaštenom davatelju poštanskih usluga se ne može računati kao vrijeme predaje jamstva naručitelju. Isključiva je odgovornost ponuditelja za pravovremenu dostavu jamstva koje može biti uručeno i osobnom dostavom.

U prilog navedenom govori i Rješenje DKOM-a.

Što ako je dostavljena vrsta jamstva koja nije određena dokumentacijom o nabavi?

Naručitelj u dokumentaciji o nabavi mora odrediti sredstvo jamstva koje zahtijeva. Bez obzira na određeno sredstvo jamstva ponuditelj uvijek može uplatiti novčani polog kao jamstvo.

Naručitelj ne smije prihvatiti sredstvo jamstva koje nije predvidio u dokumentaciji o nabavi, pa ukoliko ponuditelj dostavi bjanko zadužnicu umjesto tražene bankarske garancije takva ponuda nije valjana i treba je odbiti kao nepravilnu.

U navedenoj situaciji ne postoji mogućnost ispravljanja navedenog postupanja ponuditelja primjenom članka 293. ZJN 2016 jer se ne radi o pojašnjenju ili dopuni istog dokumenta nego dostavi potpuno drugačijeg sredstva jamstva.

O navedenom govori praksa VUS-a, u Presudi.

 

Autor: Hrvoje Karažija, konzultant poduzeća AVELANT d.o.o.

AVELANT je jedna od vodećih tvrtki za strateško planiranje i upravljanje te pripremu i provedbu projekata financiranih iz fondova EU. U AVELANTU rade vodeći stručnjaci za fondove EU, javne nabave i strateško savjetovanje klijenata. Projektni portfelj tvrtke vrijedi više od pet milijardi eura i obuhvaća preko 500 uspješno provedenih projekata i savjetovanja. Trebate li konzultantske usluge za javnu nabavu, slobodno nam se javite na info@avelant.hr ili 01/5534 878.

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice