#Vijesti-eu

ICT stručnjaci čine 4,3 posto svih zaposlenih u EU, a u Hrvatskoj na njih otpada 3,7 posto svih radnika

19

Srpanj

Objavljeno

Među posljedicama koronakrize je i nagli uspon informacijsko-komunikacijskog sektora diljem svijeta, pa tako i u EU i Hrvatskoj.

Mnoge poslove koje smo ranije morali obavljati osobno dolazeći na šaltere, pandemija koronavirusa je preselila na internet. Online komunikacija s državom i lokalnom samoupravom prošle je godine postala “normalna stvar”, baš kao što smo prethodnih godina usvojili online bankarstvo. Procvat je doživjela i online trgovina, a rad se u brojnim zanimanjima preko noći preselio iz poslovnih prostora u dnevne boravke zaposlenika.

U koronakrizi je porasla potražnja za ICT stručnjacima

U takvim uvjetima, porasla je i potražnja za ICT stručnjacima. Dok su ICT stručnjaci u EU, prema podacima Eurostata, činili 3,9 posto radne snage, lani je njihov udio porastao na 4,3 posto. Značajan rast udjela zaposlenih u ICT sektoru lani je zabilježen i u Hrvatskoj, u kojoj se udio ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, s 3,2 posto, koliko je iznosio 2019. godine, lani povećao na 3,7 posto.

Podaci Eurostata pokazuju da je u EU u prošloj godini radilo oko 8,4 milijuna ICT stručnjaka. U Hrvatskoj ih je, prema procjenama Eurostata, bilo 61.400.

ICT sektor i u Hrvatskoj doživljava snažan uspon, ali i dalje smo ispod prosjeka EU

Iako Hrvatska bilježi snažan uzlet ICT sektora, ona je po udjelu stručnjaka u tom području u ukupnom broju zaposlenih i dalje ispod prosjeka Unije. Veći udio ICT stručnjaka u ukopnom broju zaposlenih imaju brojne nove članice EU, među kojima uvjerljivo prvo mjesto drži Estonija, s udjelom ICT stručnjaka među zaposlenima od 6,5 posto te Malta i susjedna Slovenija, u kojima su ICT stručnjaci lani činili po 4,4 posto ukupnog broja zaposlenih. Ti podaci su veći od prosjeka Unije u prošloj godini.

S druge strane, Rumunjska, koja se često ističe kao primjer države koja poreznim olakšicama snažno potiče razvitak ICT sektora, lani je imala udio ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih od samo 2,4 posto, što ju je svrstavalo na pretposljednje mjesto Unijine tablice.

Najviše ICT stručnjaka je u Finskoj i Švedskoj, a najmanje u Grčkoj

Najveće udjele ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih lani su imale dvije skandinavske članice – Finska (7,6 posto) i Švedska (7,5 posto). Riječ je o znatno većem udjelu ICT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti od prosjeka Unije. U Finskoj je, primjerice, lani bilo zaposleno 191.500 ICT stručnjaka, a u Švedskoj gotovo 380.000, pokazuju podaci eurostatističara.

Na začelju ljestvice EU bila je Grčka, u kojoj je nešto više od 79.000 zaposlenih ICT stručnjaka činilo samo dva posto ukupnog broja zaposlenih. U slučaju Grčke radi se čak i o nešto manjem udjelu ICT stručnjaka među ukupno zaposlenima nego u pretkriznoj 2019. godini, kada ih je bilo 2,1 posto. Osim već spomenute Rumunjske, mali udio ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih lani je imao i Cipar, samo 3,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.

I u Hrvatskoj je sve više jakih igrača na ICT tržištu

I podaci hrvatskih institucija pokazuju velik uzlet ICT sektora u Hrvatskoj posljednjih godina. Tako su prihodi ICT sektora u Hrvatskoj, prema podacima HUP-ove udruge HUP ICT, znatno porasli od 2008. do 2018. godine. U 2008. su, naime, činili nešto manje od 29,9 milijardi kuna, a deset godina kasnije prešli su 38,3 milijardi kuna. Procjene HUP-a govore da bi prihodi ICT sektora u Hrvatskoj do 2025. godine mogli doseći 59 milijardi kuna, uz daljnji rast broja zaposlenih.

Kako su proizvodi i usluge ICT sektora u velikoj mjeri izvozno orijentirani, ne čudi što dio stručnjaka kaže da se ICT u Hrvatskoj po značaju sve više približava turizmu. Naravno, teško je očekivati da će važnost ICT-a za hrvatsko gospodarstvo doseći važnost turizma, ali činjenica je da ICT sektor iz godine u godine jača, o čemu svjedoče i brojni oglasi za radna mjesta upravo iz sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Moglo bi se reći da je trend jačanja tog sektora i u Hrvatskoj nezaustavljiv, o čemu svjedoči niz uspješnih hrvatskih IT kompanija.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice