#Vijesti-eu

Hrvatska u 2020. među članicama EU s najvećim pritiskom migranata na granicama

15

Srpanj

Objavljeno

Hrvatska je lani, u jeku pandemije koronavirusa, na svojim granicama odbila ulazak u zemlju dosad rekordnom broju stranaca, među kojima je bilo puno ilegalnih migranata.

Kako pokazuju podaci eurostatističara, lani je Hrvatska odbila ulazak na svoj i teritorij EU za čak 14.710 državljana trećih zemalja. Dijelu državljana trećih zemalja odbijen je ulazak u Hrvatsku jer nisu imali valjane putne isprave ili ispravnu vizu. Ipak, najvećem broju njih ulazak u zemlju je odbijen, otkrivaju podaci Eurostata, bez navođenja konkretnog razloga.

Hrvatska prošle godine treća po broju odbijenica državljanima trećih zemalja da uđu u EU

Po broju državljana trećih zemalja koji su lani na hrvatskim granicama spriječeni da uđu u EU, Hrvatska se u 2020. godini svrstala na treće mjesto u EU. Naime, veći broj odbijenica državljanima trećih zemalja lani su, prema podacima Eurostata, dale samo Mađarska (36.500) i Poljska (28.130).

Na razini EU u cjelini, crveno svjetlo za ulazak u Uniju dobilo je 137.800 državljana trećih zemalja. To je najmanja brojka odbijenica u posljednjih barem deset godina, za koliko su dostupni podaci Eurostata. Usporedbe radi, u 2019. godini na granicama Unije spriječen je ulazak čak 670.795 državljana trećih zemalja.

I dok je na razini EU lani, u jeku pandemije koronavirusa, smanjen broj odbijenica za ulazak u Uniju, na hrvatskim granicama prema trećim zemljama broj odbijenica u 2020. je porastao. U 2019. godini, primjerice, crveno svjetlo za prelazak granice hrvatski su granični policajci, prema podacima Eurostata, upalili za 13.025 državljana trećih zemalja.

Borba protiv ilegalnih migracija jedan je od uvjeta pristupa Schengenu

Među strancima kojima je Hrvatska lani najviše sprječavala ulazak na svoje i područje EU tradicionalno dominiraju državljani zemalja Zapadnog Balkana. Kada je riječ o ostalim zemljama, pokazuju podaci eurostatističara, lani je spriječen ulazak u Hrvatsku ukupno 1025 Afganistanaca, što je manje nego ranijih godina. U odnosu na prijašnje godine smanjio se i broj Pakistanaca, Iranaca, Iračana i Sirijaca te Turaka kojima je na hrvatskim granicama spriječen uzlazak u EU.

Borba protiv ilegalnih migracija jedna je od hrvatskih obveza za pristup schengenskom području. Članstvo u Schengenu jedan je od glavnih ciljeva Vlade, a ulasku Hrvatske u Schengen zeleno svjetlo dale su i vodeće institucije EU – Europska komisija i Europski parlament. Očekuje se da bi Hrvatska Schengenu trebala pristupiti sljedeće godine.

Bruxelles je podržao ulazak Hrvatske u Schengen, no europarlamentarci su upozorili i na kršenja ljudskih prava na hrvatskim granicama

Europarlamentarci su prošlog tjedna ocijenili da je Hrvatska ispunila uvjete za pristup schengenskoj zoni slobodnog kretanja građana te su zatražili da se vrata Schengena otvore kako Hrvatskoj, tako i Rumunjskoj i Bugarskoj, koje na ulazak u Schengen čekaju znatno dulje od Hrvatske. Time bi se i vanjske granice Schengena pomakle na granice Hrvatske, Rumunjske i Bugarske s trećim zemljama.

Ipak, europarlamentarci su upozorili, stoji u priopćenju Europskog parlamenta, na izvješća nevladinih organizacija i medija o nepoštivanju ljudskih prava na hrvatskim granicama, te su preporučili da Hrvatska osigura dovoljan broj osoblja za aktivnosti na granicama, zatim njihovu primjerenu obuku i nadzor. Dodali su i kako je Hrvatska već uspostavila neovisni mehanizam za praćenje djelovanja policijskih službenika prema migrantima koji nezakonito prelaze granicu i tražiteljima azila.

Hrvatskoj će koristiti ulazak u schengenski prostor

Unatoč tome, analitičari se nadaju da bi Hrvatska što prije mogla pristupiti Schengenu te ističu da će naše gospodarstvo profitirati od ukidanja graničnih kontrola na sjevernim i zapadnim granicama. Posebno bi velike koristi, ocijenio je u nedavnoj izjavi za eu-projekti.info Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, trebao imati sektor turizma, s obzirom na to da nam najveći dio gostiju i dolazi iz schengenskog područja, kao i sektor prijevoza, budući da, među ostalim, najviše trgujemo sa zemljama koje su članice Schengena, a i brojni hrvatski turisti putuju u zemlje koje su dio schengenskog prostora.

Iako i Hrvatska i ostale članice Unije na svojim vanjskim granicama nastoje spriječiti ilegalne migracije, to im često ne polazi za rukom. O tome dovoljno govore i podaci Eurostata prema kojima je u prošloj godini u EU otkriveno više od 557.000 državljana trećih zemalja koji su nezakonito boravili na području EU, od čega je njih preko 22.000 bilo u Hrvatskoj.

Među onima koji su 2020. godine morali napustiti EU najviše je bilo Alžiraca, Marokanaca i Albanaca 

Više od 396.000 stranaca dobilo je lani, prema podacima koje je objavio Eurostat, nalog da napusti EU. Najviše takvih naloga dala je Francuska, preko 108.000, a slijede Španjolska, Grčka i Njemačka, dok ih je Hrvatska, prema Eurostatovim podacima, izdala oko 23.000. Među strancima koji su morali napustiti teritorij EU najviše je bilo Alžiraca, Marokanaca i Albanaca, pokazuju podaci eurostatističara.

Unatoč tome, mnogi od stranaca koji su morali otići iz EU, u nju su se naknadno vratili, otkiva statistika. Takvih je lani bilo nešto više od 70.000, što je upola manje nego godinu ranije. Među onima koji su se vratili u Uniju, u 2020. godini je najviše bilo Albanaca, Gruzijaca i Ukrajinaca.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice