#Vijesti-eu

Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta

18

Rujan

Objavljeno

Poštovani predsjedniče,

poštovani zastupnici,

Andrej Saharov, jedan od najhrabrijih umova našeg doba i čovjek kojega je ovaj dom veoma cijenio, uvijek je spominjao svoju nepokolebljivu vjeru u skrivenu snagu ljudskog duha.

U zadnjih šest mjeseci Europljani su pokazali koliko je taj duh doista snažan.

Vidjeli smo ga među njegovateljima koji su živjeli u staračkim domovima i ondje se brinuli o starima i bolesnima.

Među liječnicima i sestrama koji su umirućima zamijenili članove obitelji.

Među radnicima koji su radili danonoćno i svakodnevno se izlagali opasnosti kako bismo mi bili pošteđeni.

Nadahnuti smo njihovom empatijom, hrabrošću i osjećajem dužnosti i stoga ovaj govor počinjem zahvalom svima njima.

Njihov primjer govori i o svijetu u kojem živimo i o stanju naše Unije.

Oni su primjer snage ljudskoga duha i osjećaja tuge zbog gubitka koji će nas dugo pratiti.

Oni su nam pokazali koliko je sve oko nas nesigurno.

Virus tisuću puta manji od zrnca pijeska pokazao je svu krhkost ljudskoga života.

Razotkrio je slabosti zdravstvenih sustava i ograničenja poretka kojemu je bogatstvo važnije od dobrobiti ljudi.

Svima nam je skrenuo pozornost na nestabilnost našeg planeta – vidimo je svakodnevno, u otapanju ledenjaka i velikim šumskim požarima, a sada i u pandemiji.

Zbog njega se drukčije ponašamo i komuniciramo – izbjegavamo dodir, a lice skrivamo iza maske.

Pokazao nam je svu krhkost našeg sustava vrijednosti i kako brzo može biti doveden u pitanje bilo gdje u svijetu, čak i kod nas u Uniji.Ali svi želimo izaći iz svijeta korone, iz ove nestabilnosti i nesigurnosti. Zreli smo za promjenu i spremni za budućnost.

Ovo je pravi trenutak za Europu.

Trenutak da povede na putu iz nestabilnosti u novu vitalnost.O tome danas želim govoriti.

Poštovani zastupnici,

kažem to zato što smo ovih mjeseci ponovno uspjeli otkriti vrijednosti koje dijelimo.

Kao pojedinci, svi smo djelić osobne slobode žrtvovali za sigurnost drugih,

a kao Unija, za zajedničko smo dobro svi dali dio svojega suvereniteta.

Strah i neslogu država članica pretvorili smo u vjeru u Uniju.

Pokazali smo što se sve može kad vjerujemo jedni u druge i u europske institucije.

I stoga smo se odlučili na oporavak danas, ali i na oblikovanje boljeg života sutra.

Ovo je NextGenerationEU.

Prilika da promjenu sami oblikujemo, umjesto da nas na nju prisile katastrofa ili tuđi diktat.

Da postanemo snažniji stvaranjem novih mogućnosti za sutrašnjicu, a ne pukim pripremama za nepredviđene situacije iz prošlosti.

Na raspolaganju je sve što nam za to treba. Odbacujemo stare izgovore i utjehe koje nas samo usporavaju. Imamo viziju, imamo plan, imamo ulaganja.

Sad je čas da se primimo posla.

Predsjedniku Sassoliju i kancelarki Merkel, jer Njemačka predsjeda Vijećem Europske unije, uputila sam jutros pismo namjere u kojem sam izložila Komisijin plan za iduću godinu.

Neću danas predstaviti svaku inicijativu, ali želim dotaknuti važne teme kojima se Unija u idućih dvanaest mjeseci mora pozabaviti.

ZAJEDNO ĆEMO OVO PREBRODITI: ISPUNIT ĆEMO EUROPSKA OBEĆANJA

Poštovani zastupnici,

građani Europe i dalje trpe.

Ovo je razdoblje duboke tjeskobe milijuna koji strahuju za zdravlje najbližih, za svoje radno mjesto ili jednostavno ne znaju kako će spojiti kraj s krajem.

Nije još kraj ni pandemiji ni nesigurnosti koja je prati. Oporavak tek počinje.

Zato je sada najvažnije da jedni drugima pomažemo. Da pružimo ruku onima kojima je potrebna.

A Europi to omogućuje njezino jedinstveno tržišno i socijalno gospodarstvo.

Ono je ponajprije humano gospodarstvo, štiti nas od najvećih životnih prijetnji, bolesti, nesreće, nezaposlenosti i siromaštva. Pruža stabilnost i amortizira udarce. Pruža nam prilike i osigurava blagostanje jer potiče inovacije, rast i pošteno tržišno natjecanje.

Ta trajna obećanja zaštite, stabilnosti i pružanja prilike nikad još nisu bila ovoliko važna.

Dopustite da objasnim.

Kao prvo, Europa mora i dalje štititi i građane i njihove izvore prihoda.

Ovo je pogotovo bitno u pandemiji koja ne posustaje.

Znamo kako se brojke brzo otmu kontroli. Zato ovoj pandemiji i dalje moramo pristupati iznimno oprezno, odgovorno i složno.

Zdravstveni sustavi i zdravstveni radnici u zadnjih su šest mjeseci napravili čudo.

Svaka je zemlja nastojala što bolje zaštititi svoje građane.

A Europa je djelovala složnije nego ikad.

Kad su države članice zatvarale granice, uveli smo zelene trake za robu.

EU je kući vratio više od šesto tisuća Europljana koje je pandemija zatekla svuda po svijetu.

Kad su neke zemlje uvele zabranu izvoza najvažnijih medicinskih proizvoda, spriječili smo to i pobrinuli se da najvažnija medicinska oprema može do onih kojima treba.

U suradnji s europskom industrijom intenzivirali smo proizvodnju maski, rukavica, testova i respiratora.

S pomoću našeg Mehanizma civilne zaštite liječnici iz Rumunjske mogli su liječiti bolesne u Italiji, a Latvija poslati maske svojim baltičkim susjedima.

Sve smo to uspjeli i bez pune nadležnosti.

Za mene nema dvojbe – potrebna nam je snažnija Europska zdravstvena unija.

A da bismo je počeli graditi, moramo iz ove zdravstvene krize izvući pouke.

Naš program EU4Health mora biti prilagođen budućim izazovima. Zato sam predložila povećanje sredstava i zahvalna sam parlamentu što je spreman boriti se za to i ublažiti rezove Europskoga vijeća.

Moramo se bolje pripremiti na krize i bolje upravljati prekograničnim prijetnjama zdravlju.

Prvo moramo predložiti jačanje i proširenje ovlasti Europske agencije za lijekove i ECDC-a, Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti.

Zatim ćemo izgraditi europsku agenciju za napredno biomedicinsko istraživanje i razvoj (BARDA). Ta će nova agencija ojačati naše kapacitete i spremnost da reagiramo na prekogranične prijetnje i hitne slučajeve, bili oni prirodni ili namjerno izazvani. Strateškim stvaranjem zaliha lakše ćemo se nositi s poremećajima u opskrbnom lancu, osobito farmaceutskih proizvoda.

Treći korak je otvaranje rasprave o pitanju ovlasti u zdravstvu, koja je danas posebno važna. To smatram plemenitom i važnom zadaćom Konferencije o budućnosti Europe.

A budući da je kriza bila globalna, nužno je da izvučemo i globalne pouke. Zato ću s premijerom Conteom i talijanskim predsjedništvom Skupine G20 za iduću godinu u Italiji sazvati Globalni sastanak o zdravlju.

Tako ćemo Europljanima dokazati da Unija štiti sve.A upravo smo to postigli u odnosu na radnike.

Kad sam preuzela dužnost, obećala sam instrument za zaštitu radnika i poduzeća od vanjskih udaraca.

Iz svojega iskustva kao ministrice rada i socijalne skrbi znala sam da takvi mehanizmi funkcioniraju. Pomažu radnicima da sačuvaju posao, poduzećima da zadrže radnike, a malim i srednjim poduzećima da opstanu. Mala i srednja poduzeća pokretač su našega gospodarstva i bit će pokretač našeg oporavka.

Zato je Komisija osmislila program SURE. Želim Parlamentu zahvaliti što ga je u rekordnom roku prihvatio.

Europa je zasad izbjegla masovnu nezaposlenost kakva se drugdje događa, uvelike i zbog toga što se četrdesetak milijuna ljudi prijavilo u programe skraćenog radnog vremena.

Zbog takve brzine i sloge 16 država uskoro će iz programa SURE dobiti gotovo 90 milijardi eura za pomoć radnicima i poduzećima.

Obiteljima od Litve do Španjolske to će donijeti olakšanje jer će im omogućiti da plate stanarinu ili hranu.

Tako ćemo zaštititi milijune radnih mjesta, dohodaka i poduzeća u cijeloj Uniji.

To je prava europska solidarnost na djelu. Ona je i odraz činjenice da dostojanstvo rada u našoj Uniji mora biti sveto.

No istina je da se za previše ljudi rad više ne isplati.

Damping plaća uništava dostojanstvo rada, kažnjava poduzetnike koji isplaćuju pristojne plaće i narušava pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu.

Zbog toga će Komisija iznijeti zakonodavni prijedlog za pomoć državama članicama u stvaranju okvira za minimalne plaće. Svi moraju imati pristup minimalnim plaćama, putem kolektivnih ugovora ili na osnovi zakonskih minimalnih plaća.

Snažno se zalažem za kolektivno pregovaranje, a prijedlogom će se u potpunosti poštovati nacionalne nadležnosti i tradicije.

U mnogim smo državama članicama vidjeli kako se dobro ispregovaranom minimalnom plaćom osiguravaju radna mjesta i stvara pravednost, i za radnike i za poduzeća koja svoje radnike doista cijene.

Vrijeme je da se rad uz minimalnu plaću isplati.

Drugo obećanje socijalnog tržišnog gospodarstva je obećanje stabilnosti.

Unija i njezine države članice pružile su nezapamćen odgovor na nezapamćenu krizu.

Komisija je odmah i prvi put u našoj povijesti aktivirala opću klauzulu o odstupanju.

Prilagodili smo naše europske fondove i pravila o državnim potporama.

Odobrili smo potpore poduzećima i industriji u iznosu većem od 3 bilijuna eura, od ribara u Hrvatskoj i poljoprivrednika u Grčkoj do MSP-ova u Italiji i samozaposlenih osoba u Danskoj.

Europska središnja banka poduzela je odlučne mjere u okviru svojeg programa PEPP-a.

Komisija je u rekordnom roku predložila instrument NextGenerationEU i revidirani proračun.

Njime se kombiniraju ulaganja i prijeko potrebne reforme.

Vijeće ga je potvrdilo u rekordnom roku.

Ovaj dom radi na njegovu hitnom izglasavanju.

Europa je prvi put, i to iznimno, uspostavila vlastite zajedničke alate kao dopunu nacionalnim fiskalnim stabilizatorima.

To je izvanredan trenutak jedinstva naše Unije. To je postignuće kojim bismo se svi trebali ponositi.

Sada moramo držati smjer. Svi smo vidjeli prognoze. Možemo očekivati da će se naša gospodarstva ponovno pokrenuti nakon pada BDP-a od 12 % u drugom tromjesečju.

No virus je i dalje prisutan, a zbog njega i neizvjesnost u Europi i u cijelom svijetu.

Stoga ovo definitivno nije trenutak za uskraćivanje potpore.

Našim gospodarstvima potrebna je trajna potpora politike i morat će se uspostaviti osjetljiva ravnoteža između pružanja financijske potpore i osiguravanja fiskalne održivosti.

U dugoročnom smislu, snažnija ekonomska i monetarna unija najbolji je put prema stabilnosti i konkurentnosti.

Povjerenje u euro nikad nije bilo veće.

Povijesni sporazum o instrumentu NextGenerationEU dokaz je političke potpore koja mu je pružena.

Sada moramo iskoristiti priliku da provedemo strukturne reforme u našim gospodarstvima i dovršimo Uniju tržišta kapitala i Bankovnu uniju.

Snažna i likvidna tržišta kapitala ključna su kako bi se poduzećima omogućio pristup financijskim sredstvima koja su im potrebna za rast i ulaganje u oporavak i u budućnost.

Također su preduvjet za daljnje jačanje međunarodne uloge eura. Stoga, primimo se posla i dovršimo ovaj projekt sljedeće generacije.

Poštovani zastupnici, treće trajno obećanje je obećanje prilike.

Pandemija nas je podsjetila na mnoge stvari koje smo možda zaboravili ili uzimali zdravo za gotovo.

Podsjetila nas je na to koliko su naša gospodarstva povezana i koliko je potpuno funkcionalno jedinstveno tržište ključno za naše blagostanje i način poslovanja.

Jedinstveno tržište je prilika – prilika da potrošač dobije vrijednost za novac, da poduzeće prodaje bilo gdje u Europi ili da industrija osnaži svoju globalnu konkurentnost.

Za sve nas, ono je prilika da na najbolji mogući način iskoristimo slobode do kojih nam je kao Europljanima stalo. To našim poduzećima daje razmjere koji su im potrebni za napredak i pruža im sigurno utočište u kriznim vremenima. Svakodnevno se oslanjamo na jedinstveno tržište, koje nam olakšava život i ključno je za upravljanje krizom i oporavak.

Dajmo mu poticaj.

Moramo ukloniti prepreke jedinstvenom tržištu. Moramo smanjiti birokraciju. Moramo pojačati provedbu i izvršenje. I moramo ponovno uspostaviti četiri slobode – u cijelosti i što je brže moguće.

Temelj za to je schengenski prostor slobodnog kretanja koji u potpunosti funkcionira. Surađivat ćemo s Parlamentom i državama članicama kako bismo to postavili kao prioritet našeg političkog programa te ćemo predložiti novu strategiju za budućnost Schengena.

Na temeljima snažnog unutarnjeg tržišta europska industrija već dugo je poticaj našega gospodarstva, omogućuje stabilan život milijunima ljudi i stvara društvena središta oko kojih se okupljaju naše zajednice.

U ožujku smo predstavili našu novu industrijsku strategiju kako bismo osigurali da industrija predvodi istovremenu zelenu i digitalnu tranziciju. Događaji u posljednjih šest mjeseci samo su još dodatno ubrzali tu transformaciju, u trenutku u kojem se globalno konkurentno okruženje mijenja iz temelja. Zbog toga ćemo u prvoj polovini sljedeće godine ažurirati svoju industrijsku strategiju i prilagoditi okvir tržišnog natjecanja, koji također treba držati korak.

POKRENIMO EUROPU I IZGRADIMO SVIJET U KAKVOM ŽELIMO ŽIVJETI

Poštovani zastupnici,

sve će navedene mjere pomoći da se Europa postavi na noge. No osim što zajedno moramo prebroditi krizu, moramo se i pokrenuti i usmjeriti na izgradnju svijeta sutrašnjice.

Kad je riječ o budućnosti našeg osjetljivog planeta, potreba za hitnim djelovanjem nikad nije bila veća.

Iako je velik dio svjetskih aktivnosti bio zaustavljen zbog ograničenja kretanja i zatvaranja poslovanja, planet se nastavio opasno zagrijavati.

Vidimo to na svakom koraku: od domova koji su evakuirani zbog lomljenja ledenjaka na Mont Blancu i požara koji haraju Oregonom pa do usjeva uništenih u Rumunjskoj zbog najgore suše posljednjih desetljeća.

No svjedočili smo i povratku prirode u naše živote.

Čeznuli smo za zelenim površinama i čišćim zrakom radi našeg mentalnog zdravlja i fizičke dobrobiti.

Znamo da su promjene potrebne, ali i moguće.

Europski zeleni plan naš je plan za tu transformaciju.

U središtu toga naša je misija da do 2050. postanemo prvi klimatski neutralan kontinent.

No status quo nije rješenje – moramo biti brži i bolji.

Detaljno smo proučili svaki sektor kako bismo utvrdili koliko brzi možemo biti i kako to učiniti na odgovoran način utemeljen na dokazima.

Održali smo opsežno javno savjetovanje i proveli opsežnu procjenu učinka.

Na temelju toga Europska komisija predlaže povećanje cilja smanjenja emisija do 2030. na barem 55 %.

Svjesna sam da je to povećanje s 40 % na 55 % previše za neke, a nedovoljno za druge.

Međutim, naša procjena učinka jasno pokazuje da naše gospodarstvo i industrija to mogu.

Oni to i žele. Upravo mi se jučer dopisom obratilo 170 vodećih poslovnih ljudi i ulagača, od MSP-ova do nekih najvećih svjetskih poduzeća, zahtijevajući da Europa postavi cilj od najmanje 55 %.

Naša procjena učinka jasno pokazuje da bi postizanjem tog cilja EU uspješno napredovao prema ostvarivanju klimatske neutralnosti do 2050. i ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma.

Budu li drugi slijedili naš primjer, svijet će moći zadržati zagrijavanje ispod razine od 1,5 °C.

Itekako sam svjesna da su mnogi naši partneri daleko od toga, stoga ću kasnije reći nešto više o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika.

No za nas je cilj za 2030. ambiciozan, ostvariv i koristan za Europu.

Mi to možemo.Već smo pokazali da možemo.

Iako su se emisije od 1990. smanjile za 25 %, naše je gospodarstvo poraslo za više od 60 %.

Razlika je u tome što sada imamo više tehnologije, više stručnog znanja i više ulaganja. Uz to, već se krećemo prema kružnom gospodarstvu s ugljično neutralnom proizvodnjom.

Imamo više mladih ljudi koji traže promjene. Imamo više dokaza da je ono što je dobro za klimu dobro i za poduzeća i za sve nas.

Konačno, imamo i svečano obećanje kojim se obvezujemo da u toj transformaciji nitko neće biti zapostavljen. Fondom za pravednu tranziciju podupirat ćemo regije u kojima će promjene biti veće i skuplje.

Imamo sve što nam treba. Naša je odgovornost da sada sve te mjere provedemo u djelo.

Poštovani zastupnici,

ispunjenjem tog novog cilja smanjit će se naša ovisnost o uvozu energenata, otvoriti milijuni novih radnih mjesta i više nego prepoloviti onečišćenje zraka.

Da bismo to ostvarili, moramo početi odmah.

Do sljedećeg ljeta preispitat ćemo sve naše propise o klimi i energetici da budu „spremni za cilj od 55 %”.

Povećat ćemo trgovanje emisijama, potaknuti energiju iz obnovljivih izvora, poboljšati energetsku učinkovitost, reformirati oporezivanje energije.

No misija Europskog zelenog plana uključuje puno više od smanjenja emisija.

Riječ je o sustavnoj modernizaciji cijelog našeg gospodarstva, društva i industrije. Riječ je o izgradnji snažnijeg svijeta u kojem ćemo živjeti.

Naše sadašnje razine potrošnje sirovina, energije, vode, hrane i upotrebe zemljišta nisu održive.

Moramo promijeniti odnos prema prirodi, način proizvodnje i potrošnje, života i rada, hrane i grijanja, putovanja i prijevoza.

Nastojat ćemo riješiti sve probleme, od opasnih kemikalija do krčenja šuma i onečišćenja.

To je plan za istinski oporavak. To je plan ulaganja za Europu.

I upravo će nam tu instrument NextGenerationEU najviše pomoći.

Prvo, 37 % sredstava iz instrumenta NextGenerationEU potrošit će se izravno na ciljeve našeg Europskog zelenog plana.

I ja ću se pobrinuti da se time i zeleno financiranje podigne na višu razinu.

Predvodnici smo u zelenom financiranju i najveći izdavatelji zelenih obveznica u cijelom svijetu. Predvodnici smo u razvoju pouzdanog standarda EU-a za zelene obveznice.

Danas mogu objaviti da ćemo utvrditi cilj da se 30 % od 750 milijardi eura instrumenta NextGenerationEU prikupi putem zelenih obveznica.

Drugo, instrument NextGenerationEU trebao bi ulagati u ogledne europske projekte s najvećim učinkom koji uključuju vodik, obnovu i milijun stanica za električno punjenje.

Dopustite mi da objasnim kako bi to moglo funkcionirati:

Prije dva tjedna u Švedskoj se započelo s pokusnim radom na proizvodnji čelika bez fosilnih goriva. Umjesto ugljena u proizvodnji čistog čelika upotrijebit će vodik.

To nam govori koliki potencijal vodik ima za potporu naše industrije novim i čistim načinom rada.

Želim da s pomoću instrumenta NextGenerationEU stvorimo nove europske doline vodika za modernizaciju naših industrija, gorivo za naša vozila i oživljavanje ruralnih područja.

Drugi su primjer zgrade u kojima živimo i radimo.

Naše zgrade proizvode 40 % naših emisija. Moraju postati štedljivije, jeftinije i održivije.

Znamo da građevinski sektor od izvora ugljika može postati ponor ugljika, ako se koriste građevinski materijali poput drva i pametne tehnologije poput umjetne inteligencije.

Želim da instrument NextGenerationEU pokrene europski val obnove i da tako naša Unija postane predvodnica u kružnom gospodarstvu.

No to nije samo okolišni i gospodarski projekt: mora biti i novi kulturni projekt za Europu. Svaki pokret ima vlastiti vizualni identitet i osjećaj. Našim sustavnim promjenama moramo stvoriti vlastitu posebnu estetiku – da uskladimo stil i održivost.

Zbog toga ćemo stvoriti novi europski Bauhaus – mjesto suradnje arhitekata, umjetnika, studenata, inženjera i dizajnera.

Ovo je NextGenerationEU. To znači oblikovati svijet u kojem želimo živjeti.

Svijeta u čijoj je službi gospodarstvo koje smanjuje emisije, potiče konkurentnost, smanjuje energetsko siromaštvo, otvara kvalitetna radna mjesta i poboljšava kvalitetu života.

Svijeta u kojem upotrebljavamo digitalne tehnologije za izgradnju zdravijeg i zelenijeg društva.

A to se može postići samo ako sve to napravimo zajedno i inzistirat ću da nam planovi oporavka ne posluže samo za prevladavanje krize, već da nam pomognu da pokrenemo Europu naprijed u svijet sutrašnjice.

Poštovani zastupnici,

Zamislite na trenutak život u ovoj pandemiji bez digitalnog svijeta. Od karantene, izoliranosti od obitelji i zajednice i odsječenosti od svijeta rada do velikih problema opskrbe. To ustvari i nije tako teško zamisliti jer tako je bilo prije 100 godina za vrijeme posljednje velike pandemije.

Stoljeće kasnije, moderna je tehnologija mladima omogućila da uče na daljinu, a milijunima da rade od kuće. Omogućila je poduzećima da prodaju svoje proizvode, tvornicama da nastave s radom i javnim upravama da pružaju osnovne javne usluge na daljinu. U nekoliko tjedana vidjeli smo digitalne inovacije i transformacije za koje inače trebaju godine.

Došli smo do granica analognih mogućnosti. Ovo veliko ubrzanje tek je početak.

Ovo mora postati digitalno desetljeće Europe.

Trebamo zajednički plan za digitalnu Europu s jasno utvrđenim ciljevima za 2030., kao što su povezivost, digitalne vještine i digitalne javne usluge. I trebamo slijediti jasna načela: pravo na privatnost i povezivost, sloboda govora, slobodan protok podataka i kibersigurnost.

No Europa sada mora biti predvodnica u digitalnom svijetu, u protivnom ćemo morati slijediti druge i prihvatiti njihove standarde. Zbog toga moramo brzo djelovati.

Tri su područja na koja se moramo posebno usredotočiti.

Prvo su područje podaci.

U području osobnih podataka – između poduzeća i potrošača – Europa je bila prespora i sad ovisi o drugima.

To se ne smije dogoditi s industrijskim podacima. I dobra je stvar da Europa tu ima prednost – imamo tehnologiju, i što je najvažnije, imamo industriju.

No utrka još nije dobivena. Količina industrijskih podataka u sljedećih će se pet godina učetverostručiti, a tako i mogućnosti koje s time dolaze. Našim poduzećima, malim i srednjim poduzećima, novoosnovanim poduzećima i istraživačima moramo dati mogućnost da iskoriste svoj puni potencijal. A industrijski podaci zlata vrijede kad je riječ o razvoju novih proizvoda i usluga.

No u stvarnosti se 80 % prikupljenih industrijskih podataka nikada ne upotrijebi. To je čisti gubitak.

Istinsko podatkovno gospodarstvo međutim bilo bi snažan pokretač za inovacije i nova radna mjesta. I zbog toga trebamo osigurati te podatke za Europu i učiniti ih široko dostupnima. Trebamo zajedničke podatkovne prostore, primjerice u energetskom i zdravstvenom sektoru. Time ćemo poduprijeti inovacijske ekosustave u kojima sveučilišta, poduzeća i istraživači mogu pristupiti podacima i zajedno raditi na njima.

Zbog toga ćemo u okviru instrumenta NextGenerationEU izgraditi europski oblak, koji će se temeljiti na projektu GaiaX.

Drugo područje na koje se moramo usredotočiti jest tehnologija, a posebno umjetna inteligencija.

Bilo da je riječ o preciznoj poljoprivredi, točnijoj medicinskoj dijagnozi ili sigurnoj autonomnoj vožnji – umjetna inteligencija otvorit će za nas nove svjetove. No ovaj svijet treba i pravila.

Želimo skup pravila kojima su ljudi u središtu. Algoritmi ne smiju biti crna kutija i moraju postojati jasna pravila ako nešto pođe po zlu. Komisija će u tu svrhu sljedeće godine predložiti novi propis.

Uključivat će kontrolu nad našim osobnim podacima koju danas često nemamo. Svaki put kad nas aplikacija ili internetska stranica upitaju da kreiramo novi digitalni identitet ili da se jednostavno ulogiramo putem velike platforme, ne možemo znati što se u stvarnosti događa s našim podacima.

Zbog toga će Komisija ubrzo predložiti siguran europski e-identitet.

Identitet kojem vjerujemo i koji će svaki građanin moći koristiti bilo gdje u Europi za raznovrsne usluge, od plaćanja poreza do najma bicikla. Tehnologiju zahvaljujući kojoj sami možemo kontrolirati koji se podaci koriste i na koji način.

Treće je područje infrastruktura.

Podatkovne veze moraju držati korak s velikom brzinom promjena.

Ako se zalažemo za Europu jednakih mogućnosti, neprihvatljivo je da 40 % ljudi u ruralnim područjima još uvijek nema pristup brzim širokopojasnim vezama.

Te su veze sada preduvjet za rad od kuće, učenje kod kuće, online kupovinu i, svakoga dana sve više, za nove važne usluge. Bez širokopojasnih veza danas jedva da je moguće učinkovito pokrenuti ili voditi poslovanje.

Te su okolnosti golema prilika i solidan temelj za oživljavanje ruralnih područja. Samo će tako ona u potpunosti moći iskoristiti svoje mogućnosti i privući ljude i ulaganja.

Povećana ulaganja u okviru instrumenta NextGenerationEU jedinstvena su prilika da razvoj stigne u svako selo. Zato ulaganja želimo usmjeriti u sigurnu povezivost te razvoj mreže 5G, 6G i optičke mreže.

Instrument NextGeneration EU jedinstvena je prilika i za stvaranje usklađenijeg europskog pristupa povezivosti i uvođenju digitalne infrastrukture.

Ti ciljevi nisu sami sebi svrha, već je riječ o digitalnoj suverenosti Europe, na užoj i široj razini.

U tom duhu sa zadovoljstvom mogu najaviti da će se u sljedeću generaciju superračunala – u Europi proizvedenu naprednu tehnologiju – uložiti osam milijardi eura.

Želimo i da europska industrija razvije vlastiti mikroprocesor sljedeće generacije koji će nam omogućiti da energetski učinkovito i sigurno upotrebljavamo sve veću količinu podataka.

To je cilj europskog digitalnog desetljeća!

Poštovani zastupnici,

ako želimo da Europa ide naprijed, i to brzim korakom, ne smijemo oklijevati.

Želimo da Europa ima veću kontrolu nad svojom budućnošću.

Imamo sve što je potrebno da se to ostvari. I privatni sektor to iščekuje s velikim nestrpljenjem.

Nikad nije bio bolji trenutak za ulaganje u europska tehnološka poduzeća. Novi digitalni centri niču posvuda, od Sofije do Lisabona i Katowica. Unija ima ljude, ideje i snagu da uspije.

Zbog toga ćemo 20 % sredstava iz instrumenta NextGenerationEU uložiti u digitalni sektor.

Želimo predvoditi put u digitalno doba, i to na europski način: sa svojim vrijednostima, snagom i globalnim ambicijama.

VITALNA EUROPA U NESTABILNOM SVIJETU

Poštovani zastupnici,

Europa je odlučna u namjeri da iskoristi ovu tranziciju za izgradnju svijeta u kakvom želimo živjeti. Ta ambicija, naravno, seže daleko izvan naših granica.

Pandemija je istovremeno razotkrila koliko je globalni sustav krhak i koliko je za suočavanje s kolektivnim izazovima važna suradnja.

Suočeni s krizom, neki se svjetski akteri povlače u izolaciju. Drugi pak aktivno ugrožavaju stabilnost sustava.

Europa se odlučila na pomoć drugima.

Naše vodstvo nije prazna propaganda. Nije cilj Europu uvijek stavljati na prvo mjesto. Cilj je biti među prvima koji će ozbiljno odgovoriti na bitna pitanja.

Tijekom pandemije europski zrakoplovi s tisućama tona zaštitne opreme slijetali su posvuda – od Sudana, Afganistana i Somalije do Venezuele.

Nitko nije siguran dok svi ne budemo sigurni, bez obzira na to gdje živimo i koliko imamo.

Dostupno i sigurno cjepivo pristupačne cijene način je koji najviše obećava.

Na početku pandemije nije bilo sredstava ni globalnog okvira za cjepivo protiv bolesti COVID-19, svi su ga samo željeli dobiti prvi.

U tom je trenutku EU iskočio kako bi predvodio globalni odgovor. Uz pomoć civilnog društva, G20, WHO-a i drugih okupili smo više od 40 zemalja i prikupili 16 milijardi eura za financiranje istraživanja cjepiva, testova i liječenja za cijeli svijet. To je primjer neusporedive pokretačke snage EU-a.

Ali nije dovoljno samo pronaći cjepivo. Moramo se pobrinuti da ono bude dostupno europskim građanima i građanima diljem svijeta.

Ovog mjeseca Unija se s 400 milijuna eura pridružila globalnom instrumentu COVAX kako bi sigurno cjepivo bilo dostupno ne samo onima koji si ga mogu priuštiti, nego i svima kojima je potrebno.

Nacionalizam u istraživanju cjepiva ugrožava živote, a suradnja ih spašava.

Poštovani zastupnici,

čvrsto vjerujemo u snagu i vrijednost suradnje u međunarodnim tijelima.

Snažni Ujedinjeni narodi omogućit će nam da pronađemo dugoročna rješenja za krize poput libijske i sirijske.

Snažna Svjetska zdravstvena organizacija omogućit će nam bolju pripremu i odgovor na globalnu pandemiju ili lokalne zaraze – bilo da je riječ o koronavirusu ili eboli,

a snažna Svjetska trgovinska organizacija jamčit će pošteno tržišno natjecanje za sve.

Ali potreba za revitalizacijom i reformom multilateralnog sustava nikad nije bila izraženija. Naš globalni sustav sve nas više koči. Velike sile povlače se iz institucija ili ih koriste za vlastite interese.

Nijedan od tih puteva nikamo ne vodi. Da, želimo promjenu. Ali planiranu, ne destruktivnu.

Zato želim da EU predvodi reforme WTO-a i WHO-a kako bi one bile prilagođene svijetu današnjice.

Međutim, svi znamo da za multilateralne reforme treba vremena, a svijet dotle neće stati.

Jedno je sigurno – postoji jasna potreba za time da Europa zauzima jasna stajališta i brzo poduzima mjere u području globalnih pitanja.

Prije dva dana održan je posljednji sastanak čelnika EU-a i Kine.

Odnos između Europske unije i Kine jedan je od strateški najvažnijih, ali i jedan od najzahtjevnijih.

Od samog početka tvrdila sam da je Kina pregovarački partner, gospodarski konkurent i sistemski suparnik.

Imamo zajedničke interese u pitanjima kao što su klimatske promjene i Kina je pokazala da je spremna sudjelovati u dijalogu na visokoj razini. No očekujemo da Kina ispuni obveze iz Pariškog sporazuma i predvodi primjerom.

Još treba naporno raditi u području poštenog pristupa tržištu za europska poduzeća, uzajamnosti i viška kapaciteta. Naše trgovinsko i investicijsko partnerstvo i dalje je neuravnoteženo i nema sumnje da promičemo vrlo različite sustave upravljanja i društva. Mi vjerujemo u univerzalnu vrijednost demokracije i prava pojedinca.

Ni Europa nije bez problema, uzmite za primjer antisemitizam, ali mi o njima raspravljamo javno. Izražavanje kritike i protivljenja nije samo prihvaćeno nego i zakonom zaštićeno.

Zato uvijek moramo javno prozivati zloupotrebu ljudskih prava kad god i gdje god da se dogodi – bilo da je riječ o Hong Kongu ili Ujgurima.

Ali što nas točno sputava? Zašto se čak i jednostavne izjave o vrijednostima EU-a odgađaju, ublažavaju ili iskorištavaju za neke druge ciljeve?

Kada države članice kažu da je Europa prespora, kažem im da budu hrabre i konačno prijeđu na glasovanje kvalificirane većine – barem kad je riječ o ljudskim pravima i provedbi sankcija.

Europski parlament mnogo je puta pozivao na donošenje europske verzije zakona Magnitsky i ovom prigodom objavljujem da ćemo sada iznijeti i prijedlog.

Svoje alate trebamo dovršiti.

Poštovani zastupnici,

Europa mora imati jasno stajalište i mora ga zauzeti brzo, bilo to u Hong Kongu, Moskvi ili Minsku.

Jasno i glasno kažem: Europska unija stoji uz bjelaruski narod.

Sve nas je dirnula velika hrabrost mirno okupljenih na Trgu neovisnosti i sudionika neustrašivog ženskog marša.

Izbori zbog kojih su ljudi izašli na ulice nisu bili ni slobodni ni pošteni, a okrutna reakcija vlasti odonda do danas sramotna je.

Bjelaruski narod mora slobodno odlučiti o svojoj budućnosti. Ti ljudi nisu ničiji pijuni.

Onima koji zagovaraju bliže veze s Rusijom poručujem da trovanje Alekseja Navaljnog naprednom kemijskom tvari nije izolirani incident. Tomu smo svjedočili i u Gruziji i Ukrajini, Siriji i Salisburyju te pri upletanju Rusije u izbore u cijelom svijetu. Obrazac je isti i nikakav plinovod to neće promijeniti.

Turska je naš važan susjed i uvijek će to biti. Međutim, premda smo na karti vrlo blizu, čini se da je udaljenost između nas sve veća. Da, Turska se nalazi u problematičnom susjedstvu. I da, prihvatila je milijune izbjeglica i za to od nas dobiva znatna sredstva. Ali ništa od toga nije opravdanje za pokušaje zastrašivanja susjeda.

Naše države članice, Cipar i Grčka, uvijek mogu računati na potpunu europsku solidarnost pri zaštiti svojeg zakonitog prava na suverenitet.

Smanjivanje napetosti u istočnom Sredozemlju u našem je zajedničkom interesu. Povratak istraživačkih brodova u turske luke proteklih dana dobar je pomak, koji omogućuje stvaranje prijeko potrebnog prostora za dijalog. Napredovat ćemo samo ako se suzdržimo od unilateralnih poteza i u dobroj vjeri obnovimo pregovore. Jedini je to put k stabilnosti i trajnom rješenju.

Poštovani zastupnici,

osim odlučnijeg odgovora na događaje u svijetu, Europa mora produbiti i unaprijediti partnerstva sa svojim prijateljima i saveznicima.

A to ćemo započeti obnovom najstarijega među njima.

Ne moramo se slagati s odlukama koje u zadnje vrijeme donosi Bijela kuća, no uvijek ćemo cijeniti transatlantsko savezništvo koje se temelji na zajedničkim vrijednostima i povijesti te na neslomljivoj vezi između naših naroda.

Ma što se dogodilo krajem godine, spremni smo na novu transatlantsku agendu. Ojačat ćemo bilateralno partnerstvo u trgovini, tehnologiji i oporezivanju.

Spremni smo i s partnerima sličnih stajališta surađivati u reformi zajednički izgrađenog međunarodnog sustava, što nam je svima u interesu radi općeg dobra.

Započet ćemo nove odnose sa starim prijateljima s druge strane Atlantika i La Manchea.

Mnogo je toga rekao prizor kad smo se u ovoj dvorani opraštali, držeći se za ruke i pjevajući Auld Lang Syne. Tada iskazana privrženost prema britanskom narodu nikada neće nestati.

No kako dani prolaze, šansa da postignemo pravovremeni dogovor ipak polagano nestaje.

Pregovori nikad nisu laki. To već znamo.

Kroz njih nas vodi Komisijin najbolji i najiskusniji pregovarač Michel Barnier.

No pregovori nisu napredovali kako smo željeli i sada nam je ostalo vrlo malo vremena.

Kao i obično, ovaj će Parlament imati prvu i posljednju riječ. Jamčim vam da ćemo vas uvijek na vrijeme informirati, kao što smo to činili i sa Sporazumom o povlačenju.

O njemu smo tri godine neumorno pregovarali. Redak po redak, riječ po riječ.

I zajedno smo uspjeli. Sporazumom se štite prava naših građana, financijski interesi, integritet jedinstvenog tržišta i ono što je najvažnije – Sporazum na Veliki petak.

EU i Ujedinjena Kraljevina složili su se da je on najbolje i jedino jamstvo mira na irskom otoku.

I od toga nećemo odustati. Taj su sporazum ratificirali ovaj Parlament i Zastupnički dom Ujedinjene Kraljevine.

On se ne može jednostrano mijenjati, zanemariti niti ne primjenjivati. To je stvar zakona, povjerenja i dobre vjere.

Ne kažem to samo ja, tako je govorila i Margaret Thatcher:

Britanija ne krši ugovore. To bi bilo loše za Britaniju, loše za odnose s ostatkom svijeta i loše za svaki budući trgovinski ugovor.

Njezine su riječi istinite i danas.

Povjerenje je temelj čvrstog partnerstva.

Europa će uvijek biti spremna stvarati čvrsta partnerstva s najbližim susjedima.

Prije svega sa zapadnim Balkanom.

Prije šest mjeseci odlučili smo započeti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, što je prava povijesna odluka.

Budućnost cijele te regije doista jest u EU-u. Dijelimo istu povijest i istu sudbinu.

Zapadni Balkan dio je Europe, a ne tek odmorište na Putu svile.

Uskoro ćemo predstaviti paket gospodarskog oporavka za zapadni Balkan, koji će sadržavati brojne investicijske inicijative u toj regiji.

I zemljama Istočnog partnerstva i partnerima u južnom susjedstvu pomoći ćemo da otvaraju radna mjesta i pokrenu gospodarstvo.

Kad sam preuzela dužnost, bilo mi je logično da mi prvo putovanje izvan Europske unije bude posjet Afričkoj uniji. Taj logičan izbor bio je i jasna poruka jer nam Afrika nije samo susjed, nego i prirodni partner.

Nakon tri mjeseca ponovno sam onamo otputovala s cijelim Kolegijem da utvrdimo prioritete za novu strategiju u odnosu na Afriku. To je partnerstvo ravnopravnih, u kojem dvije strane dijele i prilike i obveze.

Afrika će biti ključan partner u izgradnji svijeta kakav želimo, u klimatskom, digitalnom i trgovinskom smislu.

Poštovani zastupnici,

i dalje ćemo se pouzdati u otvorenu i poštenu trgovinu u cijelom svijetu. Ona nije sama sebi cilj, nego pomaže da kod kuće ostvarimo napredak, a u svijetu promičemo svoje vrijednosti i standarde. Više od 600 000 radnih mjesta u Europi povezano je s trgovinom s Japanom. Našim nedavnim sporazumom s Vijetnamom osigurana su povijesna prava milijuna radnika u toj zemlji.

U postizanju važnih sporazuma, kao što je određivanje morskih zaštićenih područja na Antarktici, koristit ćemo se svojom diplomatskom moći i gospodarskim utjecajem. Takav sporazum još nije zabilježen u povijesti zaštite okoliša.

Osnivat ćemo ambiciozne koalicije u područjima kao što su digitalna etika ili suzbijanje krčenja šuma te razvijati partnerstva s partnerima sličnih stajališta – od demokracija u Aziji preko Australije i Afrike do Sjeverne i Južne Amerike te sa svima drugima koji su zainteresirani za suradnju.

Borit ćemo se za pravednu globalizaciju. No to ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Moramo inzistirati na pravednosti i ravnopravnim uvjetima. Europa će tako napredovati – sama ili sa zainteresiranim partnerima.

Sada primjerice pripremamo mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika.

Ugljik mora imati cijenu jer je priroda više ne može plaćati.

Mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika strani proizvođači i Unijini uvoznici trebali bi se potaknuti da smanje emisije ugljika, čime bismo stvorili ravnopravne uvjete u skladu s WTO-om.

Isto se načelo odnosi na oporezivanje digitalnoga gospodarstva. Dat ćemo sve od sebe da postignemo sporazum u okviru OECD-a i skupine G-20. No želim napomenuti da ako se sporazumom ne osigura pravedan porezni sustav kojim će se ostvariti dugoročni održivi prihodi, Europa će početkom sljedeće godine iznijeti svoj prijedlog.

Želim da Europa postane svjetski zagovornik pravednosti.

NOVA VITALNOST ZA EUROPU

Poštovani zastupnici,

želi li Europa imati tu vitalnu ulogu u svijetu, mora ostvariti i vitalnost kod kuće.

Kako bismo krenuli naprijed, moramo prvo ukloniti razlike koje nam stoje na putu.

Povijesni sporazum o instrumentu NextGenerationEU dokaz je da to možemo. To dokazuje i brzina kojom smo se dogovorili o fiskalnim pravilima, državnoj potpori i instrumentu SURE.

Stoga nemojmo oklijevati.

O migracijama već dovoljno dugo raspravljamo.

One jesu i ostat će europska stvarnost. Stoljećima utječu na naše društvo, obogaćuju nam kulturu i mnogima oblikuju život. Tako će uvijek biti.

Kao što znamo, migracijska kriza iz 2015. duboko je podijelila države članice, a neke rane još nisu zacijelile.

Otada je mnogo toga učinjeno, ali mnogo toga još nedostaje.

Ako svi budemo spremni na kompromis, a da pritom ne iznevjerimo svoja načela, rješenje je na pomolu.

Komisija će sljedeći tjedan predstaviti novi pakt o migracijama.

Djelovat ćemo ljudski i humano. Ljudski životi na moru moraju se spašavati. Države koje ispunjavaju svoju zakonsku i moralnu obvezu ili su izloženije od drugih moraju naći oslonac u solidarnosti cijele naše Unije.

Jače ćemo povezati azil i vraćanje. Moramo jasno razlikovati one koji imaju pravo ostati od onih koji nemaju.

Poduzet ćemo mjere za suzbijanje krijumčarenja, jačanje vanjskih granica i partnerstava i stvaranje zakonitih migracijskih putova.

Pobrinut ćemo se i za integriranje i prihvaćanje osoba koje imaju pravo ostati.

One će svojim vještinama, energijom i talentom graditi budućnost.

Prisjetimo se tinejdžera Suadda, sirijskog izbjeglice koji je došao u Europu i sanjao da postane liječnik, a nakon tri godine dobio prestižnu stipendiju fakulteta Royal College of Surgeons u Irskoj.

Ili libijskih i somalijskih liječnika izbjeglica koji su priskočili u pomoć Francuskoj čim ju je pogodila pandemija.

Poštovani zastupnici, kada pomislimo na to što su sve ti ljudi prošli i što su uspjeli ostvariti, onda jednostavno moramo naći zajedničko rješenje za migracije.

Prizori iz kampa Moria bolan su podsjetnik na to da Europa mora složno djelovati.

Sada svatko treba uložiti dodatne napore i preuzeti odgovornost – i Komisija će učiniti upravo to. Komisija s grčkim tijelima radi na planu za zajednički pilot-projekt za novi kamp na Lesbosu. Možemo pomoći u postupcima azila i vraćanja i znatno poboljšati uvjete za izbjeglice.

Ipak želim jasno reći: ako mi uložimo dodatne napore, i sve države članice morat će uložiti dodatne napore.

Migracije su europski izazov i cijela Europa mora dati svoj doprinos.

Moramo ponovno izgraditi međusobno povjerenje i zajedno krenuti naprijed.

Povjerenje je srž naše Unije i našeg zajedničkog djelovanja.

Ugrađeno je u naše temeljne vrijednosti, naše demokracije i našu zajednicu prava, kako ju je Walter Hallstein volio zvati.

To nije puka fraza. Vladavina prava štiti narod od samovolje moćnika. Jamstvo je naših najosnovnijih svakodnevnih prava i sloboda. Omogućuje nam da izrazimo svoje mišljenje i informiramo se u neovisnim medijima.

Prije kraja mjeseca Komisija će donijeti prvo godišnje izvješće o vladavini prava koje obuhvaća sve države članice.

To je izvješće preventivni alat za brzo identificiranje izazova i pronalaženje rješenja.

Htjela bih da ono Komisiji, Parlamentu i državama članicama služi kao putokaz kako ne bi odstupili od zadanog smjera.

Komisija pridaje golemu važnost vladavini prava. Zato ćemo se pobrinuti da naša proračunska sredstva i sredstva instrumenta NextGenerationEU budu sigurna od svih oblika prijevare, korupcije i sukoba interesa. O tome nema rasprave.

Ali protekli su nas mjeseci podsjetili na to koliko ona može biti krhka. Stoga uvijek moramo biti budni, moramo je čuvati i njegovati.

Povrede vladavine prava ne smiju se tolerirati. Nastavit ću braniti integritet europskih institucija. Bilo da je riječ o nadređenosti europskog prava, slobodi tiska, neovisnosti pravosuđa ili o prodaji zlatnih putovnica. Europske vrijednosti nisu na prodaju.

Poštovani zastupnici,

te su vrijednosti danas važnije nego ikad. Moram to reći jer kada razmišljam o stanju Unije, prisjećam se riječi Johna Humea – jednog od najvećih Europljana, koji nas je nažalost ove godine napustio.

Upravo je njegova nepokolebljiva vjera u humanost i rješavanje sukoba zaslužna što danas toliko ljudi živi u miru na irskom otoku.

Znao je reći da se sukob rađa iz različitosti, ali da je sloboda poštovanje različitosti.

I bio je u pravu kada je 1998. podsjetio zastupnike u ovom domu: Europski vizionari smatrali su da različitosti nisu prijetnja, različitosti su nešto prirodno. Različitost je bit ljudskosti.

Te su riječi i danas jednako aktualne.

Osvrnemo li se malo oko sebe, moramo se zapitati gdje je ta ljudskost dok troje djece u Wisconsinu iz auta gledaju kako im policija puca na oca?

Pitamo se gdje je ljudskost dok sudionici karnevalske povorke otvoreno paradiraju našim ulicama u antisemitskim kostimima?

Gdje je ljudskost dok se Romi u našem društvu svakodnevno suočavaju sa socijalnom isključenošću, a pojedinci nailaze na prepreke zbog druge boje kože ili druge vjere?

Ponosna sam što živim u Europi, tom otvorenom društvu vrijednosti i različitosti.

Ali čak i u ovoj Uniji takve su priče mnogima svakodnevica.

A to nas podsjeća na to da je napredak u borbi protiv rasizma i mržnje krhak – teško ga je ostvariti, a tako lako izgubiti.

Sada je trenutak za promjene.

Za izgradnju istinski antirasističke Unije u kojoj osuda prelazi s riječi na djelo.

Komisija predlaže akcijski plan koji će nam to omogućiti.

U njemu predlažemo da se popis kaznenih dijela u Uniji proširi na sve oblike zločina iz mržnje i govora mržnje – bili oni potaknuti bojom kože, vjeroispoviješću, rodnom pripadnošću ili spolnom orijentacijom.

Mržnja je mržnja i nitko je ne bi trebao trpjeti.

Nadopunit ćemo propise o rasnoj jednakosti i ukloniti postojeće nedostatke.

Sredstva iz našeg proračuna uložit ćemo u borbu protiv diskriminacije u području zapošljavanja, stanovanja, zdravstvene skrbi.

Bit ćemo stroži u izvršavanju propisa uočimo li da se pravila ne poštuju.

Jer za ovu Uniju borba protiv rasizma nema alternative.

Bolje ćemo educirati o povijesnim i kulturološkim uzrocima rasizma.

Suzbijat ćemo nesvjesnu pristranost ukorijenjenu u ljudima, institucijama, pa čak i algoritmima.

Kako nam to pitanje nikad ne bi prestalo biti važno, imenovat ćemo i prvog koordinatora Komisije za borbu protiv rasizma, a on će raditi s pojedincima, civilnim društvom i institucijama.

Poštovani zastupnici,

želim neumorno raditi na izgradnji Unije jednakosti.

Unije u kojoj svatko može biti ono što jest i voljeti koga želi – bez straha od optužbi i diskriminacije.

Jer biti svoj nije ideološko pitanje.

To je pitanje identiteta.

Njega nam nitko ne može oduzeti.

Stoga ću biti potpuno otvorena – zone u koje nisu dobrodošle LGBTQI osobe, to su zone lišene ljudskosti. U Uniji takvim zonama nema mjesta.

U znak potpore cijeloj toj zajednici, Komisija će uskoro predložiti strategiju za jačanje prava LGBTQI osoba.

U okviru te strategije zalagat ćemo se za uzajamno priznavanje obiteljskih odnosa u Uniji. Ako je netko roditelj u jednoj zemlji, roditelj je u svakoj zemlji.

ZAKLJUČAK

Poštovani zastupnici,

ovo je svijet u kojem želimo živjeti.

U kojem smo ujedinjeni u različitostima i teškoćama. U kojem zajednički radimo na prevladavanju razlika – i pomažemo jedni drugima u teškim vremenima.

U kojem danas gradimo zdraviji i snažniji svijet s više poštovanja prema drugima, svijet kakav sutra želimo svojoj djeci.

Ali dok mi pokušavamo djecu učiti o životu, djeca nam ukazuju na smisao života.

Upravo nam je to prošla godina pokazala.

Mogli bismo govoriti o milijunima mladih koji traže promjene za bolji planet.
Ili o stotinama tisuća prekrasnih duga solidarnosti kojima su naša djeca obojila prozore Europe.

Ali jedna mi se slika iz posljednjih šest teških mjeseci posebno urezala u sjećanje. Slika svijeta očima naše djece.

Slika Carole i Vittorije. Dviju djevojčica u talijanskoj regiji Liguriji koje igraju tenis s krova na krov.

I to ne samo zbog njihove iznimne hrabrosti i darovitosti,

nego i zbog poruke koju nam šalju: Ne dopustimo da nas prepreke obeshrabre, da nas konvencije koče, iskoristimo svaki trenutak.

To nas svaki dan uče Carola, Vittoria i svi mladi Europe. To je ta nova europska generacija. Ovo je NextGenerationEU.

Ove godine Europa je slijedila njihov primjer i složno krenula naprijed.

Kada je trebalo odrediti smjer kojim ćemo krenuti u budućnost, nismo dopustili da nas koče stare konvencije.

Kada smo svuda oko sebe osjetili nesigurnost, iskoristili smo trenutak i Uniji udahnuli novu vitalnost.

Kada smo trebali odlučiti hoćemo li krenuti svatko za sebe kao što smo to ranije činili, 27 država udružilo je snage kako bi svih 27 dobilo novu priliku za budućnost.

Pokazali smo zajedništvo u krizi i zajedno ćemo je prebroditi.

Poštovani zastupnici,

budućnost će biti onakva kakvom je stvorimo. A Europa će biti onakva kakvu želimo.

Prestanimo umanjivati njezinu vrijednost. Zasučimo rukave i potrudimo se. Učinimo je snažnom. Izgradimo svijet u kakvu želimo živjeti. Živjela Europa!

Izvor: Europska komisija

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice