#Vijesti-eu

Europska poljoprivreda nakon 2020.g.

10

Siječanj

Objavljeno

Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan predstavio je u Bruxellesu dokument pod nazivom „Budućnost hrane i poljoprivrede“.

Dokument „Budućnost hrane i poljoprivrede“ sadrži smjernice i viziju budućnosti europske poljoprivrede nakon 2020. godine, a naglasak je na pojednostavljenju pravila i fleksibilnijem pristupu za EU zemlje članice koji bi trebao osigurati održivi razvoj poljoprivrede Europske unije.

U narednom razdoblju raspravljat će se o konkretnim ciljevima i mjerama buduće Zajedničke poljoprivredne politike, dok se prijedlog zakonodavnih akata od strane Europske komisije očekuje prije ljeta 2018. godine, a aktualno bugarsko predsjedništvo najavljuje ovu temu kao temeljni prioritet tijekom svog mandata, stoga je nužno da Hrvatska definira stajališta koja će zastupati u Europskoj uniji. Navedena Komunikacija predstavlja temelj na kojem će Komisija izraditi i sredinom ove godine objaviti prijedlog zakonodavnog paketa Zajedničke poljoprivredne politike.

Kako se navodi u dokumentu „Budućnost hrane i poljoprivrede“, poljoprivredni sektor i ruralna područja EU-a vrlo su važni za dobrobit Unije i njezinu budućnost. EU je jedan od vodećih svjetskih proizvođača hrane, a njegova poljoprivreda jamči sigurnost opskrbe hranom za više od 500 milijuna europskih građana. Poljoprivrednici EU-a ujedno su i prvi čuvari prirodnog okoliša, s obzirom na to da brinu o prirodnim resursima tla, vode, zraka i biološke raznolikosti na 48% površine EU-a (šumari na još 36 %) i osiguravaju ključne ponore ugljika i opskrbu obnovljivim izvorima za industriju i energiju. Osim toga, oni izravno ovise o tim prirodnim resursima. Velik broj radnih mjesta ovisi o poljoprivredi, unutar samog sektora (u kojem je osiguran stalan posao za 22 milijuna ljudi) ili u širem prehrambenom sektoru (poljoprivreda, prerada hrane i povezana maloprodaja te usluge zajedno osiguravaju oko 44 milijuna radnih mjesta). Ruralna područja EU-a u cjelini mjesto su stanovanja za 55% građana EU-a, a ujedno su i glavna područja za zapošljavanje, rekreaciju i turizam.

Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) omogućen je razvoj najintegriranijeg jedinstvenog tržišta i zahvaljujući toj politici, poljoprivredni sektor EU-a može odgovoriti na zahtjeve građana koji se odnose na sigurnost opskrbe hranom te zaštitu, kvalitetu i održivost hrane. Međutim, taj se sektor istodobno suočava s izazovima niske profitabilnosti – među ostalim zbog visokih standarda proizvodnje EU-a, visokih troškova proizvodnih faktora i fragmentirane strukture primarnog sektora. Poljoprivredni se sektor u većini sektora sada natječe po svjetskim tržišnim cijenama, vodeći je u tom području u smislu raznolikosti i kvalitete prehrambenih proizvoda te ostvaruje najveći svjetski izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (vrijedan 131 milijardu eura u 2016.g.).

Izravnim plaćanjima trenutačno se jača otpornost 7 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, koja obuhvaćaju 90 % obradivih zemljišta. Iako ta gospodarstva čine oko 46 % prihoda poljoprivredne zajednice EU-a, taj je udio u mnogim regijama i sektorima znatno veći. Ona tako osiguravaju relativnu stabilnost prihoda za poljoprivrednike koji su suočeni sa znatnom nestabilnošću cijena i proizvodnje, što pomaže da se vitalna osnova proizvodnje kvalitetne hrane u EU-u održi u cijeloj Uniji. Njihov utjecaj nadopunjuje se tržišnim instrumentima. Područja s prirodnim ograničenjima primaju i posebne potpore. Politika ruralnog razvoja na različite načine znatno doprinosi ekonomiji poljoprivrednih gospodarstva i vitalnim životnim uvjetima u ruralnim područjima. Njome se podržavaju ulaganja, izgradnja znanja, organizacija opskrbnog lanca te zaštita okoliša i klimatska politika. Programi ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. temelje se na tome i proširuju mogućnost inovacija i upravljanja rizikom. Osnivanje Europskog partnerstva za inovacije za poljoprivrednu produktivnost i održivost (EIP-AGRI) potaknulo je stvaranje i dijeljenje znanja. Međutim, još treba uložiti znatne napore kako bi se poljoprivrednicima olakšao pristup znanju.

Postupak planiranja trebao bi biti znatno jednostavniji, tako da bude daleko manje složen nego trenutačni način izrade programa ruralnog razvoja. To osobito znači da bi se na razini zakonodavstva EU-a trebali ukloniti preskriptivni elementi koji se odnose na usklađenost, kao što su pojedinosti o mjerama i pravila o prihvatljivosti. Takvim pojednostavnjenjem potaknuli bi se integrirani i inovativni pristupi, a politički okvir postao bi prilagodljiviji i skloniji inovacijama.

To znači da u ZPP-u i planovima država članica naglasak prije svega treba biti na ciljevima i očekivanim rezultatima, a državama članicama i regijama trebalo bi ostaviti dovoljno prostora da ih same prilagode svojim posebnostima. U skladu s pristupom Komisije „proračun usmjeren na rezultate”, budući sustav ostvarenja ciljeva trebao bi biti usredotočeniji na rezultate, potaknuti supsidijarnost tako što će se državama članicama dati mnogo veća uloga u oblikovanju programa ZPP-a, držati se dogovorenih realnih i primjerenih ciljeva te pomoći u smanjenju administrativnog opterećenja za korisnike povezanog s EU-om. U tom kontekstu pojednostavnjene mogućnosti financiranja i suvremene tehnologije nude goleme mogućnosti za smanjenje tog opterećenja, naročito kad je riječ o kontrolama. I poljoprivrednicima i građanima treba omogućiti iskorištavanje takvih poboljšanja utvrđivanjem manje preskriptivnog okvira.

Bitna funkcija Komisije svakako bi bio nadzor ostvarenja rezultata te poštovanja temeljnih pravila EU-a i međunarodnih obveza u okviru dobro osmišljena sustava revizije i osiguranja. U tu bi svrhu postupak osiguranja trebalo prilagoditi zahtjevima izrade politike usredotočene na rezultate, uključujući razvoj i primjenu čvrstih i mjerljivih pokazatelja te vjerodostojnog praćenja uspješnosti i izvješćivanja o njoj.

Glavni ciljevi buduće Zajedničke poljoprivredne politike su:
– poticanje pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora
– jačanje zaštite okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU-a u području okoliša i klime
– jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.

Da bi se ti ciljevi ispunili, poljoprivredni sektor i ruralna područja EU trebat će se bolje povezati s razvojem ljudskog kapitala i istraživanjima te će biti potrebno pojačati poticanje inovacija. Osim toga, budući ZPP morat će nastaviti odgovarati na društvena očekivanja povezana s održivom proizvodnjom hrane, osobito u pogledu sigurnosti i kvalitete hrane te standarda u području okoliša i dobrobiti životinja.

ZPP treba poduzeti daljnje korake za svoj razvoj – modernizaciju i pojednostavnjenje te zajednički rad s drugim politikama EU-a radi suočavanja sa širokim spektrom gorućih pitanja i iskorištavanja potencijala poljoprivrednog sektora i ruralnih područja Unije, uz stavljanje većeg naglaska na visoke standarde i stvarne rezultate, kao i radi potpore poljoprivrednicima u predviđanju i rješavanju relevantnih budućih izazova i događaja.

ZPP se treba razvijati na različite načine i potrebno je pooštriti njegove odgovore na izazove i prilike koji se javljaju na razini EU-a, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava. To obuhvaća i pojednostavnjenje upravljanja ZPP-om te poboljšanje ostvarenja ciljeva EU-a u okviru te politike, kao i znatno smanjenje birokracije i administrativnog opterećenja.

U modelu ostvarenja ciljeva budućeg ZPP-a Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike (ciljeve ZPP-a, općenite vrste intervencija, osnovne zahtjeve), a države članice trebale bi imati veću odgovornost i više izvješćivati o tome kako ostvaruju dogovorene ciljeve i ciljne vrijednosti. Ostvarenjem ciljeva ZPP-a ispunile bi se obveze iz Ugovora o EU-u, ali i ostvarili bi se već dogovoreni ciljevi i ciljne vrijednosti u drugim područjima, na primjer u području okoliša i klimatskih promjena (COP 21), kao i niz ciljeva održivog razvoja UN-a. U pripremi strateških planova za ZPP države članice uzet će u obzir svoje alate za planiranje koji su uvedeni na temelju zakonodavstva i politika EU-a u području zaštite okoliša i klime.9 Osim toga, države članice bile bi odgovorne za provedbu vjerodostojnog praćenja uspješnosti i za izvješćivanje, a na tome se temelji osiguravanje proračunskih sredstava.

Dokument “Budućnost hrane i poljoprivrede” preuzmite ovdje.

Izvor: http: ruralnirazvoj.hr, https://ec.europa.eu

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice