#Vijesti-eu

Europska komisija predstavlja parlamentu plan oporavka nakon pandemije koronavirusa

27

Svibanj

Objavljeno

Europska komisija danas će predstaviti plan pomoći gospodarstvu EU-a s ciljem oporavka od pada gospodarstva prouzrokovanog koronavirusom s mješavinom bespovratnih sredstava, zajmova i garancija koja prelaze 1 bilijun eura koji je povezan s proračunom EU-a za 2021-2027. godinu, ali morat će uvjeriti skeptične države članice.

Globalno izbijanje koronavirusa gurnulo je EU u njezinu najdublju recesiju ikada, a prijedlog Komisije ima za cilj pomoći najgore pogođenim zemljama. Europska komisija, izvršna vlast EU-a, dobila je ključnu podršku Njemačke i Francuske kako bi prikupila 500 milijardi eura na financijskim tržištima kako bi započela rješavanje problema. Njemačka kancelarka Angela Merkel prošli je tjedan izazvala iznenađenje odobrivši ideju koja dijelom poništava snažno protivljenje Berlina zajedničkom zaduživanju članica EU-a.

Cilj je pomoći zemljama i sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom COVID-19 i brzo zaštititi jedinstveno tržište EU-a, koje broji 450 milijuna ljudi, od raspada, različitog ekonomskog rasta i razine bogatstva, dok blok izlazi iz svoje najdublje recesije ikad. Pomoć je potrebna, jer će zemlje poput Italije, Grčke, Francuske, Portugala ili Španjolske, opterećene visokim dugom i duboko ovisne o turizmu, teže, nego štedljivije zemlje na sjeveru, ponovno pokrenuti gospodarstvo putem zaduživanja.

Sporna novost plana je da Komisija daje novac, umjesto da ga pozajmi, onima kojima je to najpotrebnije. Paket bi također pružao zajmove, otplaćene od strane vlada koje ih uzimaju, i garancije koje bi mogle u mnogostruko većoj mjeri privući privatni novac, smanjujući rizik od različitih ulaganja.

Bespovratna sredstva u odnosu na zajmove

Rasprava o dodjeli sredstava zajma nije mala stvar, s tim da su Italija, Grčka i Španjolska već opterećene planinama duga, unatoč započinjanju bolnih reformi od financijske krize 2008. godine. No, Nizozemska, Švedska, Austrija ili Danska zabrinjavaju stipendije, financirane zajedničkim zaduživanjem. Pozajmljeno će se morati vratiti, što znači veći nacionalni doprinos proračunu EU u budućnosti ili nove poreze dodijeljene EU-u. Komisija će predložiti takve nove poreze, prateći njezin prijedlog iz 2018. godine kada je od vlada EU-a zatražila da joj daju prihode od poreza na plastiku i nešto novca iz sheme trgovanja emisijama CO2 i nacionalnog poreza na dobit.

Komisija, koja prije dvije godine nije podržala svoje ideje, također je predložila postupno ukidanje svih rabata koje različite zemlje uživaju u svojim nacionalnim doprinosima proračunu EU, prepoloviti količinu carina koju drže vlade i dobiti veći udio Porez na dodanu vrijednost koji se plaća u EU. Novac za oporavak vlade će utrošiti na tranziciju u gospodarstvo koje je klimatsko neutralno – ne emitira više CO2 nego što ga apsorbira – do 2050. godine i više je prilagođeno digitalnom dobu – oba prioriteta Europske unije.

Izvor: Euractiv

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice