{"id":8147,"date":"2026-09-03T15:06:49","date_gmt":"2026-09-03T13:06:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/?p=8147"},"modified":"2026-09-04T15:07:25","modified_gmt":"2026-09-04T13:07:25","slug":"od-ugovaranja-do-realizacije-kako-zemlje-regije-koriste-kohezijska-sredstva-stanje-u-kolovozu-2026-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/od-ugovaranja-do-realizacije-kako-zemlje-regije-koriste-kohezijska-sredstva-stanje-u-kolovozu-2026-godine\/","title":{"rendered":"Od ugovaranja do realizacije: Kako zemlje regije koriste kohezijska sredstva &#8211; stanje u kolovozu 2026. godine"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Prema najnovijim podacima Europske komisije, zemlje srednje i isto\u010dne Europe tijekom protekle godine zna\u010dajno su ubrzale provedbu Kohezijske politike EU za razdoblje 2021.\u20132027. \u010ce\u0161ka je zadr\u017eala vode\u0107u poziciju s <strong>90,9 % sredstava odabranih za financiranje i 36,3 % prijavljenih izdataka<\/strong>, dok se Hrvatska s <strong>85,7 % odabranih sredstava i 24,1 % prijavljenih izdataka<\/strong> nalazi odmah iza nje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Poljska upravlja daleko najve\u0107im financijskim portfeljem me\u0111u promatranim dr\u017eavama. Za financiranje je odabrala projekte vrijedne gotovo <strong>64,72 milijarde eura<\/strong>, a prijavljeni izdaci prema\u0161ili su <strong>18 milijardi eura<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kolovo\u0161ki pregled izra\u0111en je prema podacima platforme <a href=\"https:\/\/cohesiondata.ec.europa.eu\/cohesion_overview\/21-27\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Cohesion Open Data<\/a>, osvje\u017eenima 4. rujna 2026., koji prikazuju stanje financijske provedbe do <strong>30. lipnja 2026.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iznosi u nastavku predstavljaju <strong>ukupne tro\u0161kove programa<\/strong>, odnosno sredstva Europske unije zajedno s nacionalnim sufinanciranjem.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pokazatelj <strong>\u201eodabrano za financiranje\u201d (Decided)<\/strong> obuhva\u0107a sredstva dodijeljena odabranim projektima, dok <strong>\u201eprijavljeni izdaci\u201d (Spent)<\/strong> predstavljaju izdatke koje su prijavili korisnici odabranih projekata. Stoga se pokazatelj \u201eSpent\u201d ne treba poistovje\u0107ivati s isplatama Europske komisije dr\u017eavama \u010dlanicama.<\/p>\n<p>Usporedni pregled provedbe<\/p>\n<table>\n<tbody>\n<tr>\n<th>Dr\u017eava<\/th>\n<th>Planirano<\/th>\n<th>Odabrano za financiranje<\/th>\n<th><\/th>\n<th>Prijavljeni izdaci<\/th>\n<th><\/th>\n<\/tr>\n<tr>\n<td><strong>\u010ce\u0161ka<\/strong><\/td>\n<td>26,65 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td>24,22 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<td>9,67 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td><strong>Hrvatska<\/strong><\/td>\n<td>10,14 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td>8,69 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<td>2,44 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td><strong>Poljska<\/strong><\/td>\n<td>90,21 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td>64,72 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<td>18,01 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td><strong>Slovenija<\/strong><\/td>\n<td>4,36 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td>2,90 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<td>0,70 mlrd \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td><strong>Slova\u010dka<\/strong><\/td>\n<td>15,91 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td>10,56 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<td>3,34 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td><strong>Ma\u0111arska<\/strong><\/td>\n<td>25,12 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td>14,76 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<td>5,73 mlrd. \u20ac<\/td>\n<td><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong>\u010ce\u0161ka<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010ce\u0161ka raspola\u017ee programiranim prora\u010dunom od <strong>26,65 milijardi eura<\/strong>, od \u010dega je za financiranje odabrano <strong>24,22 milijarde eura<\/strong>, odnosno \u010dak <strong>90,9 % ukupno raspolo\u017eivog iznosa<\/strong>. Prijavljeni izdaci dosegnuli su <strong>9,67 milijardi eura ili 36,3 %<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Time \u010ce\u0161ka uvjerljivo predvodi promatrane zemlje prema oba pokazatelja. U odnosu na stanje od 30. lipnja 2025., udio odabranih sredstava pove\u0107an je za <strong>23,5 postotnih bodova<\/strong>, a udio prijavljenih izdataka za <strong>17 postotnih bodova<\/strong>. Glavni izazov u nastavku razdoblja bit \u0107e dovr\u0161etak ugovorenih projekata i odr\u017eavanje njihove financijske i vremenske discipline.<\/p>\n<p><strong>Hrvatska<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ukupna vrijednost hrvatskih programa iznosi <strong>10,14 milijardi eura<\/strong>. Za financiranje su odabrani projekti vrijedni <strong>8,69 milijardi eura<\/strong>, \u0161to predstavlja <strong>85,7 % raspolo\u017eivih sredstava<\/strong>, dok prijavljeni izdaci iznose <strong>2,44 milijarde eura ili 24,1 %<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Hrvatska se tako nalazi na drugom mjestu me\u0111u promatranim dr\u017eavama prema udjelu odabranih sredstava, ali i prema udjelu prijavljenih izdataka. Visoka razina odabira projekata pokazuje da je portfelj u\u0161ao u napredniju fazu provedbe. U sljede\u0107em razdoblju naglasak mora biti na realizaciji aktivnosti, provedbi postupaka nabave i pravodobnom podno\u0161enju zahtjeva za nadoknadu sredstava.<\/p>\n<p><strong>Poljska<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Poljska upravlja najve\u0107im kohezijskim portfeljem u regiji, ukupne vrijednosti <strong>90,21 milijardu eura<\/strong>. Za financiranje su odabrani projekti vrijedni <strong>64,72 milijarde eura ili 71,7 %<\/strong>, dok su korisnici prijavili <strong>18,01 milijardu eura izdataka<\/strong>, odnosno <strong>20 % programiranog iznosa<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iako je relativna stopa prijavljenih izdataka ni\u017ea nego u \u010ce\u0161koj, Hrvatskoj i Ma\u0111arskoj, Poljska u apsolutnom iznosu ostvaruje daleko najve\u0107i volumen provedbe. Razlika izme\u0111u odabranih sredstava i prijavljenih izdataka dijelom je povezana s veli\u010dinom i dugim razdobljem realizacije velikih infrastrukturnih, energetskih i prometnih projekata.<\/p>\n<p><strong>Slova\u010dka<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Slova\u010dka raspola\u017ee ukupnim programiranim iznosom od <strong>15,91 milijardu eura<\/strong>. Za financiranje je odabrano <strong>10,56 milijardi eura ili 66,4 %<\/strong>, dok prijavljeni izdaci iznose <strong>3,34 milijarde eura, odnosno 21 %<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U odnosu na lipanj 2025. udio odabranih sredstava pove\u0107an je za <strong>26,6 postotnih bodova<\/strong>, a udio prijavljenih izdataka za <strong>11,5 postotnih bodova<\/strong>. Podaci potvr\u0111uju ubrzavanje provedbe, pri \u010demu \u0107e za nastavak pozitivnog trenda biti va\u017eni u\u010dinkovitiji postupci nabave i dodatna podr\u0161ka slabije kapacitiranim korisnicima.<\/p>\n<p><strong>Ma\u0111arska<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ukupna vrijednost ma\u0111arskih programa iznosi <strong>25,12 milijardi eura<\/strong>. Projekti odabrani za financiranje vrijedni su <strong>14,76 milijardi eura ili 58,8 %<\/strong>, a prijavljeni izdaci dosegnuli su <strong>5,73 milijarde eura, odnosno 22,8 %<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ma\u0111arska me\u0111u promatranim dr\u017eavama ima najni\u017ei udio odabranih sredstava, ali istodobno ostvaruje tre\u0107u najvi\u0161u stopu prijavljenih izdataka. To upu\u0107uje na relativno dobru financijsku realizaciju ve\u0107 odabranih projekata. Za daljnji napredak bit \u0107e potrebno ubrzati odabir preostalih operacija i osigurati stabilnost provedbenog okru\u017eenja.<\/p>\n<p><strong>Slovenija<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Slovenija upravlja najmanjim portfeljem me\u0111u analiziranim dr\u017eavama, ukupne vrijednosti <strong>4,36 milijardi eura<\/strong>. Za financiranje su odabrani projekti vrijedni <strong>2,90 milijardi eura ili 66,5 %<\/strong>, dok prijavljeni izdaci iznose pribli\u017eno <strong>702 milijuna eura, odnosno 16,1 %<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Upravo je Slovenija ostvarila najve\u0107e ubrzanje u odabiru projekata. U odnosu na lipanj 2025., kada je udio iznosio 25,6 %, pove\u0107anje iznosi \u010dak <strong>40,9 postotnih bodova<\/strong>. Iako je stopa prijavljenih izdataka jo\u0161 uvijek najni\u017ea me\u0111u promatranim zemljama, sna\u017ean rast odabranih projekata stvorio je osnovu za ubrzanje financijske realizacije tijekom sljede\u0107ih razdoblja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Najnoviji rezultati pokazuju da se ve\u0107ina promatranih dr\u017eava vi\u0161e ne nalazi u po\u010detnoj fazi provedbe. U svim analiziranim zemljama za financiranje je odabrano vi\u0161e od polovice programiranih sredstava, a u \u010ce\u0161koj i Hrvatskoj vi\u0161e od 85 %.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Glavni izazov postupno se premje\u0161ta s objave poziva i odabira projekata na njihovu stvarnu realizaciju. Brzina provedbe postupaka nabave, rje\u0161avanje administrativnih prepreka, dostupnost izvo\u0111a\u010da te pravodobno prijavljivanje i certificiranje izdataka odredit \u0107e koliko \u0107e se uspje\u0161no visoke stope odabira projekata pretvoriti u konkretna ulaganja i rezultate.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010ce\u0161ka trenuta\u010dno predstavlja regionalnog predvodnika, Hrvatska bilje\u017ei vrlo visoku razinu mobilizacije raspolo\u017eivih sredstava, dok Poljska zbog veli\u010dine portfelja ostaje najva\u017eniji regionalni korisnik Kohezijske politike EU u apsolutnim iznosima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema najnovijim podacima Europske komisije, zemlje srednje i isto\u010dne Europe tijekom protekle godine zna\u010dajno su ubrzale provedbu Kohezijske politike EU za razdoblje 2021.\u20132027. \u010ce\u0161ka je zadr\u017eala vode\u0107u poziciju s 90,9 % sredstava odabranih za financiranje i 36,3 % prijavljenih izdataka, dok se Hrvatska s 85,7 % odabranih sredstava i 24,1 % prijavljenih izdataka nalazi odmah [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7913,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[],"class_list":["post-8147","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8147","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8147"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8147\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8152,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8147\/revisions\/8152"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7913"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8147"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8147"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8147"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}