Nakon rasta od 3,4% u 2025., o\u010dekuje se da \u0107e rast hrvatskog BDP-a, i dalje poduprt privatnom potro\u0161njom i ulaganjima, usporiti na 2,7% u 2026. zbog sna\u017enijih cjenovnih pritisaka i pove\u0107ane neizvjesnosti. U 2027. o\u010dekuje se daljnje usporavanje na 2,5%, kao posljedica dodatnog slabljenja rasta doma\u0107e potra\u017enje. Zaposlenost bi se trebala nastaviti pove\u0107avati tijekom cijelog prognosti\u010dkog razdoblja, iako sporijom dinamikom, dok bi se stopa nezaposlenosti trebala stabilizirati na razini ne\u0161to ni\u017eoj od 5%. O\u010dekuje se da \u0107e inflacija u 2026. porasti na 4,6%, a zatim se smanjiti na 2,7% u 2027. Nakon pove\u0107anja na 3,0% BDP-a u 2025., o\u010dekuje se postupno smanjenje manjka op\u0107e dr\u017eave. Omjer javnog duga i BDP-a trebao bi se umjereno smanjivati, potaknut sna\u017enim nominalnim rastom.<\/p>\n
Predvi\u0111a se da \u0107e se realni rast BDP-a Hrvatske tijekom prognosti\u010dkog razdoblja usporiti s 3,4% u 2025. na 2,7% u 2026. te 2,5% u 2027., ali \u0107e i dalje ostati iznad prosjeka Europske unije. O\u010dekuje se da \u0107e sukob na Bliskom istoku i poja\u010dane geopoliti\u010dke napetosti negativno utjecati na gospodarske izglede, prije svega kroz slabljenje doma\u0107e potra\u017enje.<\/p>\n
U 2026. rast BDP-a podupirat \u0107e doma\u0107a potra\u017enja. Privatna potro\u0161nja trebala bi ostati otporna, i dalje poticana rastom realnih pla\u0107a i zaposlenosti, premda \u0107e povi\u0161ena inflacija i pove\u0107ana neizvjesnost negativno djelovati na kupovnu mo\u0107 ku\u0107anstava. O\u010dekuje se usporavanje rasta ulaganja zbog stro\u017eih uvjeta financiranja i pove\u0107ane neizvjesnosti, ali \u0107e ulaganja i dalje imati koristi od znatne apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije. O\u010dekuje se da \u0107e dr\u017eavna potro\u0161nja zadr\u017eati pozitivan doprinos rastu BDP-a. Neto izvoz trebao bi i dalje negativno utjecati na rast BDP-a jer \u0107e uvoz rasti br\u017ee od izvoza, \u0161to odra\u017eava slabiju potra\u017enju glavnih trgovinskih partnera i odre\u0111eno slabljenje cjenovne konkurentnosti. Rast cijena uvoza energenata dovest \u0107e do pogor\u0161anja trgovinske bilance, unato\u010d otpornosti turisti\u010dkog sektora. Uvjeti razmjene pogor\u0161at \u0107e se ove godine, ali se o\u010dekuje njihov oporavak sljede\u0107e godine.<\/p>\n
U 2027. gospodarski rast trebao bi se dodatno usporiti na 2,5%. Rast potro\u0161nje trebao bi usporiti kako se rast zaposlenosti i dohodaka bude postupno smanjivao. Ulaganja bi trebala nastaviti rasti, ali sporijom dinamikom nakon zavr\u0161etka Mehanizma za oporavak i otpornost, dok \u0107e se istodobno pove\u0107avati apsorpcija ostalih EU fondova, a privatna ulaganja nastaviti rasti. O\u010dekuje se da \u0107e izvoz imati koristi od pobolj\u0161anja vanjske potra\u017enje.<\/p>\n
Kako se gospodarska aktivnost usporava, predvi\u0111a se i daljnje usporavanje rasta zaposlenosti, na 1,0% u 2026. i 0,7% u 2027. Stopa nezaposlenosti trebala bi se stabilizirati na 4,8% tijekom prognosti\u010dkog razdoblja. Nedostatak radne snage ostaje izra\u017een, osobito u gra\u0111evinarstvu i industriji. Pritisci na rast pla\u0107a i dalje su prisutni, ali se o\u010dekuje da \u0107e rast pla\u0107a oslabjeti i u nominalnom i u realnom izrazu, \u0161to odra\u017eava postupno ubla\u017eavanje napetosti na tr\u017ei\u0161tu rada i umjereniji rast zaposlenosti.<\/p>\n
U 2025. manjak op\u0107e dr\u017eave pove\u0107ao se na 3,0% BDP-a zbog sna\u017enog rasta ulaganja financiranih iz nacionalnih izvora, rasta pla\u0107a u javnom sektoru i pove\u0107anih izdataka za socijalne naknade. U 2026. o\u010dekuje se tek blago smanjenje manjka, na 2,9% BDP-a. Rast prihoda poduprt je i dalje sna\u017enim gospodarskim kretanjima i razinama zaposlenosti, kao i fiskalnim mjerama koje uklju\u010duju postupno ukidanje izuze\u0107a od pla\u0107anja doprinosa za zdravstveno osiguranje, pove\u0107anje tro\u0161arina na duhan i pove\u0107anje naknada za registraciju vozila. Javna ulaganja nastavljaju rasti te dose\u017eu rekordnu razinu od 6,4% BDP-a, potaknuta pove\u0107anom potporom iz Mehanizma za oporavak i otpornost. O\u010dekuje se da \u0107e socijalne naknade nastaviti sna\u017eno rasti zbog mirovinskih reformi usmjerenih na pobolj\u0161anje primjerenosti mirovina. Istodobno \u0107e izdaci za obranu i nove energetske mjere, uklju\u010duju\u0107i produljenje prethodnih mjera, pridonijeti visokim razinama javne potro\u0161nje.<\/p>\n
O\u010dekuje se da \u0107e se manjak u 2027. dodatno smanjiti na 2,7% BDP-a, budu\u0107i da \u0107e se javna ulaganja smanjiti na 5,7% BDP-a zbog smanjenja ulaganja financiranih sredstvima EU-a, ponajprije zbog zavr\u0161etka Mehanizma za oporavak i otpornost, \u0161to \u0107e u velikoj mjeri biti nadokna\u0111eno pove\u0107anjem ulaganja iz strukturnih fondova EU-a, te u jo\u0161 ve\u0107oj mjeri zbog smanjenja ulaganja financiranih iz nacionalnih izvora. Osim toga, o\u010dekuje se da \u0107e rast ostalih kategorija rashoda, prije svega pla\u0107a i socijalnih naknada, biti sporiji od rasta nominalnog BDP-a.<\/p>\n
Omjer javnog duga i BDP-a smanjio se na 56,3% u 2025. te se o\u010dekuje da \u0107e se nastaviti smanjivati sporijom dinamikom, na 55,9% u 2026., zbog pove\u0107anja prilagodbi stanja i tokova duga. U 2027. omjer javnog duga i BDP-a trebao bi dosegnuti 55,6%.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nakon rasta od 3,4% u 2025., o\u010dekuje se da \u0107e rast hrvatskog BDP-a, i dalje poduprt privatnom potro\u0161njom i ulaganjima, usporiti na 2,7% u 2026. zbog sna\u017enijih cjenovnih pritisaka i pove\u0107ane neizvjesnosti. U 2027. o\u010dekuje se daljnje usporavanje na 2,5%, kao posljedica dodatnog slabljenja rasta doma\u0107e potra\u017enje. Zaposlenost bi se trebala nastaviti pove\u0107avati tijekom cijelog […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7941,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[],"class_list":["post-7939","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7939"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7943,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7939\/revisions\/7943"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7941"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}