{"id":7911,"date":"2026-05-22T09:14:50","date_gmt":"2026-05-22T07:14:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/?p=7911"},"modified":"2026-05-22T09:14:50","modified_gmt":"2026-05-22T07:14:50","slug":"proljetna-gospodarska-prognoza-energetski-sok-usporava-rast-gospodarstva-europske-unije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/proljetna-gospodarska-prognoza-energetski-sok-usporava-rast-gospodarstva-europske-unije\/","title":{"rendered":"Proljetna gospodarska prognoza: energetski \u0161ok usporava rast gospodarstva Europske unije"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Ovogodi\u0161nja Proljetna gospodarska prognoza Europske komisije ukazuje na pogor\u0161anje gospodarskih izgleda Europske unije pod utjecajem novog energetskog \u0161oka, izazvanog nedavnim izbijanjem sukoba na Bliskom istoku. Rast cijena energenata ponovno je otvorio pitanje otpornosti europskog gospodarstva na vanjske poreme\u0107aje te doveo do revizije gospodarskih projekcija nani\u017ee.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema najnovijim procjenama, gospodarska aktivnost u Europskoj uniji trebala bi oslabjeti tijekom 2026. godine, ponajprije zbog pove\u0107anih inflatornih pritisaka, smanjenog povjerenja potro\u0161a\u010da i ve\u0107ih tro\u0161kova poslovanja. Ipak, o\u010dekuje se da bi se uvjeti mogli postupno stabilizirati u 2027. godini, pod pretpostavkom smirivanja napetosti na energetskim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Rast BDP-a u Europskoj uniji trenuta\u010dno se procjenjuje na 1,1 % u 2026. godini, \u0161to predstavlja usporavanje u odnosu na 1,5 % ostvarenih odnosno o\u010dekivanih u 2025. godini. Sli\u010dan trend predvi\u0111a se i za europodru\u010dje, gdje su projekcije rasta revidirane na 0,9 % u 2026. i 1,2 % u 2027. godini. Takva kretanja potvr\u0111uju da se europsko gospodarstvo i dalje suo\u010dava s ograni\u010denim prostorom za sna\u017eniji oporavak, osobito u uvjetima geopoliti\u010dke neizvjesnosti i nestabilnih cijena energije.<\/p>\n<p data-start=\"1415\" data-end=\"1767\">Inflacija u Europskoj uniji trebala bi dosegnuti 3,1 % u 2026. godini, \u0161to je za jedan postotni bod vi\u0161e od prethodnih o\u010dekivanja. Iako se u 2027. godini predvi\u0111a njezino smanjenje na 2,4 %, inflatorni pritisci i dalje ostaju va\u017ean \u010dimbenik koji ograni\u010dava kupovnu mo\u0107 gra\u0111ana, pove\u0107ava tro\u0161kove poduze\u0107a i utje\u010de na ukupnu dinamiku gospodarskog rasta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Unato\u010d nepovoljnijem okru\u017eenju, osobna potro\u0161nja trebala bi ostati glavni pokreta\u010d rasta europskog gospodarstva. Me\u0111utim, pad povjerenja potro\u0161a\u010da na najni\u017eu razinu u posljednjih 40 mjeseci pokazuje da ku\u0107anstva sve opreznije pristupaju potro\u0161nji, ponajprije zbog straha od rasta cijena i mogu\u0107eg pogor\u0161anja uvjeta na tr\u017ei\u0161tu rada. Takva o\u010dekivanja mogla bi dodatno usporiti doma\u0107u potra\u017enju, osobito ako se inflacija dulje zadr\u017ei iznad prethodno o\u010dekivanih razina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Va\u017ean \u010dimbenik otpornosti europskog gospodarstva predstavljaju ulaganja u energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora opskrbe, osobito nakon po\u010detka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Ta su ulaganja pove\u0107ala sposobnost Europske unije da ubla\u017ei posljedice aktualnog energetskog \u0161oka, iako nisu u potpunosti uklonila osjetljivost gospodarstva na poreme\u0107aje na globalnim energetskim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Negativni u\u010dinci slabije gospodarske aktivnosti o\u010dekuju se i na tr\u017ei\u0161tu rada. Nakon vi\u0161egodi\u0161njeg pada, stopa nezaposlenosti trebala bi se stabilizirati na razini od oko 6 % u 2027. godini. Rast zaposlenosti u 2026. procjenjuje se na svega 0,3 %, uz blago ubrzanje na 0,4 % u 2027. godini. Istodobno se o\u010dekuje da \u0107e nominalni rast pla\u0107a ostati sna\u017ean, budu\u0107i da \u0107e se pla\u0107e nastaviti prilago\u0111avati vi\u0161im tro\u0161kovima \u017eivota i inflatornim pritiscima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dodatni izazov predstavlja i stanje javnih financija. Energetski \u0161ok pove\u0107ava pritisak na prora\u010dune dr\u017eava \u010dlanica, kako zbog slabije gospodarske aktivnosti i vi\u0161ih rashoda za kamate, tako i zbog mjera usmjerenih na ubla\u017eavanje posljedica rasta cijena energije za ranjiva ku\u0107anstva i poduze\u0107a. Uz to, sve izra\u017eenija potreba za pove\u0107anjem obrambenih izdvajanja dodatno optere\u0107uje javne financije. Prema projekcijama, deficit op\u0107e dr\u017eave u Europskoj uniji trebao bi porasti s 3,1 % BDP-a u 2025. na 3,6 % BDP-a do 2027. godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Proljetna gospodarska prognoza stoga potvr\u0111uje da se Europska unija nalazi u razdoblju pove\u0107ane ekonomske neizvjesnosti. Iako su prethodna ulaganja u energetsku otpornost oja\u010dala sposobnost gospodarstva da apsorbira vanjske \u0161okove, rast cijena energenata, pritisak na ku\u0107anstva i poduze\u0107a, usporavanje tr\u017ei\u0161ta rada te pogor\u0161anje javnih financija upu\u0107uju na potrebu za opreznim i ciljanim ekonomskim politikama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">A\u017eurirane projekcije bit \u0107e predstavljene u Jesenskoj gospodarskoj prognozi Europske komisije, \u010dija je objava predvi\u0111ena za studeni 2026. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovogodi\u0161nja Proljetna gospodarska prognoza Europske komisije ukazuje na pogor\u0161anje gospodarskih izgleda Europske unije pod utjecajem novog energetskog \u0161oka, izazvanog nedavnim izbijanjem sukoba na Bliskom istoku. Rast cijena energenata ponovno je otvorio pitanje otpornosti europskog gospodarstva na vanjske poreme\u0107aje te doveo do revizije gospodarskih projekcija nani\u017ee. Prema najnovijim procjenama, gospodarska aktivnost u Europskoj uniji trebala bi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7913,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[],"class_list":["post-7911","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7911","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7911"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7911\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7912,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7911\/revisions\/7912"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7913"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}