S razvojem europskih fondova i rastom dostupnih bespovratnih sredstava razvijali su se i mehanizmi njihova nadzora. Najnovije godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e Ureda europskog javnog tu\u017eitelja (EPPO) za 2025. godinu ne treba promatrati kao razlog za zabrinutost, ve\u0107 kao pokazatelj sve stro\u017eeg nadzora nad kori\u0161tenjem europskih sredstava.<\/p>\n
U Hrvatskoj je trenutno aktivno 99 istraga povezanih sa sumnjama na nepravilnosti i mogu\u0107e zlouporabe EU sredstava, ukupne procijenjene vrijednosti 601 milijun eura. Upravo zato fokus vi\u0161e nije samo na uspje\u0161nom dobivanju bespovratnih sredstava, ve\u0107 na zakonitoj, transparentnoj i pravilnoj provedbi projekata tijekom cijelog njihova trajanja. Time dodatno raste va\u017enost kvalitetne dokumentacije, jasnog revizijskog traga i potpune uskla\u0111enosti s pravilima financiranja.<\/p>\n
No, \u0161to to konkretno zna\u010di za korisnike bespovratnih sredstava i na koje rizike danas treba obratiti posebnu pozornost?<\/p>\n
Europska unija posljednjih godina ula\u017ee rekordna sredstva u podru\u010dja zelene tranzicije, digitalizacije, energetske u\u010dinkovitosti, istra\u017eivanja i razvoja, obrazovanja, zdravstva i infrastrukture. Posebno va\u017enu ulogu pritom imaju sredstva iz programa NextGenerationEU i Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) kroz koje dr\u017eave \u010dlanice financiraju velik broj razvojnih i infrastrukturnih projekata.<\/p>\n
Istodobno, pove\u0107anje dostupnih sredstava prati i sna\u017eniji fokus europskih institucija na za\u0161titu financijskih interesa Europske unije. U tom sustavu posebnu ulogu ima Ured europskog javnog tu\u017eitelja (EPPO), nadle\u017ean za istrage kaznenih djela koja utje\u010du na prora\u010dun Europske unije, uklju\u010duju\u0107i subvencijske prijevare, korupciju, prekograni\u010dne porezne prijevare i pranje novca povezano s EU sredstvima.<\/p>\n
Prema godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u Ureda europskog javnog tu\u017eitelja (EPPO) za 2025. godinu na razini dr\u017eava \u010dlanica uklju\u010denih u EPPO sustav krajem godine vodile su se ukupno 3.602 aktivne istrage povezane s procijenjenom \u0161tetom ve\u0107om od 67 milijardi eura. Vi\u0161e od 45 milijardi eura procijenjene \u0161tete<\/strong> odnosilo se na porezne i carinske prijevare povezane s PDV-om i carinskim sustavom, dok je 27% svih aktivnih istraga imalo prekograni\u010dnu dimenziju.<\/p>\n Tijekom 2025. godine EPPO je donio vi\u0161e od 1.500 odluka o pokretanju istraga, podigao 311 optu\u017enica<\/strong> te izdao naloge za zamrzavanje imovine u vrijednosti ve\u0107oj od 849 milijuna eura. Vrijednost stvarno zamrznute imovine iznosila je oko 566 milijuna eura. Izvje\u0161\u0107e tako\u0111er pokazuje kontinuiran rast istraga povezanih s kori\u0161tenjem sredstava iz programa NextGenerationEU i RRF-a \u0161to potvr\u0111uje dodatno poja\u010davanje europskih kontrolnih mehanizama u podru\u010dju provedbe projekata financiranih iz EU prora\u010duna.<\/p>\n Poja\u010dan nadzor nad kori\u0161tenjem europskih sredstava danas je operativna stvarnost i u Hrvatskoj. Prema podacima Ureda europskog javnog tu\u017eitelja (EPOO), krajem 2025. godine u Hrvatskoj je bilo aktivno 99 istraga povezanih sa sumnjama na nepravilnosti i mogu\u0107e zlouporabe EU sredstava na \u0161tetu prora\u010duna Europske unije, ukupne procijenjene vrijednosti ve\u0107e od 601 milijun eura.<\/strong><\/p>\n Najve\u0107i broj slu\u010dajeva odnosio se na tzv. expenditure fraud, odnosno nepravilnosti povezane s kori\u0161tenjem i tro\u0161enjem europskih sredstava. U toj kategoriji evidentirana su 92 aktivna predmeta<\/strong> s procijenjenom vrijedno\u0161\u0107u ve\u0107om od 481 milijun eura.<\/p>\n EPPO je u Hrvatskoj evidentirao i:<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Na temelju tih prijava otvoren je 61 novi predmet samo u protekloj godini. Iako same brojke ne zna\u010de automatski postojanje kaznene odgovornosti, one su jasan indikator da europske institucije danas znatno intenzivnije prate svaki korak u provedbi projekata, osobito onih financiranih iz razvojnih i investicijskih programa. Za korisnike, ovo je potvrda da je su\u0161tinska ispravnost dokumentacije najbolja za\u0161tita investicije.<\/p>\n Va\u017eno je naglasiti kako pove\u0107anje broja istraga i kontrola ne zna\u010di nu\u017eno i rast korupcije ili namjernih zlouporaba EU sredstava. Djelomi\u010dno je rije\u010d i o o\u010dekivanom rezultatu sna\u017enijeg razvoja europskih kontrolnih mehanizama, ve\u0107eg broja projekata financiranih iz EU fondova te stro\u017eih regulatornih zahtjeva u provedbi projekata. U praksi velik dio nepravilnosti ne proizlazi iz namjere prijevare, ve\u0107 iz administrativnih propusta, nepravilne primjene pravila, nedostatne kontrole projektne dokumentacije ili nepravilno provedenih postupaka javne nabave.<\/p>\n Upravo zato europske institucije danas sve ve\u0107i naglasak stavljaju na dokazivost provedbe aktivnosti, vjerodostojnost dokumentacije i mogu\u0107nost jasnog pra\u0107enja svih projektnih procesa kroz cjelovit revizijski trag. S obzirom na slo\u017eenost regulatornog okvira i kontinuirano ja\u010danje kontrolnih mehanizama, korisnici EU sredstava sve vi\u0161e ula\u017eu u ja\u010danje internih kapaciteta i stru\u010dnu podr\u0161ku tijekom pripreme i provedbe projekata.<\/p>\n Kontinuirana edukacija projektnih timova, specijalizirana znanja iz podru\u010dja EU fondova i javne nabave te kvalitetno postavljeni interni procesi danas predstavljaju va\u017ean element smanjenja rizika nepravilnosti i financijskih korekcija.<\/p>\n Istodobno, korisnici europskih sredstava sve \u010de\u0161\u0107e anga\u017eiraju vanjske stru\u010dnjake za podru\u010dja poput upravljanja projektima, javne nabave, financijskog pra\u0107enja i uskla\u0111enosti provedbe s pravilima financiranja. Posebno kod infrastrukturnih i kompleksnijih projekata takva stru\u010dna podr\u0161ka postaje va\u017ean element smanjenja rizika nepravilnosti, financijskih korekcija i ka\u0161njenja u provedbi projekta. U uvjetima sve stro\u017eih europskih kontrola upravo kvalitetna priprema, stru\u010dna provedba i cjelovit revizijski trag postaju klju\u010dni preduvjeti dugoro\u010dno uspje\u0161nih i odr\u017eivih EU projekata.<\/p>\n <\/p>\n Autorica: Patricija Pepelnik, mag.oec.,<\/strong><\/p>\n starija konzultantica u AVELANT d.o.o.<\/p>\n O AVELANT-u i U\u010dili\u0161tu EU PROJEKTI<\/p>\n AVELANT d.o.o.<\/a> jedno je od vode\u0107ih hrvatskih konzultantskih poduze\u0107a u podru\u010dju fondova Europske unije, projektnog menad\u017ementa, javne nabave, strate\u0161kog savjetovanja i edukacija s projektnim portfeljem vrijednim vi\u0161e od 6 milijardi eura i vi\u0161e od 500 uspje\u0161no pripremljenih i provedenih projekata, me\u0111u kojima i projekt Cestovno povezivanje s Ju\u017enom Dalmacijom, poznatiji kao Pelje\u0161ki most.<\/p>\n Pokreta\u010di su prvog hrvatskog portala o EU fondovima EU PROJEKTI INFO<\/a> iz 2012. godine, napisali su prvu knjigu o pripremi i provedbi projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te su osniva\u010di prve hrvatske obrazovne ustanove fokusirane na EU fondove, javnu nabavu, projektni menad\u017ement i umjetnu inteligenciju- U\u010dili\u0161ta EU PROJEKTI (UEP)<\/a> kroz koju je educirano vi\u0161e od 11.700 polaznika.<\/p>\n Fokusirani su na infrastrukturne, istra\u017eiva\u010dke i ostale kompleksnije projekte u okviru kojih klijente vode od po\u010detka do kraja procesa.<\/p>\n Ovla\u0161tenici su javne nabave od strane Ministarstva gospodarstva, suradnici McKinsey&Company u podru\u010dju projektnog financiranja te partneri Udruge gradova u RH i brojnih drugih organizacija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" S razvojem europskih fondova i rastom dostupnih bespovratnih sredstava razvijali su se i mehanizmi njihova nadzora. Najnovije godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e Ureda europskog javnog tu\u017eitelja (EPPO) za 2025. godinu ne treba promatrati kao razlog za zabrinutost, ve\u0107 kao pokazatelj sve stro\u017eeg nadzora nad kori\u0161tenjem europskih sredstava. U Hrvatskoj je trenutno aktivno 99 istraga povezanih sa sumnjama na […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7544,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[],"class_list":["post-7880","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7880","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7880"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7880\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7884,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7880\/revisions\/7884"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7880"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7880"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7880"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n
\nEuropske institucije posljednjih godina zna\u010dajno poja\u010davaju nadzor nad kori\u0161tenjem europskih sredstava, osobito u okviru programa NextGenerationEU i Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) pri \u010demu se sve ve\u0107i naglasak stavlja na transparentnost, dokazivost tro\u0161kova i uskla\u0111enost provedbe projekata s pravilima financiranja.<\/p>\n