{"id":7295,"date":"2025-09-17T12:27:40","date_gmt":"2025-09-17T10:27:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/?p=7295"},"modified":"2025-09-17T12:31:38","modified_gmt":"2025-09-17T10:31:38","slug":"kako-se-hrvatski-korisnici-pripremaju-za-sljedecu-financijsku-perspektivu-2028-naucene-lekcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/kako-se-hrvatski-korisnici-pripremaju-za-sljedecu-financijsku-perspektivu-2028-naucene-lekcije\/","title":{"rendered":"Kako se hrvatski korisnici pripremaju za sljede\u0107u financijsku perspektivu: nau\u010dene lekcije"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Ulaskom u drugu polovicu aktualne financijske perspektive, korisnici EU fondova u Hrvatskoj sve vi\u0161e usmjeravaju pozornost na razdoblje nakon 2027. Pritom su iskustva iz prethodnih ciklusa otkrila niz izazova, ali i vrijednih lekcija koje mogu unaprijediti strate\u0161ko pozicioniranje za idu\u0107i vi\u0161egodi\u0161nji prora\u010dun Europske unije.<br \/>\nJedna od glavnih spoznaja odnosi se na va\u017enost ranog planiranja i kapacitiranosti. Brojne organizacije, osobito jedinice lokalne samouprave i udruge, u\u0161le su u prethodne pozive nespremne, bez projektno-tehni\u010dke dokumentacije, nedovoljno jasne vizije i s nedovoljno razvijenim partnerskim mre\u017eama. U kontekstu budu\u0107e perspektive, pravovremeno prepoznavanje prioritetnih potreba, povezivanje s klju\u010dnim dionicima i ulaganje u pripremu projektnih prijedloga postaje imperativ.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Financijska perspektiva 2028+ o\u010dekivano \u0107e biti sna\u017eno obilje\u017eena digitalnom i zelenom tranzicijom, dru\u0161tvenom otporno\u0161\u0107u te strate\u0161kim autonomijama u hrani, energiji i tehnologiji. To zna\u010di da \u0107e korisnici morati uskladiti projektne ideje ne samo s nacionalnim planovima, ve\u0107 i s europskim strate\u0161kim okvirom. Lekcija iz aktualnog razdoblja: projekti koji nisu direktno doprinosili klju\u010dnim politikama EU, poput europskog zelenog plana, industrijske strategije ili Akta o digitalnim uslugama, imali su manje \u0161anse za uspjeh, \u010dak i kad su bili tehni\u010dki kvalitetno pripremljeni.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Korisnici koji se ve\u0107 sada pripremaju za 2028+ perspektivu fokusirani su na tri paralelna procesa:<\/p>\n<p>1. -a\u017euriranje strate\u0161kih razvojnih dokumenata na lokalnoj i institucionalnoj razini<br \/>\n2. -izgradnju administrativnih i operativnih kapaciteta, uklju\u010duju\u0107i edukaciju kadra i digitalne alate za upravljanje projektima<br \/>\n3. -mapiranje partnera, tr\u017ei\u0161nih trendova i inovacijskih potencijala u svojoj djelatnosti<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema najavama Europske komisije, budu\u0107e programsko razdoblje 2028.\u20132034. moglo bi se temeljiti na nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima, to jest integriranim strate\u0161kim dokumentima koji bi zamijenili klasi\u010dne operativne programe. Takav bi model, inspiriran Mehanizmom za oporavak i otpornost, uklju\u010divao ulaganja, reforme i ciljno usmjerene intervencije unutar jedne administrativne arhitekture. Iako jo\u0161 nije formalno potvr\u0111en, ovakav pristup mogao bi dovesti do br\u017ee i funkcionalnije upotrebe sredstava, pod uvjetom da se pripreme i pojednostavljenje sustava zapo\u010dnu na vrijeme.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na razini Europske unije, izazov \u0107e biti pravovremeno dono\u0161enje uredbi koje \u0107e jasno definirati pravila igre. U dosada\u0161njim ciklusima upravo su ka\u0161njenja i nedostatak smjernica s europske razine dovodili do usporavanja pripreme nacionalnih programa i time umanjili u\u010dinke u ranim godinama provedbe.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Istodobno, Hrvatska \u0107e imati priliku redefinirati vlastiti pristup kori\u0161tenju sredstava, kako institucionalno, tako i mentalno. Umjesto administrativnog optere\u0107enja korisnika, fokus bi trebao biti na u\u010dincima projekata i stvarnim rezultatima na terenu. Za kvalitetan po\u010detak novog razdoblja, klju\u010dno \u0107e biti pojednostaviti pravila, racionalizirati funkcije sustava i jasno raspodijeliti institucionalnu odgovornost. Dodatni izazov predstavlja fragmentacija izme\u0111u sektora, naime, \u010desto nedostaje me\u0111usektorska suradnja izme\u0111u javnog, privatnog i civilnog sektora. Perspektiva 2028+ zahtijevat \u0107e integriraniji pristup; sinergiju ulaganja, komplementarnost izvora financiranja i ve\u0107u pa\u017enju na rezultate, a ne samo na provedbu aktivnosti. Drugim rije\u010dima, korisnici koji razmi\u0161ljaju samo u okvirima vlastitih potreba riskiraju marginalizaciju u sustavu koji \u0107e sve vi\u0161e nagra\u0111ivati transformacijski potencijal i regionalni utjecaj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zaklju\u010dak<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iskustvo prethodnih programskih razdoblja pokazuje da su najuspje\u0161niji korisnici oni koji prate smjerove politike i pripremaju projekte prije nego \u0161to pozivi budu objavljeni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ulaskom u drugu polovicu aktualne financijske perspektive, korisnici EU fondova u Hrvatskoj sve vi\u0161e usmjeravaju pozornost na razdoblje nakon 2027. Pritom su iskustva iz prethodnih ciklusa otkrila niz izazova, ali i vrijednih lekcija koje mogu unaprijediti strate\u0161ko pozicioniranje za idu\u0107i vi\u0161egodi\u0161nji prora\u010dun Europske unije. Jedna od glavnih spoznaja odnosi se na va\u017enost ranog planiranja i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7296,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[],"class_list":["post-7295","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7295","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7295"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7295\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7298,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7295\/revisions\/7298"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7296"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}