Iako je pisanje projektnih prijedloga \u010desto izazovno, znatno ve\u0107i problem nastaje u fazi provedbe. Pogre\u0161ke napravljene nakon odobrenja, u operativnoj, financijskoj ili administrativnoj provedbi \u2013 naj\u010de\u0161\u0107i su razlog financijskih korekcija, odbijanja tro\u0161kova ili \u010dak gubitka cijele EU potpore. Upravo zato klju\u010dne institucije poput Europske komisije i Europskog revizorskog suda (ECA) u svojim izvje\u0161\u0107ima sve ve\u0107i naglasak stavljaju na post-ugovornu fazu.<\/p>\n
Neuskla\u0111enost s odobrenim projektom<\/strong><\/p>\n Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih pogre\u0161aka je odstupanje od odobrenog projekta bez prethodne formalne izmjene. Svaka promjena ciljeva, aktivnosti ili bud\u017eetskih stavki mora biti slu\u017ebeno odobrena, naknadno pravdanje ne vrijedi, \u010dak i kada je projekt logi\u010dno evoluirao. Neodobrene izmjene rezultiraju automatskim odbacivanjem tro\u0161kova tijekom revizije, bez obzira na krajnji rezultat projekta.<\/p>\n Slabo financijsko upravljanje<\/strong><\/p>\n Slabo financijsko upravljanje i administrativni propusti me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im su razlozima nepriznavanja tro\u0161kova. Posebno su problemati\u010dni tro\u0161kovi osoblja koji nisu pravilno evidentirani ili vremenski alocirani, nepravilnosti u obra\u010dunu PDV-a, kori\u0161tenje neodobrenih metoda amortizacije te slu\u010dajevi dvostrukog financiranja. Ovakve pogre\u0161ke posebno dolaze do izra\u017eaja u slo\u017eenijim projektima poput onih financiranih kroz Horizon Europe, gdje su standardi transparentnosti i revizijske kontrole jo\u0161 stro\u017ei, iako je postotak korekcija po iznosima \u010desto ni\u017ei nego u ESIF projektima.<\/p>\n Manjkav sustav unutarnjih kontrola<\/strong><\/p>\n Tre\u0107i \u010dest uzrok nepravilnosti odnosi se na manjkav sustav unutarnjih kontrola. Nedostatak jasne podjele odgovornosti, nepostojanje pravila vi\u0161estruke provjere (\u201e\u010detverooki princip\u201c) ili odsustvo ex-ante provjere financijskih dokumenata u praksi vodi do pogre\u0161aka koje se kasnije te\u0161ko mogu ispraviti. Europski revizorski sud procjenjuje da takvi propusti pove\u0107avaju vjerojatnost nepravilnosti za vi\u0161e od 30%.<\/p>\n Nepravilnosti u javnoj nabavi<\/strong><\/p>\n U kontekstu upravljanja javnim sredstvima, nepravilnosti u provo\u0111enju javne nabave i dalje su naj\u010de\u0161\u0107i izvor financijskih korekcija, nerijetko u iznosima od 5% do \u010dak 25% ukupne vrijednosti ugovora. Uo\u010de li se proceduralni propusti, diskriminacijski kriteriji ili nepravodobno objavljeni natje\u010daji, revizorski mehanizmi u pravilu ne priznaju vezane tro\u0161kove, bez obzira na korisnost nabavljene usluge ili opreme.<\/p>\n Lo\u0161a konstrukcija konzorcija<\/strong><\/p>\n Peti tip pogre\u0161aka vezan je uz lo\u0161e postavljene konzorcije, osobito u transnacionalnim i partnerskim projektima. Kada uloge partnera nisu jasno definirane, a odgovornosti ne mogu biti precizno dokazive kroz izvje\u0161\u0107a i dokumentaciju, otvara se prostor za sankcioniranje tro\u0161kova i smanjenje odobrene potpore. To se \u010desto doga\u0111a \u010dak i kada svi partneri realno odrade planirane aktivnosti \u2013 no bez formalno valjanih dokaza, tro\u0161ak ne prolazi reviziju.<\/p>\n Povr\u0161na diseminacija i evaluacija u\u010dinka<\/strong><\/p>\n U mnogim projektima, diseminacija i evaluacija u\u010dinka ostaju formalne, povr\u0161ne i lo\u0161e dokumentirane. Revizori redovito ukazuju na nedostatak ciljane komunikacije, nepostojanje konkretnih pokazatelja uspjeha (KPI-eva) ili neprovo\u0111enje planiranih aktivnosti \u0161irenja rezultata. Takvi nedostaci dovode do umanjenja isplata, budu\u0107i da komunikacijska komponenta projekta u o\u010dima financijera nosi strate\u0161ku va\u017enost.<\/p>\n Slaba transparentnost i dokumentacija<\/strong><\/p>\n Poseban problem stvara slaba transparentnost u vo\u0111enju dokumentacije i izvje\u0161tavanju. Prema izvje\u0161\u0107u ECA-e za 2023., procijenjeno je da je oko 11 milijardi eura rashoda iz EU prora\u010duna pod pove\u0107anim rizikom pogre\u0161ke. Premda to ne zna\u010di da su svi ti tro\u0161kovi sporni, ve\u0107ina njih dolazi upravo iz podru\u010dja kohezijske politike i Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). Projekti koji ne vode a\u017eurnu, preglednu i lako dostupnu dokumentaciju \u010desto zavr\u0161avaju s neodobrenim tro\u0161kovima, \u010dak i ako nisu u\u010dinjeni propusti u provedbi aktivnosti.<\/p>\n Neuskla\u0111enost s pravnim i revizijskim standardima<\/strong><\/p>\n Na kraju, neuskla\u0111enost s pravnim i revizijskim standardima dodatno pove\u0107ava rizik od korekcija. Europska komisija i ECA koriste razli\u010dite metodologije pra\u0107enja pogre\u0161aka \u2013 \u201eerror rate\u201c i \u201erisk at payment\u201c \u2013 ali obje podjednako tretiraju i nenamjerne i namjerne pogre\u0161ke. To zna\u010di da \u010dak i tehni\u010dke gre\u0161ke, poput krivog obra\u010duna te\u010daja ili neuskla\u0111ene vremenske raspodjele tro\u0161kova mogu dovesti do zna\u010dajnih financijskih posljedica, osobito ako se ponavljaju ili sustavno ignoriraju.<\/p>\n <\/p>\n Zaklju\u010dno<\/strong><\/p>\n Ve\u0107ina pogre\u0161aka u provedbi EU projekata ne nastaje zbog kompleksnosti samih pravila, nego zbog nedostatka planiranja, slabe financijske discipline i nedovoljno strukturiranih internih procesa. S druge strane, korisnici koji rano uspostave jasne procedure, vode urednu evidenciju i transparentno upravljaju sredstvima zna\u010dajno smanjuju rizik od korekcija.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako je pisanje projektnih prijedloga \u010desto izazovno, znatno ve\u0107i problem nastaje u fazi provedbe. Pogre\u0161ke napravljene nakon odobrenja, u operativnoj, financijskoj ili administrativnoj provedbi \u2013 naj\u010de\u0161\u0107i su razlog financijskih korekcija, odbijanja tro\u0161kova ili \u010dak gubitka cijele EU potpore. Upravo zato klju\u010dne institucije poput Europske komisije i Europskog revizorskog suda (ECA) u svojim izvje\u0161\u0107ima sve ve\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7113,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[],"class_list":["post-7107","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7107","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7107"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7107\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7112,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7107\/revisions\/7112"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7113"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7107"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7107"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7107"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}