{"id":7096,"date":"2025-07-02T09:49:23","date_gmt":"2025-07-02T07:49:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/?p=7096"},"modified":"2025-07-02T10:57:30","modified_gmt":"2025-07-02T08:57:30","slug":"analiza-koliko-hrvatska-koristi-sredstva-iz-eu-fondova-u-odnosu-na-prosjek-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/analiza-koliko-hrvatska-koristi-sredstva-iz-eu-fondova-u-odnosu-na-prosjek-eu\/","title":{"rendered":"Analiza \u2013 koliko Hrvatska koristi sredstva iz EU fondova u odnosu na prosjek EU?"},"content":{"rendered":"

Koliko Hrvatska zapravo koristi sredstva iz EU fondova i gdje je u odnosu na ostatak EU?<\/strong><\/p>\n

U javnom prostoru \u010desto \u010dujemo pohvale o uspje\u0161nom kori\u0161tenju sredstava iz fondova Europske unije. No kada se zbroje svi podaci, od toga koliko smo zaista povukli i koliko potro\u0161ili, do toga koliko ostaje neiskori\u0161teno \u2013 stvari se ubrzo zakompliciraju. U nastavku donosimo pregled najnovijih brojki i izazova koji prate kori\u0161tenje europskih sredstava u Hrvatskoj u usporedbi s ostatkom EU-a.<\/p>\n

Koliko je Hrvatska povukla, a koliko uplatila?<\/strong><\/p>\n

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je od ulaska u EU 2013. do srpnja 2024. u europski prora\u010dun uplatila oko 5,76 milijardi eura. Istovremeno je povukla vi\u0161e od 21 milijarde eura, uklju\u010duju\u0107i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), \u010dime ostvaruje neto plus od 15,24 milijarde eura, tj. 11,58 milijardi ako se isklju\u010di NPOO. Rije\u010d je o zna\u010dajnom financijskom dobitku za dr\u017eavni prora\u010dun.<\/p>\n

Gdje smo u apsorpciji sredstava?<\/strong><\/p>\n

U podru\u010dju strukturnih i investicijskih fondova iz financijskog razdoblja 2014.\u20132020., do rujna 2024. godine Hrvatska je ugovorila 13,63 milijardi eura, \u0161to predstavlja oko 120% ukupno dodijeljene alokacije. Korisnicima je ispla\u0107eno oko 99%, a ovjereno 105% sredstava, \u0161to ukazuje na visok stupanj formalne apsorpcije. No valja naglasiti da ovakvi pokazatelji uklju\u010duju tzv. \u201eovercontracting\u201c \u2013 praksu ugovaranja vi\u0161e od dostupnog, radi kompenzacije mogu\u0107ih gubitaka zbog neuspje\u0161nih projekata<\/p>\n

Kada se pogleda stanje u EU, Eurostat navodi da su dr\u017eave \u010dlanice do kraja 2024. potro\u0161ile u prosjeku 45% bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Hrvatska je u tom kontekstu primila vi\u0161e od 60% dodijeljenih sredstava, ali je iskoristila manje od 30%. S obzirom da su isplate vezane uz postizanje konkretnih reformskih ciljeva, vidljivo je da postoji zna\u010dajan zaostatak u provedbi i realizaciji, unato\u010d urednoj isplati od strane Europske komisije.<\/p>\n

Hrvatska me\u0111u najboljima \u2013 barem prema nekima<\/strong><\/p>\n

Slu\u017ebeni podaci Vlade RH i Europske komisije \u010desto isti\u010du Hrvatsku kao jednu od najuspje\u0161nijih \u010dlanica u provedbi NPOO-a. Do srpnja 2024. ispunjeno je 100% od 157 planiranih reformskih i investicijskih ciljeva, \u0161to je omogu\u0107ilo isplatu \u010dak pet tran\u0161i sredstava, uklju\u010duju\u0107i 822 milijuna eura iz pete rate. Ukupna apsorpcija iz Instrumenta EU sljede\u0107e generacije (NGEU) tako prelazi 4,5 milijardi eura, a Hrvatska je, prema nekim pokazateljima, druga u EU po kori\u0161tenju tih sredstava.<\/p>\n

Me\u0111utim, provedba na terenu kasni<\/strong><\/p>\n

Unato\u010d formalnim ispunjenjima i visokom postotku preuzetih sredstava, brojke o stvarnoj potro\u0161nji pokazuju drugu stranu medalje. Prema Eurostatu, Hrvatska je me\u0111u dr\u017eavama koje su potro\u0161ile manje od 30% NPOO sredstava, \u0161to implicira da su brojni projekti jo\u0161 uvijek u fazi pripreme, javne nabave ili po\u010detne implementacije. Oporbeni zastupnici u Saboru upozoravaju da je razina isplate krajnjim korisnicima svega 3\u20134%, a da su klju\u010dne reforme, poput digitalizacije javne uprave i upravljanja dr\u017eavnim tvrtkama, jo\u0161 uvijek daleko od cilja.<\/p>\n

Za\u0161to je ta razlika izme\u0111u ugovorenog i utro\u0161enog va\u017ena?<\/strong><\/p>\n

EU fondovi funkcioniraju po principu \u201eplati-po-ostvarenju\u201c. Dr\u017eave \u010dlanice sredstva dobivaju tek nakon \u0161to doka\u017eu da su provele reforme i ispunile mjerljive ciljeve. To zna\u010di da Hrvatska, iako je osigurala velik dio sredstava na papiru, jo\u0161 uvijek nije implementirala ve\u0107inu ulaganja koja bi trebala proizvesti dugoro\u010dne koristi za gra\u0111ane \u2013 u zdravstvu, obrazovanju, mobilnosti, energetici ili zelenoj tranziciji.<\/p>\n

Zaklju\u010dno: Gdje smo i kamo dalje?<\/strong><\/p>\n

Hrvatska je u zadnjih osam godina napravila zna\u010dajan iskorak u iskori\u0161tavanju europskih sredstava i u\u0161la me\u0111u neto najve\u0107e dobitnike EU prora\u010duna. Me\u0111utim, brojke koje se odnose na stvarnu provedbu, isplatu korisnicima i realizaciju reformi upozoravaju na potrebu sna\u017enijeg operativnog upravljanja, boljeg planiranja i ubrzanja provedbe.<\/p>\n

EU fondovi i dalje su klju\u010dni financijski alat za razvoj zemlje, ali samo ako njihova provedba ne ostane na razini izvje\u0161\u0107a, ve\u0107 se preto\u010di u konkretna pobolj\u0161anja za zajednice, poduzetnike i gra\u0111ane.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koliko Hrvatska zapravo koristi sredstva iz EU fondova i gdje je u odnosu na ostatak EU? U javnom prostoru \u010desto \u010dujemo pohvale o uspje\u0161nom kori\u0161tenju sredstava iz fondova Europske unije. No kada se zbroje svi podaci, od toga koliko smo zaista povukli i koliko potro\u0161ili, do toga koliko ostaje neiskori\u0161teno \u2013 stvari se ubrzo zakompliciraju. […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7122,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[],"class_list":["post-7096","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7096","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7096"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7096\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7123,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7096\/revisions\/7123"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7122"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7096"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7096"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7096"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}