{"id":7069,"date":"2025-06-25T12:07:37","date_gmt":"2025-06-25T10:07:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/?p=7069"},"modified":"2025-07-01T10:13:45","modified_gmt":"2025-07-01T08:13:45","slug":"kako-ce-eu-financirati-obrambenu-industriju-u-nadolazecem-razdoblju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/kako-ce-eu-financirati-obrambenu-industriju-u-nadolazecem-razdoblju\/","title":{"rendered":"Kako \u0107e EU financirati obrambenu industriju u nadolaze\u0107em razdoblju?"},"content":{"rendered":"
Autorica:<\/strong> Ariana Vela, MBA \/ IPMA A<\/div>\n
<\/div>\n
Rat u Ukrajini i sveprisutna geopoliti\u010dka neizvjesnost prisilili su Europsku uniju na preustroj obrambene strategije. S mehanizmom \u201eReArm Europe \u2013 Readiness 2030\u201c i novim financijskim instrumentima EU je pokrenula ciklus stvaranja uvjeta za stvarnu europsku obrambenu autonomiju. U nastavku pro\u010ditajte kakav je plan EU-a, koji su zasad predvi\u0111eni izvori financiranja, ali i \u0161to se o\u010dekuje od dr\u017eava \u010dlanica u nadolaze\u0107em razdoblju.<\/div>\n
\n
    \n
  1. Fleksibilnost u dr\u017eavnim prora\u010dunima \u2013 \u201eEscape clause\u201c<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n
    Na prijedlog Europske komisije, aktivira se tzv. nacionalna odstupnica<\/strong> (\u201eescape clause\u201c) iz Pakta stabilnosti i rasta: dr\u017eave \u010dlanice mogu pove\u0107ati obrambene izdatke bez straha od prekora\u010denja prora\u010dunske discipline sve do 2029. godine. Postignuti zajedni\u010dki efekt mogao bi prema\u0161iti 650 milijardi eura<\/strong> dodatnih ulaganja u obranu u sljede\u0107e \u010detiri godine.<\/div>\n
    \n
      \n
    1. SAFE \u2013 150\u202fmilijardi za zajedni\u010dke nabave<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n
      Komisija predla\u017ee novi alat \u2014 Security Action for Europe (SAFE)<\/strong>: zadu\u017eivanje EU (povoljnim kamatama) za zajmove dr\u017eavama \u010dlanicama koji koriste sredstva isklju\u010divo za zajedni\u010dke obrambene nabave<\/strong> (npr. protuzrakoplovni sustavi, minobaca\u010di, dronovi). Plafon je odre\u0111en na 150 milijardi eura.<\/strong><\/div>\n
      <\/div>\n

      Detalji regulacije nagla\u0161avaju:<\/p>\n

        \n
      • -Projekti moraju biti zajedni\u010dki (najmanje dvije dr\u017eave)<\/li>\n
      • -Minimalno 65\u202f% EU\/EEA\/Ukrajina sadr\u017eaja u dobavlja\u010dima<\/li>\n
      • -Zahtjev za “design authority”<\/strong> \u2013 kontrola dizajna mora ostati unutar EU\/EEA\/Ukrajine<\/li>\n<\/ul>\n
        \n
          \n
        1. Preusmjeravanje sredstava kohezijskih fondova<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n
          Omogu\u0107eno je kori\u0161tenje sredstava EU kohezijskih i strukturnih fondova za obrambene svrhe, prema nacionalnim odlukama, uz potrebnu odobrenost na razini Unije. Ovaj \u0107e zadatak biti izuzetno zahtjev za dr\u017eave \u010dlanice jer \u0107e od njih tra\u017eiti realokaciju ve\u0107 planiranih sredstava, \u0161to \u0107e se pokazati izazovnim i za \u0161to \u0107e EK morati dati jasnije upute.<\/div>\n
          \n
            \n
          1. Uloga EIB-a i privratnog kapitala<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n
            EU planira pro\u0161iriti aktivnosti Europske investicijske banke \u2014 podi\u017eu\u0107i godi\u0161nje ulaganje u obranu sa sada\u0161njih oko 1\u202fmilijardi eura na barem 2\u202fmilijarde eura<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i dual\u2011use tehnologije (npr. umjetna inteligencija, kiberneti\u010dka sigurnost). Privatni kapital se poti\u010de kroz Savings and Investment Union<\/strong>.<\/div>\n
            \n
              \n
            1. Regulativna olak\u0161anja \u2013 \u201eDefence Omnibus\u201c<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n
              Ve\u0107 se priprema i Defence Omnibus<\/strong> \u2013 paket zakonskih pojednostavljenja (javne nabave, prijenosa opreme, dozvola), kojim EU \u017eeli ubla\u017eiti pravne prepreke za obrambenu industriju.<\/div>\n
              \n
                \n
              1. Strate\u0161ki okvir: White Paper i EDTIB<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n
                White Paper “Defence Readiness 2030” definira prioritetne sposobnosti koje EU treba razvijati: protuzra\u010dna obrana, streljivo, dronovi, cyber\u2011ratovanje i mobilnost.<\/div>\n
                \u0160to bi to trebalo zna\u010diti za budu\u0107nost EU obrambene industrije?<\/strong><\/div>\n
                \n
                  \n
                1. Vi\u0161e investicija, manje birokracije<\/strong> \u2013 kombinacija fleksibilnih prora\u010duna, zajmova, kohezijskih fondova i EIB\u2011a.<\/li>\n
                2. Jaka potpora doma\u0107oj industriji<\/strong> \u2013 ve\u0107i dio fondova mora ostati u EU\/EEA\/Ukrajina, \u0161to pove\u0107ava konkurentnost i stabilnost dobavlja\u010da.<\/li>\n
                3. Poticaj suradnji<\/strong> \u2013 SAFE se ve\u017ee uz zajedni\u010dke projekte, poti\u010du\u0107i koordinaciju i interoperabilnost obrambene opreme.<\/li>\n
                4. Otvaranje prostora za inovacije<\/strong> \u2013 fokus na AI, kibernetiku i STEM razvoj unutar obrambene baze.<\/li>\n
                5. Europska autonomija uz NATO okvir<\/strong> \u2013 EU ne gradi alternativnu vojsku, ve\u0107 partnerski po\u0161tuje NATO strukturu, istovremeno ja\u010daju\u0107i vlastite kapacitete.<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n
                  Izazovi i rizici<\/strong><\/div>\n
                  \n
                    \n
                  • -Neke dr\u017eave zatra\u017eile su dulje vrijeme amortizacije deficita.<\/li>\n
                  • -Bez sna\u017ene suradnje i zajedni\u010dkih narud\u017ebi, visoki nacionalni izdaci mogu samo dodatno fragmentirati obrambeni sektor.<\/li>\n
                  • -Mehanizmi, iako opse\u017eni, nisu zajam\u010deni \u2013 kona\u010dni u\u010dinak ovisi o volji dr\u017eava \u010dlanica da aktiviraju ove instrumente.<\/li>\n
                  • -Dr\u017eave \u010dlanice dio \u0107e sredstava morati realocirati iz kohezijske omotnice, \u0161to zna\u010di da \u0107e negdje morati uzeti da bi ovdje dale.<\/li>\n
                  • -Projekti naoru\u017eanja ne smiju se svoditi isklju\u010divo na kupnju oru\u017eja od dobavlja\u010da iz tre\u0107ih zemalja, ve\u0107 je potrebno strate\u0161ki ulagati u industriju unutar EU-a, za \u0161to jo\u0161 uvijek ne postoji jasan strate\u0161ki smjer koji bi zadala EK.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n

                     <\/p>\n

                    Zaklju\u010dak<\/strong><\/div>\n
                    Iako ReArm Europe ozna\u010dava prekretnicu<\/strong> te stvara preduvjete da EU gradi stabilnu financijsku platformu za obrambene kapacitete, iskustvo je pokazalo da EU mora\u00a0napraviti dodatni napor i ja\u010de koordinirati cijelu pri\u010du kako ona ne bi ostala mrtvo slovo na papiru.<\/div>\n
                    Prava odluka bit \u0107e test slo\u017eenih politi\u010dkih koraka: ho\u0107e li dr\u017eave \u010dlanice uskladiti svoje nacionalne prioritete s evropskom vizijom? Ako premoste prora\u010dunske rezove, utaborene industrijske interese i birokratske te\u0161ko\u0107e \u2014 Europa bi mogla postati ozbiljan globalni igra\u010d u obrani, a to nije niti jednostavan niti kratkoro\u010dan zalogaj.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                    Autorica: Ariana Vela, MBA \/ IPMA A Rat u Ukrajini i sveprisutna geopoliti\u010dka neizvjesnost prisilili su Europsku uniju na preustroj obrambene strategije. S mehanizmom \u201eReArm Europe \u2013 Readiness 2030\u201c i novim financijskim instrumentima EU je pokrenula ciklus stvaranja uvjeta za stvarnu europsku obrambenu autonomiju. U nastavku pro\u010ditajte kakav je plan EU-a, koji su zasad predvi\u0111eni […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7078,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[],"class_list":["post-7069","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7069","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7069"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7069\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7103,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7069\/revisions\/7103"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7078"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7069"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7069"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7069"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}