Prvi pozivi u okviru Vi\u0161egodi\u0161njeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kojim je Hrvatskoj na raspolaganju devet milijardi eura, bit \u0107e raspisani do kraja ove godine, a prijave \u0107e krenuti po\u010detkom 2023. godine.<\/p>\n
Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom za razdoblje 2021. \u2013 2027., strate\u0161ki dokument za programiranje ulaganja iz fondova EU-a, Komisija je odobrila 24. kolovoza, a njime se Hrvatskoj otvara put za povla\u010denje ukupno devet milijardi eura sredstava kohezijske politike. Sljede\u0107i \u010detvrtak \u0107e ministrica Trami\u0161ak i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira u Zagrebu sve\u010dano potpisati Sporazum o partnerstvu izme\u0111u Europske komisije i Republike Hrvatske.<\/p>\n
Prijave na natje\u010daje \u0107e krenuti s po\u010detkom idu\u0107e godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu, pa \u0107e tako svi pozivi biti spremni za prijave s vrijednostima izra\u017eenima u eurima. Sredstva iz nove omotnice mo\u0107i \u0107e se koristiti do 2030. godine.<\/p>\n
U novom razdoblju Hrvatskoj je zapravo na raspolaganju 14,4 milijarde eura, no za razliku od prethodne financijske perspektive, u novoj su sredstva za program ruralnog razvoja, \u0161to je u nadle\u017enosti Ministarstva poljoprivrede, izdvojena, pa stoga govorimo o devet milijardi eura, pojasnila je ministrica Trami\u0161ak. Od tih devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je \u201cubla\u017eavanju klimatskih promjena\u201c, 2,5 milijardi za \u201cradna mjesta i jednakost\u201c, 1,74 milijarde ulo\u017eit \u0107e se u \u201cinovativno i pametno gospodarstvo\u201c, a 1,34 milijarde eura je za \u201cpromet\u201c.<\/p>\n
Povla\u010denje kohezijskih sredstava temelji se na \u010detiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a: program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), \u201cte\u017eak\u201d 1,57 milijardi eura.<\/p>\n
Tu je jo\u0161 i program U\u010dinkoviti ljudski potencijali, za kori\u0161tenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadle\u017enosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te Program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.<\/p>\n
PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA<\/strong><\/p>\n Program Konkurentnost i kohezija ima \u0161est prioriteta, a cilj prvog prioriteta, vrijednosti 1,2 milijarde eura, je ja\u010danje gospodarstva ulaganjem u istra\u017eivanje i inovacije. To, izme\u0111u ostalog, uklju\u010duje podr\u0161ku istra\u017eiva\u010dko-razvojnim projektima, podr\u0161ku malim i srednjim poduze\u0107ima, ja\u010danje njihove konkurentnosti, podr\u0161ku novoosnovanim poduze\u0107ima iz podru\u010dja istra\u017eivanja i razvoja, a tu je i nadogradnja digitalnih javnih usluga.<\/p>\n Drugi prioritet, \u201cte\u017eak\u201d 51,8 milijuna eura, proklamira ja\u010danje digitalne povezivosti, \u0161to podrazumijeva nastavak ulaganja u \u0161irokopojasne agregacijske mre\u017ee.<\/p>\n Tre\u0107im prioritetom, od 2,1 milijardu eura, poticat \u0107e se energetska u\u010dinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, za\u0161tita okoli\u0161a i odr\u017eivost resursa . \u010cetvrti prioritet, vrijednosti 213,4 milijuna eura, obuhva\u0107a razvoj odr\u017eive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskouglji\u010dno gospodarstvo, a izme\u0111u ostalog uklju\u010duje ulaganja u infrastrukturu za elektri\u010dna vozila te biciklisti\u010dke staze.<\/p>\n Peti prioritet, \u201cte\u017eak\u201d 1,01 milijardu eura, zagovara razvoj odr\u017eive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske transportne mre\u017ee (TEN-T) u podru\u010dju cesta i \u017eeljeznica.<\/p>\n Naposljetku, \u0161esti prioritet, iznosa 648,4 milijuna eura, zagovara ulaganja u ja\u010danje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uklju\u010divanja, obrazovanja i cjelo\u017eivotnog u\u010denja. Ciljevi ulaganja su razni \u2013 od toga da se do 2030. godine osigura da 96 posto djece starije od tri godine ima mjesto u dje\u010djem vrti\u0107u, vi\u0161e od 1.660 novih mjesta u studentskim domovima, vi\u0161e od 4.300 korisnika socijalnih ustanova u novim ili moderniziranim kapacitetima, a izme\u0111u ostalog proklamira i ulaganja u veteranske centre.<\/p>\n U novoj financijskoj perspektivi posebno se izdvajaju ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska podru\u010dja, za koja je namijenjeno 470 milijuna eura, od \u010dega iz PKK-a kroz razli\u010dite prioritete 404 milijuna eura, a 66 milijuna eura iz ITP-a.<\/p>\n INTEGRIRANI TERITORIJALNI PROGRAM<\/strong><\/p>\n Kada je rije\u010d o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima \u010detiri prioriteta. Prioritet 1. proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, vrijednosti 554,8 milijuna eura, a izme\u0111u ostalog podr\u017eava inovacijske klastere, strate\u0161ka partnerstva za inovacije, kao i ulaganja u rast i razvoj start-upova te malih i srednjih poduze\u0107a. Pritom, za Panonsku Hrvatsku je planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura.<\/p>\n Prioritet 2., naziva \u201cja\u010danje zelenog, \u010distog, pametnog, i odr\u017eivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima\u201c, vrijedan je 146,6 milijuna eura, dok tre\u0107i prioritet, \u201cte\u017eak\u201d 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih podru\u010dja kao pokreta\u010da regionalnog razvoja i rasta.<\/p>\n U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681,3 milijuna eura, \u010dije se financiranje u najve\u0107em dijelu, od 509,7 milijuna eura, planira u okviru prioriteta 3. Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije \u2013 sredi\u0161ta urbanih aglomeracija, \u0161to uklju\u010duje \u010detiri najve\u0107a hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su sredi\u0161ta ve\u0107ih urbanih podru\u010dja, te osam gradova koji su sredi\u0161ta manjih urbanih podru\u010dja, a sjedi\u0161ta su \u017eupanija.<\/p>\n Mogu\u0107a su ulaganja primjerice u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu ba\u0161tinu, poduzetni\u010dke inkubatore, energetsku u\u010dinkovitost, \u010disti i pametni gradski promet, a gradovima se daje mogu\u0107nost da kreiraju svoje strategije ulaganja.<\/p>\n Iz prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura \u0107e biti usmjereno za ulaganje u otoke, \u0161to uklju\u010duje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu ba\u0161tinu, prelazak na \u010distu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.<\/p>\n Prioritet 4., naziva \u201cpravedna tranzicija\u201d, vrijedan je 178,7 milijuna eura, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital. Ministrica Trami\u0161ak apostrofirala je navedenu mogu\u0107nost ulaganja u ljudski kapital, \u0161to podrazumijeva prekvalifikacije i usavr\u0161avanje radnika koji \u0107e u budu\u0107nosti ostati bez radnih mjesta ga\u0161enjem nekih od ovih industrija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prvi pozivi u okviru Vi\u0161egodi\u0161njeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kojim je Hrvatskoj na raspolaganju devet milijardi eura, bit \u0107e raspisani do kraja ove godine, a prijave \u0107e krenuti po\u010detkom 2023. godine. Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom za razdoblje 2021. \u2013 2027., strate\u0161ki dokument za programiranje ulaganja iz fondova EU-a, Komisija […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":5005,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[],"class_list":["post-5003","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5003","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5003"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5003\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5008,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5003\/revisions\/5008"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5005"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5003"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5003"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eu-projekti.info\/eu\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5003"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}