POTPISAN SPORAZUM O PARTNERSTVU IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE I HRVATSKE ZA 9 MILIJARDI BESPOVRATNIH EURA

Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica Regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak potpisale su u četvrtak 29.9.2022. godine na posebnoj sjednici Vlade Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske, koji Hrvatskoj omogućuje korištenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU-a do 2027. godine.

Hrvatska će u okviru Sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine, radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Očekuje se da će ta ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Od devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je “ublažavanju klimatskih promjena”, 2,5 milijardi za “radna mjesta i jednakost”, 1,74 milijarde uložit će se u “inovativno i pametno gospodarstvo”, a 1,34 milijarde eura je za “promet”.

Prema riječima premjera Andreja Plenkovića vrijednost Sporazuma od devet milijardi eura predstavlja 17 posto hrvatskog BDP-a, a zajedno s drugim izvorima financiranja Hrvatskoj je u idućem desetljeću na raspolaganju 25 milijardi eura namijenjenih razvoju. Ravnomjerni razvoj jedna je od glavnih sastavnica politike hrvatske vlade pri čemu je ključno da svi dijelovi Hrvatske imaju jednake razvojne šanse.

Povjerenica Ferreira ocijenila je da je Sporazum EK i Hrvatske “puno više od samoga novca” i predstavlja ono što Hrvatska želi biti te je pozitivan moment u životu Hrvatske, put za ulaganja i ravnomjeran razvoj. Sporazum po njezinim riječima ima tri ambicije:

• Prva je rad na stvaranju “pametne i konkurentnije Hrvatske” s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom
• Druga je Hrvatsku učiniti “zelenijom” i usmjeriti je prema “net zero” ekonomiji
• Treća je poduprijeti hrvatsko društvo i stanovništvo tako da bude zapošljivije, s konkurentnim vještinama i sposobnostima.

Sporazum otvara brojne mogućnosti za transformaciju društva te je prilika za jačanje hrvatskih regija, posebno slabije razvijenih.

Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. očekuju se do kraja ove godine, a prijave će krenuti početkom 2023. godine. Prijave na natječaje će krenuti s početkom iduće godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.