EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA ISPLATU 700 MILIJUNA EURA U OKVIRU NACIONALNOG PLANA OPORAVKA I OTPORNOSTI
Europska komisija (EK) odobrila je Hrvatskoj isplatu druge tranše u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrijednu 700 milijuna eura, a sredstva će joj stići u slijedećih nekoliko dana. Hrvatska će tako do kraja ove godine ukupno primiti više od 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava.
Vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) usvojila krajem travnja prošle godine, Komisija ga je odobrila u srpnju, putem njega Hrvatska je lanjskog rujna dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura. NPOO se financira bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,51 milijarde eura, pri čemu se plaćanja u okviru RRF-a temelje na uspješnosti i ovise o tome hoće li Hrvatska provesti ulaganja i reforme navedene u NPOO-u.
Drugi zahtjev za plaćanjem temeljio se na 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, a Hrvatska je tako provela reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, javne uprave, pravosuđa, socijalne politike, zapošljavanja, obrazovanja, vještina, energetike i energetske učinkovitosti, upravljanja vodama i povezivosti. Hrvatska je za poboljšanje poslovnog okruženja donijela akcijski plan koji sadržava 33 mjere za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta i 17 mjera za smanjenje naknada za polaganje stručnih ispita te je uspostavila digitalnu platformu za sedam najčešćih poslovnih naknada. Uspostavljeni su i financijski instrumenti kako bi se poboljšao pristup financiranju za tvrtke koje ulažu u zelene i digitalne tehnologije, kao i tvrtke koje su tek u razvojnoj fazi. U zakonodavni okvir unesene su izmjene kojima je svrha potaknuti dobrovoljno spajanje jedinica lokalne uprave kako bi se poboljšala učinkovitost i transparentnost pružanja javnih usluga građanima, bez obzira na njihovo boravište.
U nastojanju da prijeđe na obnovljive izvore energije, donesena je Strategija za vodik kojom se osigurava okvir za proizvodnju i uporabu vodika. Naglasak je pritom na obnovljivom i zelenom vodiku kao zamjeni za fosilna goriva te na povećanju stabilnosti elektroenergetskog sustava utemeljenom na obnovljivim izvorima energije, uz krajnji cilj energetske samodostatnosti, prelaska na čistu energiju i održive mobilnosti.
Nadalje, donesen je i Program energetske obnove zgrada javnog sektora čiji je cilj smanjiti potrošnju energije u zgradama i povećati njihovu sigurnost, uključujući u slučaju potresa. Dio sredstava dodijeljen je za poboljšanje vodnih usluga u ruralnim područjima, a osigurana su i bespovratna sredstva i financijski instrumenti za potporu tvrtkama i industrijama u prilagodbi njihovih poslovnih i industrijskih procesa zelenoj i digitalnoj tranziciji. Provedeno je niz mjera povezanih s digitalnom tranzicijom u poslovnom, poljoprivrednom i pravosudnom sektoru. Pokrenuta je nova digitalna platforma za internetsko plaćanje naknada za poslovanje, čime se pridonosi smanjenju administrativnog opterećenja za tvrtke. Kulturne i kreativne industrije imat će koristi od ažuriranih pravila o autorskim pravima kojima se olakšava licenciranje kreativnog, kulturnog i medijskog sadržaja na internetu. Naposljetku, pravni i administrativni uvjeti za planiranje, licenciranje i izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža pojednostavnjeni su i prilagođeni kako bi se ubrzala pokrivenost internetom (mreža visokog kapaciteta) i 5G.
Provedba 45 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti koje su povezane s trećim zahtjevom za plaćanje također su na dobrom putu.
Među mjerama koje bi trebale biti dovršene do kraja 2022. posebno je važno donošenje Strategije za evaluaciju gospodarskih učinaka propisa na sektor malih i srednjih poduzeća te provedba mjera iz akcijskih planova za smanjenje administrativnog opterećenja za gospodarstvo, kao i izmjena okvira za javnu nabavu kako bi upotreba e-žalbi postala obvezna. Tu su i izmjene radnog zakonodavstva, Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te sustav socijalne skrbi. Ključno je i smanjenje udjela komunalnog otpada koji se šalje na odlaganje. Osobito je važan i novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te unapređenje sustava istraživanja i inovacija radi veće usmjerenosti obrazovnog i javnog istraživačkog sustava na uspješnost.
