DVIJE GODINE NAKON DONOŠENJA MEHANIZMA ZA OPORAVAK I OTPORNOST I DALJE JE GLAVNI POKRETAČ ZELENE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE EU-a
Mehanizam za oporavak i otpornost uspostavljen je u kontekstu krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 radi potpore gospodarskom i socijalnom oporavku država članica. To je bio ključan odgovor na gospodarski pad uzrokovan pandemijom.
Europska komisija danas je donijela Komunikaciju kojom se obilježava dvogodišnja obljetnica uspostave Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), ključnog instrumenta u središtu europskog plana oporavka NextGenerationEU vrijednog 800 milijardi eura.
U Komunikaciji se analiziraju konkretni rezultati koji su dosad postignuti radom Mehanizma za oporavak i otpornost u pokretanju zelene i digitalne reforme i ulaganja u državama članicama. U njemu se navode i daljnji koraci za potporu uspješnoj provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost. U prilozima Komunikaciji pojašnjavaju se tehnički aspekti načina na koji Komisija ocjenjuje napredak država članica.
Od osnutka prije dvije godine Mehanizam za oporavak i otpornost imao je transformativni učinak na gospodarstva država članica, primjerice, potaknuo je reforme građanskog i kaznenog pravosuđa u Italiji, reforme tržišta rada u Španjolskoj, poboljšanje cjenovno pristupačnog stanovanja u Latviji, promicanje ulaganja u obnovljive izvore energije na moru u Grčkoj i digitalizaciju škola i poduzeća u Portugalu.
Te su promjene omogućene Mehanizmom za oporavak i otpornost u kojem se nacionalni planovi za reforme i ulaganja kombiniraju sa zajedničkim prioritetima i financiranjem. Kad je riječ o planovima država članica za oporavak i otpornost, smatramo da se za mjere usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. izdvaja oko 203 milijarde eura ukupno dodijeljenih sredstava. Oko 131 milijarde eura pridonosi mjerama za digitalnu transformaciju europskih gospodarstava i društava. Za socijalnu potrošnju i politike za sljedeću generaciju izdvojeno je oko 138 milijardi eura.
Mehanizmom za oporavak i otpornost upravlja se pozitivnim ciklusom promjena, pri čemu reforme koje su predložile države članice postavljaju temelje za naknadna ulaganja utvrđena u njihovim planovima za oporavak i otpornost, kao i ulaganja iz drugih fondova EU-a, nacionalnih fondova i, što je najvažnije, privatnog sektora. Komisija procjenjuje da bi se ulaganjima koja se financiraju iz instrumenta NextGenerationEU BDP EU-a mogao povećati za oko 1,5 % u 2024. i dodatno potaknuti otvaranje radnih mjesta.
Komisija je dosad u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost isplatila više od 144 milijarde eura, uključujući bespovratna sredstva (96 milijardi eura) i zajmove (48 milijardi eura). Očekuje se još više isplata dok se približavamo drugoj polovini trajanja mehanizma. Države članice trebale bi uložiti sve napore kako bi u potpunosti iskoristile mogućnosti koje pruža Mehanizam za oporavak i otpornost i ostvarile rezultate u skladu s rokovima na koje su se obvezale u svojim planovima.
Ubrzana provedba Mehanizma za oporavak i otpornost i učinkovito ostvarivanje njegovih ciljeva usko su povezani s visokom razinom transparentnosti funkcioniranja Mehanizma. Komisija uvijek teži najvišoj razini transparentnosti i u tu je svrhu uspostavila tablicu pokazatelja za oporavak i otpornost u koja sadržava informacije u stvarnom vremenu o isplatama i napretku država članica.Uredbom o planu REPowerEU dodatno se povećava transparentnost jer se od država članica zahtijeva da objave informacije o 100 najvećih krajnjih primatelja za svaki nacionalni plan. Jača se i uloga dionika, s naglaskom na lokalnim i regionalnim vlastima i socijalnim partnerima, osobito u fazi pripreme poglavlja o planu REPowerEU.
Evaluacija Mehanizma za oporavak i otpornost u sredini programskog razdoblja sljedeće godine pružit će još jednu priliku za pregled i procjenu ostvarenog napretka i pouka izvučenih iz provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost.
