Europska komisija je 27. svibnja 2020. iznijela svoj prijedlog velikog plana oporavka. Kako bi oporavak bio održiv, ravnomjeran, uključiv i pravedan za sve države članice, Europska komisija predlaže stvaranje novog instrumenta za oporavak, EU sljedeće generacije, ugrađenog u snažan, moderan i obnovljen dugoročni proračun EU-a. Komisija je također objavila svoj prilagođeni program rada za 2020. godinu u kojem će se dati prioritetne radnje potrebne za poticanje oporavka i otpornosti Europe.

Koronavirus je uzdrmao Europu i svijet do svoje srži, testirajući zdravstvene sustave i sustave socijalne skrbi, naša društva i gospodarstva te naš zajednički život i rad. Kako bi zaštitila živote i sredstva za život, popravila jedinstveno tržište, kao i izgradila trajan i napredan oporavak, Europska komisija predlaže da se iskoristi puni potencijal proračuna EU-a. EU sljedeće generacije od 750 milijardi eura, kao i ciljano pojačanje dugoročnog proračuna EU-a za 2021.-2027., donijet će ukupnu financijsku moć proračuna EU-a na 1,85 bilijuna eura.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je: “Zahvaljujući planu oporavka golemi izazov koji je pred nama pretvorit će se u priliku, ne samo potporom opravku nego i ulaganjem u našu budućnost: Europski zeleni plan i digitalizacija potaknut će se otvaranje radnih mjesta i rast, otpornost naših društava i zdravlje našeg okoliša. Ovo je trenutak za Europu. Naša spremnost na djelovanje mora biti na razini izazova s kojima se svi mi suočavamo. Uz pomoć instrumenta EU sljedeće generacije možemo ambiciozno odgovoriti. “

Povjerenik Johannes Hahn, zadužen za proračun EU, rekao je: “Naš zajednički proračun u središtu je europskog plana oporavka. Zahvaljujući dodatnom kapacitetu instrumenta „EU sljedeće generacije” i ojačanom VFO-u moći ćemo pokazati solidarnost i poduprijeti države članice i gospodarstvo. Zajedničkim naporima Europa će postati konkurentnija i otpornija te ojačati svoj suverenitet.”

Potpredsjednik Maroš Šefčovič, zadužen za međuinstitucionalne odnose i predviđanje, rekao je: „Za oporavak će nam trebati čvrsta usmjerenost politika. U skladu s prilagođenim programom rada, koji odražava novu stvarnost, sva djelovanja usmjerit ćemo na prevladavanje krize i pokretanje našeg gospodarstva te se čvrsto zalagati da put Europske unije prema oporavku bude stabilan, održiv i pravedan. Na taj način vratit ćemo se još jači.”

ULAGANJE U SLJEDEĆE GENERACIJE

Nadopunjavajući nacionalne napore, proračun EU-a jedinstven je za pokretanje pravednog društveno-ekonomskog oporavka, popravljanje i oživljavanje jedinstvenog tržišta,  jednakih uvjeta i podržavanje hitnih ulaganja, posebno u zeleni i digitalni prijelaz, ključ budućeg prosperiteta i otpornosti Europe.

Sljedeća generacija EU će prikupiti novac privremeno podizanjem gornje granice vlastitih sredstava na 2,00% bruto nacionalnog dohotka EU, omogućujući Komisiji da koristi svoj snažni kreditni rejting za posudbu od 750 milijardi eura na financijskim tržištima. To dodatno financiranje usmjerit će se kroz programe EU-a i vraćati se tijekom dugog razdoblja u budućim proračunima EU-a – ne prije 2028. i ne nakon 2058. godine. Da bi se to postiglo na pošten i zajednički način, Komisija predlaže niz novih vlastitih sredstava , Pored toga, kako bi se što prije omogućila raspoloživa sredstva kako bi se odgovorilo na najvažnije potrebe, Komisija predlaže izmjenu trenutnog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se već 2020. osiguralo dodatnih 11,5 milijardi eura sredstava.

Prikupljeni novac za EU sljedeće generacije uložit će se u tri stupa:

1. Podrška državama članicama s ulaganjima i reformama:

• Novo sredstvo za oporavak i otpornost od 560 milijardi eura pružit će financijsku potporu ulaganjima i reformama, uključujući u vezi sa zelenim i digitalnim prijelazima i otpornošću nacionalnih gospodarstava, povezujući ih s prioritetima EU-a. Ovaj će objekt biti ugrađen u europski semestar. Opremit će se bespovratnim sredstvima do 310 milijardi eura i moći će osigurati do 250 milijardi eura dostupnih zajmova. Podrška će biti dostupna svim državama članicama, ali koncentrirana na najugroženije i tamo gdje su potrebe za otpornošću najveće.
• Potrošnja u iznosu od 55 milijardi eura za trenutne programe kohezijske politike između sada i 2022. godine u okviru nove inicijative REACT-EU, koja će se dodijeliti na temelju ozbiljnosti socijalno-ekonomskih učinaka krize, uključujući razinu nezaposlenosti mladih i relativnu prosperitet država članica.
• Prijedlog za jačanje Fonda pravednog prijelaza do 40 milijardi eura, kako bi se državama članicama omogućilo ubrzanje tranzicije ka klimatskoj neutralnosti.
• Ojačanje od 15 milijardi eura za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za podršku ruralnim područjima u provođenju strukturalnih promjena potrebnih u skladu s Europskim zelenim sporazumom i postizanjem ambicioznih ciljeva u skladu s novom strategijom biološke raznolikosti i Farm to Fork koncepta.

2. Početno pokretanje gospodarstva EU poticanjem privatnih ulaganja:

• Novi instrument za podršku solventnosti mobilizirat će privatne resurse za hitnu podršku održivim europskim tvrtkama u sektorima, regijama i zemljama koje su najviše pogođene. Može biti operativan od 2020. godine i imat će proračun od 31 milijarde eura koji ima za cilj otključati potporu za solventnost za 300 milijardi eura za tvrtke iz svih gospodarskih sektora i pripremiti ih za čistu, digitalniju i otporniju budućnost.
• Nadogradite InvestEU, vodeći program ulaganja u Europi, na razinu od 15,3 milijarde eura za mobiliziranje privatnih ulaganja u projekte širom Unije.
• Novi instrument strateškog ulaganja ugrađen u InvestEU – za generiranje ulaganja do 150 milijardi eura u jačanju otpornosti strateških sektora, posebno onih povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom, i ključnih lanaca vrijednosti na unutarnjem tržištu, zahvaljujući doprinosu 15 milijardi eura iz EU sljedeće generacije.

3. Bavljenje lekcijama krize:

• Novi zdravstveni program, EU4Health, za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripremu za buduće zdravstvene krize s proračunom u iznosu od 9,4 milijarde eura.
• Ojačanje od dvije milijarde eura, mehanizma civilne zaštite Unije, koji će se proširiti i ojačati kako bi se Unija opremila za pripremu i odgovor na buduće krize.
• Iznos od 94,4 milijarde eura za Horizon Europe, koji će biti pojačan za financiranje vitalnih istraživanja zdravlja, otpornosti i zelenih i digitalnih prijelaza.
• Podrška europskim globalnim partnerima kroz dodatnih 16,5 milijardi eura za vanjsko djelovanje, uključujući humanitarnu pomoć.
• Ostali programi EU-a ojačat će se za potpuno usklađivanje budućeg financijskog okvira s potrebama oporavka i strateškim prioritetima.
• Ojačat će se drugi instrumenti kako bi se proračun EU učinio fleksibilnijim i odgovornijim.
• Postizanje brzog političkog sporazuma o EU sljedeće generacije i cjelokupni proračun EU za 2021.-2027. Na razini Europskog vijeća do srpnja nužno je dati novu dinamiku oporavku i opremiti EU snažnim alatom za vraćanje gospodarstva stopala i graditi za budućnost.

OSNOVI POLITIKE OBNOVE

Ponovno pokretanje ekonomije ne znači povratak na status quo prije krize, već pomicanje naprijed. Kratkoročnu štetu od krize moramo popraviti na način koji ulaže i u našu dugoročnu budućnost. Sav prikupljeni novac kroz EU sljedeće generacije bit će usmjeren kroz programe EU-a u obnovljenom dugoročnom proračunu EU-a.

Europski zeleni dogovor kao strategija oporavka EU:

• Veliki val obnove naših zgrada i infrastrukture i kružnih ekonomija, donoseći lokalna radna mjesta
• Razvoj projekata obnovljivih izvora energije, posebno vjetra, solarne energije i pokretanja čistog vodikovog gospodarstva u Europi
• Čistiji transport i logistika, uključujući ugradnju milijun punionica za električna vozila i poticanje željezničkog putovanja i čiste mobilnosti u našim gradovima i regijama
• Jačanje fonda Pravedan prijelaz za podršku ponovnom kvalificiranju, pomažući tvrtkama stvoriti nove ekonomske prilike.

Jačanje jedinstvenog tržišta i njegovo prilagođavanje digitalnom dobu:

• Ulaganje u više i bolju povezanost, posebno u brzu implementaciju 5G mreža
• Jača industrijska i tehnološka prisutnost u strateškim sektorima, uključujući umjetnu inteligenciju, cyber-sigurnost, superračunanje i oblake
• Izgradnja stvarne ekonomije podataka kao pokretača inovacija i otvaranja novih radnih mjesta
• Povećana cyber otpornost

Pravilan i uključiv oporavak za sve:

• Kratkoročna europska shema reosiguranja za slučaj nezaposlenosti (SURE) pružit će 100 milijardi eura za podršku radnicima i poduzećima;
• Program vještina za Europu i Akcijski plan digitalnog obrazovanja osigurat će digitalne vještine za sve građane EU-a;
• Poštena minimalna plaća i obvezujuće mjere transparentnosti plaća pomoći će ranjivim radnicima, posebno ženama;
• Europska komisija pojačava borbu protiv utaje poreza i to će pomoći državama članicama da ostvare prihod.

IZGRADNJA OTPORNIJE EUROPE

Europa mora poboljšati svoju stratešku autonomiju u brojnim određenim područjima, uključujući strateške lance vrijednosti i pojačani pregled direktnih stranih ulaganja. Kako bi povećala spremnost i upravljanje krizama, Komisija će ojačati Europsku agenciju za lijekove i pružiti snažniju ulogu Europskom centru za kontrolu bolesti (ECDC) u koordiniranju medicinskih odgovora u krizama. Oporavak se mora nedvosmisleno temeljiti na temeljnim pravima i potpunom poštivanju vladavine zakona. Sve hitne mjere moraju biti vremenski ograničene i strogo proporcionalne. Procjena Komisije bit će uključena u prvo izvješće u skladu s mehanizmom vladavine zakona. Iz te krize možemo naučiti i moramo naučiti, ali to se može učiniti samo uključivanjem naših građana, zajednica i gradova. Konferencija o budućnosti Europe odigrat će važnu ulogu u daljnjem jačanju europskih demokratskih temelja u postkoronavirusnoj krizi.

ODGOVORNO GLOBALNO VODSTVO

EU se zalaže za vodeće međunarodne napore ka istinskom globalnom oporavku, osobito uz zajedničku koordinaciju s Ujedinjenim narodima, G20 i G7, Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom ili Međunarodnom organizacijom rada. EU će nastaviti posebno blisko surađivati s neposrednim susjedstvom na istoku i jugu i svojim partnerima u Africi.

Izvor: Europska komisija