Parlament je u srijedu odobrio Mehanizam za oporavak i otpornost koji će državama članicama pomoći u suzbijanju učinaka pandemije koronavirusa.

Novac će biti dostupan u obliku bespovratnih sredstava i zajmova. Bespovratna sredstva iznosit će 312,5 milijardi eura u cijenama iz 2018. (stvarni iznos prilagodit će se naviše kako bi se u obzir uzela inflacija).

Dodjela bespovratnih sredstava među zemljama temeljit će se na nekoliko kriterija: u početnoj fazi, do kraja 2022., uključivat će broj stanovnika, BDP po stanovniku i nezaposlenost u razdoblju 2015.-2019. Kasnije će se u obzir uzeti rezultati gospodarstva u 2020. i 2021. umjesto nezaposlenosti. Komisija do kraja 2023. mora preuzeti obveze za puni iznos bespovratnih sredstava državama članicama EU-a, a novac će biti isplaćen do kraja 2026.

Prema projekcijama Komisije, Hrvatska će dobiti 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost. Podaci će biti finalizirani do lipnja 2022. na temelju rasta BDP-a u razdoblju 2020.-2021.

Zajmovi će se osigurati na zahtjev država članica do kraja 2023. u ukupnom iznosu od 360 milijardi eura u cijenama iz 2018. Razina zajmova za svaku zemlju ograničit će se na 6,8 posto njezinog bruto domaćeg proizvoda.

Kako bi bili prihvatljivi za financiranje, nacionalni planovi oporavka i otpornosti moraju biti usmjereni na ključna područja politike EU-a: zelenu tranziciju, uključujući bioraznolikost, digitalnu transformaciju, ekonomsku koheziju i konkurentnost te socijalnu i teritorijalnu koheziju. Prihvatljivi će biti i planovi usmjereni na načine reagiranja institucija na krize i potporu za povećanje njihove pripravnosti te na politike za djecu i mlade, uključujući obrazovanje i razvoj vještina.

Mehanizam za oporavak i otpornost koristit će se za šest područja:

• zelena tranzicija
• digitalna transformacija
• pametan, održiv i uključiv rast
• socijalna i teritorijalna kohezija
• jačanje otpornosti i pripravnost na krize
• politike za sljedeću generaciju, uključujući obrazovanje i vještine

Nacionalni planovi trebaju predvidjeti najmanje 37 posto proračuna za klimu i biološku raznolikost, a dodatnih 20 posto za digitalne mjere. Planovi bi trebali osiguravati trajne socijalne i ekonomske učinke, uključivati sveobuhvatne reforme i veliki paket ulaganja te ne smiju znatno naštetiti ciljevima zaštite okoliša.

Izvor: www.europarl.europa.eu