#Vijesti-eu

Dok Rumunjska traži radnike s diplomom, Hrvatska i dalje uvozi slabije kvalificiranu radnu snagu

8

Srpanj

Objavljeno

Dok druge članice Europske unije sve više privlače visokoobrazovanu radnu snagu, u Hrvatskoj i dalje dominira uvoz slabije obrazovanih radnika, pokazuju novi podaci eurostatističara.

Prema tim podacima, manje od četvrtine odraslih doseljenika u Hrvatskoj iz zemalja koje nisu članice EU – ili, preciznije, 23,9 posto – lani je imalo završenu višu ili visoku školu. Istodobno, na razini EU u cjelini visokoobrazovanih je među doseljenicima iz trećih zemalja bilo gotovo 30 posto, ili nešto manje od trećine.

Poljska, Rumunjska i Irska privlače radnike s diplomama

U pojedinim članicama, poput Rumunjske, koja je posljednjih godina sve karte bacila na razvitak IT sektora, među doseljenicima iz trećih zemalja čak je 72,8 posto bilo visokoobrazovanih. Vrlo visok udio visokoobrazovanih među doseljeničkom populacijom iz trećih zemalja, gotovo dvije trećine, ima i Irska, a visokoobrazovane privlači i Poljska, u kojoj je 2020., prema podacima Eurostata, 59,5 posto doseljenika iz trećih zemalja imalo visokoškolsku diplomu.

S druge strane, najmanje visokoobrazovanih među doseljenicima iz trećih zemalja 2020. godine su imale Grčka, samo 11,5 posto, zatim Italija, 13,4 posto, i Slovenija, samo 17,3 posto, pokazuju podaci eurostatističara.

Slični su udjeli visokoobrazovanih radnika po državama i među doseljenicima iz ostalih članica EU. Nešto više od trećine doseljenika, 35,6 posto, koji su bolje sutra potražili u nekoj drugoj članici u EU je 2020. godine imalo završen fakultet ili višu školu. U Hrvatskoj je, međutim, udio visokoobrazovanih doseljenika iz drugih članica Unije bio nešto manji i iznosio je, prema istim podacima 32 posto. I kod migranata iz ostatka EU najveći udio visokoobrazovanih 2020. godine je imala Poljska, čak 67,9 posto, što odražava brz razvoj poljskoga gospodarstva posljednjih godina, no velike udjele imale visokoobrazovanih imale su i zemlje poput Estonije, Švedske i Irske.

U Hrvatsku doseljava malo stranaca u odnosu na ostale članice Unije

Hrvatska, općenito, privlači jako malo doseljenika, posebno kada se uspoređujemo s ostalim članicama Unije. Podaci Eurostata pokazuju, primjerice, da je u Hrvatsku u 2019. godini doselilo samo 37.700 stanovnika iz drugih zemalja, od kojih je nešto manje od 10.000 imalo hrvatsku putovnicu (riječ je uglavnom o Hrvatima iz Bosne i Hercegovine). Iz ostalih članica EU u Hrvatsku je te godine doselilo samo oko 2300 ljudi, dok je iz trećih zemalja, mahom iz država Zapadnog Balkana, u Hrvatsku te godine doselilo oko 25.500 ljudi, što je činilo dvije trećine ukupnih doseljenika u Hrvatsku u toj godini.

Istodobno, znatno više hrvatskih građana, među kojima je velik broj upravo visokoobrazovanih, napustio je Hrvatsku i bolje sutra potražio u Njemačkoj, Austriji, Irskoj ili nekoj drugoj članici Unije ili izvan nje.

Razmjerno mali broj imigranata u Hrvatskoj koji imaju završen neki viši stupanj obrazovanja odražava stanje hrvatske ekonomije u kojoj, kako upozoravaju ekonomisti, viši stupnjevi obrazovanja jednostavno nisu na cijeni. U Hrvatskoj su, naime, dominantne uslužne djelatnosti, posebno turizam i trgovina, a u njima je potreba za visokoobrazovanom radnom snagom razmjerno mala. Slično je i s trećim “adutom” hrvatskoga gospodarstva – građevinarstvom.

Hrvatsko gospodarstvo treba malo školovanih radnika, ovdje dominira rentijerstvo

“Za tip gospodarstva za kakav smo se mi odlučili nije, nažalost, potrebno neko visoko obrazovanje. Ono se traži više u skandinavskim i baltičkim zemljama čije se ekonomije temelje na visokim tehnologijama. Mi imamo takvu strukturu gospodarstva u kojoj nisu potrebne neke velike kvalifikacije. Ako se bavite rentijerstvom, neka velika škola vam nije potrebna”, upozorava za eu-projekti.info ekonomski analitičar Damir Novotny.

Štoviše, dodaje, u nekim segmentima visok stupanj obrazovanja u Hrvatskoj može biti i minus. Naime, formalno visoko obrazovanje ponajprije je potrebno u državnom sektoru, no mnogima završen fakultet ili viša škola u tom sektoru mogu biti prepreka, posebno ako konkuriraju za neka manje zahtjevna i slabije plaćena radna mjesta, za koje nije potrebno visoko obrazovanje.

Ipak, promjene se postupno događaju i kod nas. One su prije svega rezultat sve veće potražnje za IT stručnjacima, mnogi od kojih su također bolji život odlučili potražiti u inozemstvu. No, daljnji razvoj IT sektora, ističu ekonomisti, potaknut će i potražnju za visokoobrazovanim stručnjacima, posebno onima iz STEM područja.

Razvoj IT sektora budi nadu jer će trebati sve više radnika s diplomama

“Hrvatska već ima nekoliko vrlo uspješnih priča iz IT i farmaceutske industrije, poput Rimac Automobila, Infobipa, JGL-a i drugih, a njihovi daljnji razvoj značit će i jačanje potražnje za visokoobrazovanim kadrovima. Mnoge od IT tvrtki, uostalom, i uvoze stručnjake raznih profila jer ih ovdje nema dovoljno”, naglašava za eu-projekti.info makroekonomist Goran Šaravanja.

Ipak, dodaje, hrvatski problem ostaje malo tržište u neposrednoj blizini puno većih i bogatijih tržišta koja nude i više prilika. U takvim uvjetima, napominje, logično je da radna snaga, kako ona slabije, tako i visokoobrazovana, radije odlazi u Italiju, Austriju ili Njemačku, nego što za krajnju destinaciju bira Hrvatsku.

Hrvatski je problem, dodaje Novotny, i neusklađenost potreba tržišta rada s obrazovnim programima. Štoviše, upozorava naš sugovornik, naša javna sveučilišta spadaju među najkonzervativnije igrače u obrazovnom sustavu te su dosad pokazala da su se malo ili nimalo spremna prilagođavati potrebama tržišta rada.

Unatoč tome, u bliskoj budućnosti možemo očekivati i veći uvoz školovanije radne snage. U prilog tome govore kako promjene koje je hrvatskom gospodarstvu donijela koronakriza, što se posebno odnosi na ubrzanu digitalizaciju, tako i očekivano ubrzanje gospodarskog oporavka za koji će također trebati školovaniji radnici, a u čemu će veliku ulogu igrati i projekti koji se financiraju novcem iz fondova EU. Kako se iseljavanje iz Hrvatske prema razvijenijim zemljama nastavlja, dio potreba za kvalificiranom radnom snagom hrvatske će tvrtke morati zadovoljiti njenim uvozom iz trećih zemalja, onih koje nisu u EU. Tako će porasti i udio visokoobrazovanih među uvezenim radnicima.

No, sve to ne znači da će Hrvatska postati magnet za visokoobrazovane doseljenike. Blizina znatno većih i bogatijih zemalja i struktura hrvatske ekonomije, u kojoj dominiraju turizam i ostale usluge, govore u prilog tome da će Hrvatska i dalje više uvoziti slabije školovanu, nego visokoobrazovanu radnu snagu.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice