#Vijesti-eu

Demografija i krize mijenjaju tržište rada u EU: Sve više se traže stariji i iskusniji radnici

14

Srpanj

Objavljeno

U EU je u posljednjih dvadesetak godina sve više starijih radnika, a trend ostanka starijih radnika na tržištu rada nije, čini se, promijenila ni pandemija koronavirusa.

Naime, prema podacima Eurostata, u Uniji je prošle godine radilo gotovo 60 posto građana u dobi između 55 i 64 godine, odnosno njih 59,6 posto. Još 2006. godine u toj dobnoj skupini ih je radilo znatno manje, oko 40 posto.

Obrazovaniji dulje ostaju u svijetu rada

Eurostatističari upozoravaju kako je u cijeloj Uniji trend da se dulje ostaje u svijetu rada i odgađa odlazak u mirovinu. Taj je trend, ističu, posebno izražen kod obrazovanijih radnika. Drugim riječima, što je radnik školovaniji, nastoji dulje raditi. Naravno, vrijedi i obratno: što je radnik manje obrazovan, nastoji prije otići iz svijeta rada.

U prilog tome govore i podaci. U Eurostatu tako ističu da je lani samo 44 posto osoba u dobnoj skupini od 55 do 64 godine radilo, dok je zaposlenih u toj dobnoj skupini sa srednjom školom bilo 60,9 posto, a onih visokoobrazovanih čak 75,6 posto.

Sličan obrazac, dodaju eurostatističari, vrijedi i za mlađe radnike, one koji su za potrebe ovog istraživanja grupirani u dobnu skupinu od 20 do 54 godine. Radno je aktivnih u toj dobnoj skupini u EU lani bilo 59,9 posto, s time što je i kod njih primjetno da je zaposlenost veća kod visokoobrazovanih, nego kod onih s nižim stupnjevima obrazovanja.

Na dulji ostanak u svijetu rada utječe i nedostatak radne snage, ali i sve veće siromaštvo

Prema dostupnim podacima po članicama EU, stariji radnici u svijetu rada, općenito gledano, najduže ostaju u skandinavskim i baltičkim zemljama te u Njemačkoj. Najmanje, s druge strane, u svijetu rada ostaju u Rumunjskoj, Hrvatskoj, Grčkoj i Luksemburgu, u kojima je 2020. godine manje od polovice ljudi u dobnoj skupini od 55 do 64 godine bilo zaposleno.

Iako se duži ostanak u svijetu rada često povezuje s razinom obrazovanja, valja upozoriti da na to utječu i drugi faktori. Za početak, cijela se Europa suočava s demografskim problemima, odnosno starenjem stanovništva. K tome, stručnjaci često ukazuju na sve nesigurnije oblike zapošljavanja i velik rast troškova života. Stanje je posebno teško u bivšim socijalističkim državama, u kojima je u posljednjih tridesetak godina nastao novi sloj “gubitnika tranzicije”, građana koji jedva spajaju kraj s krajem, a među kojima je posebno puno starijih ljudi. Zbog svega toga, i građani su prisiljeni duže raditi.

Isto tako, u zemljama iz kojih se radna snaga masovno iseljava, a među kojima je i Hrvatska, sve je izraženiji nedostatak radne snage u brojnim djelatnostima, među kojima su turizam, ugostiteljstvo, trgovina i građevinarstvo. Osim uvozom radne snage, nedostatak radnika poslodavci posljednjih godina pokušavaju nadoknaditi i zapošljavanjem starijih radnika, pa čak i onih koji su već u mirovini, i to često na poslovima koji su još donedavna bili “rezervirani” za mlađe zaposlenike.

Adriano Milovan

6 najvažnijih strateških dokumenata za ESI fondove

Prilikom pripreme projektnih prijedloga za prijavu na natječaje iz fondova EU potrebno je voditi računa o zakonodavnom i strateškom okviru Europske unije...

Saznajte koje su mogućnosti financiranja vaše projektne ideje putem projektnog obrasca

Preuzmite e-dokumente

Pristupite sadržaju stare stranice